Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

S obzirom na to da bi određenom broju vojnika koji su primljeni na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme prema Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18. i 125/19.) prestala djelatna vojna služba s navršenih 45 godina života te tako ne bi ostvarili pravo na mirovinu, ovim Prijedlogom zakona se predlaže podizanje dobne granice te ostanak u službi do navršenih 50 godina života vojnicima/mornarima kako bi im se omogućio odlazak iz vojnog sustava uz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ministarstvo obrane u mandatu ove Vlade usredotočeno je na čovjeka, koji je gravitacijsko središte razvoja i nadogradnje Hrvatske vojske. Sustavno se radi na poboljšanju standarda i uvjeta života i rada, vojnika, dočasnika i časnika, državnih službenika i namještenika – pripadnika Hrvatske vojske.

Uzimajući u obzir načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja i brige od prijma u djelatnu vojnu službu do prestanka djelatne vojne službe osobito za kategoriju djelatnih vojnika/mornara primljenih u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme radi poboljšanja njihovih egzistencijalnih uvjeta potrebno je povećati dobnu granicu za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona.

S obzirom na to da bi vojnicima koji su primljeni na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme prema Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18. i 125/19.) prestala djelatna vojna služba s navršenih 45 godina života te ne bi ostvarili pravo na mirovinu predlaže se podizanje dobne granice za ostanak u službi do navršenih 50 godina života kako bi im se omogućio odlazak iz vojnog sustava uz ostvarivanje prava na mirovinu te na taj način omogućila tranzicija i prilagodba na život u civilnoj zajednici.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja u kojem su navedene dosadašnje izmjene i dopune Kaznenog zakona, ovim Prijedlogom koji predstavlja devete izmjene i dopune Kaznenog zakona, predlaže se nastavak zakonodavnih aktivnosti u smjeru suzbijanja nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te jačanja zaštite žrtava predmetnih kaznenih djela.

U  cilju unaprjeđenja zakonodavnog okvira zaštite od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, ovim Zakonom predlaže se uvođenje kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe u članku 111.a Kaznenog zakona, kao i značenja izraza rodno utemeljenog nasilja nad ženama u članku 87. stavku 32. Kaznenog zakona. Za ovaj kvalificirani oblik teškog ubojstva, biti će dostatno da je kazneno djelo ubojstva počinjeno prema bliskoj osobi ili da je kazneno djelo ubojstva počinjeno prema bilo kojoj drugoj osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao.

Uvodi se i novo kazneno djelo „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“. Ovim se kaznenim djelom štiti sadržaj izvidne ili dokazne radnje od neovlaštenog otkrivanja tijekom nejavnog prethodnog kaznenog postupka.

Nejavnost prethodnog kaznenog postupka znači da javnost nema pravo biti prisutna radnjama kaznenog postupka, ali isto tako da je i uvid javnosti u ono što se događa u kaznenom postupku ograničen. Ovakvim zakonskim uređenjem, štiti se pretpostavka okrivljenikove nedužnosti, pravo privatnosti okrivljenika i drugih sudionika kaznenog postupka, objektivno utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku, neovisnost i nepristranost suda te pravo na pravični postupak.

Precizira se zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, radi daljnjeg razgraničenja njegovog bića od prekršaja propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji.

Predlažu se izmjene kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona radi uklanjanja pretpostavke ponovljenog postupanja kao uvjeta za utvrđivanje kaznene odgovornosti.

Također se, a povezano s brisanjem spolnog uznemiravanja kao pojavnog oblika nasilja u obitelji iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, spolno uznemiravanje bliske osobe predlaže izričito uključiti u inkriminaciju iz članka 156. Kaznenog zakona. Na ovaj se način otklanja mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštite od nasilja u obitelji, a koje osobe ulaze u krug bliskih osoba, sukladno odredbama Kaznenog zakona, kroz osiguranje kaznene odgovornost za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi, čime će se stupanj društvene zaštite od ovakvog oblika protupravnog postupanja podići na višu razinu.

Predlažu se izmjene zakonskog opisa kaznenog djela nametljivog ponašanja iz članka 140. Kaznenog zakona, kako bi se obuhvatio veći broj slučajeva neželjenog nametljivog ponašanja, uklanjanjem zahtjeva da se nametljivo ponašanje mora vršiti ustrajno i kroz dulje vrijeme.

U cilju jačanja ostvarenja generalno preventivnih učinaka kažnjavanja kaznenog djela silovanja, predlaže se i pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja u odnosu na temeljni oblik kaznenog djela silovanja iz članka 153. stavka 1. Kaznenog zakona povisivanjem i zapriječenog minimuma i zapriječenog maksimuma zatvorske kazne, uz sužavanje mogućnosti za primjenu alternativnih sankcija. Nastavno, predlaže se i pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja za članak 153. stavak 2. Kaznenog zakona, te posljedično i pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja za teško kazneno djelo protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 1. Kaznenog zakona.

Nadalje se predlaže propisati minimalnu udaljenost koju sud može odrediti prilikom izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja (članak 73. Kaznenog zakona), a ispod koje se osuđenik ne smije približiti žrtvi, drugoj osobi ili grupi osoba odnosno mjestu određenom sigurnosnom mjerom, kao razdaljinu od najmanje 100 metara.

Također se predlaže osnažiti sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora (članak 76. Kaznenog zakona) proširenjem katalog kaznenih djela za koja će se ova sigurnosna mjera izreći počinitelju bez obzira na visinu izrečene zatvorske kazne, pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, uključivanjem kaznenih djela iz Glave XVIII. - Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece.

Također, ovim se izmjenama i dopunama predlaže proširenje kataloga kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva propisanih u članku 81. stavku 2. Kaznenog zakona kaznenim djelom teškog ubojstva ženske osobe iz članka 111.a Kaznenog zakona i teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. Kaznenog zakona. Predložene izmjene rezultirale su i izmjenama članka 83. stavka 2. Kaznenog zakona kojim se predlaže i nezastarijevanje izvršenja kazne u odnosu na predmetna kaznena djela.

Zaključno, ovim se izmjenama i dopunama jača kaznenopravna zaštita životinja, kroz pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja iz članak 205. Kaznenog zakona, kao i kroz uvođenje novog kaznenog djela u članku 205.a Kaznenog zakona („Napuštanje životinja“).

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator