Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine radi harmonizacije sa zakonodavstvom Europske unije u pogledu povećane primjene informacijskom i komunikacijskom tehnologijom pri pružanju i upotrebi financijskih usluga  (u daljnjem tekstu: IKT) odnosno  rizikom društava za osiguranje.

Na razini Europske unije zahtjevi koji se odnose na upravljanje IKT rizikom u financijskom sektoru trenutačno su sadržani u više direktiva i to na različit način, tako da je u nekim slučajevima IKT rizik samo implicitno obuhvaćen kao dio operativnog rizika, a u drugima uopće nije obuhvaćen. Te probleme ispravlja se donošenjem Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba DORA) koja se primjenjuje od 17. siječnja 2025.

Uredbom DORA uspostavlja se regulatorni okvir za digitalnu operativnu otpornost u sklopu kojeg financijski subjekti obuhvaćeni njezinim područjem primjene moraju osigurati otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s IKT-om, kao i sposobnost primjereno odgovoriti na takve eventualne poremećaje te oporaviti svoje poslovanje.

Predložene izmjene Zakona obuhvaćaju i proširenje mogućnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da može sklopiti sporazum o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara također i s nadležnim nadzornim tijelom treće države. Naime, trenutno takva mogućnost postoji u kontekstu nadležnih nadzornih tijela drugih država članica, a predložena izmjena Zakona je potrebna kako bi se ispunili uvjeti pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD).

Republika Hrvatska je 2022. godine službeno započela pregovore o pristupanju OECD-u. Samo pristupanje OECD-u omogućit će brže ostvarenje ciljeva kao što su poticanje trgovine i ulaganja, poticanje inovacija, smanjenje nejednakosti, poboljšanje poreznog sustava, poboljšanje učinkovitosti javne uprave i unapređenje učinkovitosti politika obrazovanja, zdravstva i tržišta rada. Iako tijekom godina Republika Hrvatska nastoji uskladiti svoju politiku sa standardima i najboljim praksama te organizacije, potrebno je poduzeti daljnje mjere te će se to učiniti i kroz izmjene ovoga Zakona.

Slijedom navedenoga, ovim se Prijedlogom zakona uvodi definicija članice OECD-a koja za potrebe ovoga Prijedloga zakona obuhvaća i države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija koji su usvojeni od strane država članica OECD-a. Između ostaloga, uvode se i određene izmjene odredbi koje će omogućiti da podružnice pravnih osoba iz država članica OECD-a mogu obavljati poslove distribucije osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj uz potrebna odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao i upis u odgovarajući registar.

Također se u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u predlažu izmjene u pogledu objektivnog, poštenog i neovisnog djelovanja članova nadzornog odbora društva za osiguranje.

Predložene izmjene Zakona obuhvaćaju i ujednačavanje uvjeta za obavljanje poslova osiguranja na području Republike Hrvatske propisana za društva za osiguranje iz trećih država s uvjetima propisanim za društva za osiguranje iz drugih država članica.

Dio izmjena važećeg Zakona predlaže se radi unapređenja postojećeg izričaja u svrhu dodatnog pojašnjenja postojećih obveza i pravne sigurnosti adresata Zakona.

Na 3. sjednici, 25. listopada 2024. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator