Prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti
Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 7. svibnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, u kojem je između ostalog navedeno:

“Predloženim Zakonom osigurat će se provedba temeljnog vojnog obrazovanja za časnike Hrvatske vojske na preddiplomskoj i diplomskoj razini, razvijanje znanstvenoistraživačke djelatnosti te pokretanje studijskih programa poslijediplomske razine dijelom kao nastavak postojećih vojnih programa, a dijelom razvojem novih programa za potrebe sustava domovinske sigurnosti. Transformacija Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman u Sveučilište dugotrajan je proces, koje će i po završetku procesa transformacije nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu. Pitanja koja će se urediti Zakonom su:  naziv, sjedište i osnivač Sveučilišta obrane i sigurnosti, djelatnost Sveučilišta, upravljačka tijela Sveučilišta i njihova nadležnost, status studenata i uvjeti za upis kandidata koji se žele upisati na Sveučilište, imovina i financiranje Sveučilišta, zaposlenici Sveučilišta, provođenje nadzora nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta, način i uvjeti provedbe djelatnosti do početka rada Sveučilišta.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom registru brodova
Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 14. studenog 2019. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom registru brodova, u kojem je između ostalog navedeno:

“Donošenjem predloženog zakona uskladit će se odredbe istog s odnosnim odredbama Pomorskog zakonika te, izmjenama u sastavu upravnog vijeća Hrvatskog registra brodova, omogućiti da u upravljanju radom ove Ustanove sudjeluju samo reprezentativni predstavnici korisnika usluga Hrvatskog registra brodova i stručnjaci s područja koja su neposredno vezana uz rad istoga, ali tako da ni jedna od zainteresiranih skupina ne čini većinu u upravnom vijeću kako bi se osigurala istinska neovisnost i transparentnost u upravljanju radom Hrvatskog registra brodova.”

Prijedlog Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava 
Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 19. prosinca 2019. Saboru Prijedlog Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, u kojem je između ostalog navedeno:

“Cilj ovoga zakona je potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. Otklanjanjem preostalih zakonskih, administrativnih i tehničkih prepreka u konačnici bi rezultiralo jačanjem konkurentnosti željezničkog prometa u odnosu na ostale vidove prometa. Kroz ovaj zakon u hrvatski pravni sustav prenose se odredbe Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji i Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o sigurnosti željeznica, a koje sačinjavaju tehnički stup četvrtog željezničkog paketa, te Direktive 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice i Direktive Vijeća 2005/47/EZ od 18. srpnja 2005. o Sporazumu između Zajednice europskih željeznica (CER) i Europske federacije radnika u prometu (ETF) o određenim pitanjima uvjeta rada mobilnih radnika u interoperabilnom prekograničnom prometu u željezničkom sektoru.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju
Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 5. ožujka 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, u kojem je između ostalog navedeno:

“Dana 4. travnja 2018. godine stupio je na snagu Bilateralni sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje (SL L 258, 6.10.2017.), sukladno kojem, radi mogućnosti njegove primjene Republika Hrvatska, kao i sve ostale države članice Europske unije, svojim zakonodavstvom ne smije postavljati uvjet poslovnog nastana za poslovanje društva za reosiguranje iz Sjedinjenih Američkih Država na području Republike Hrvatske. Prijedlogom zakona osigurava se usklađivanje s Bilateralnim sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje tako što se propisuje da se u slučaju sklapanja međunarodnog sporazuma koji obvezuje Republiku Hrvatsku, na poslovanje društva za reosiguranje iz treće države koja je stranka tog sporazuma, primjenjuju uvjeti koje propisuje međunarodni sporazum. U pogledu obveze članova nadzornog odbora društva za osiguranje ovim Prijedlogom zakona propisuje se obveza ishođenja prethodnog odobrenja Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za osiguranje, uvjeti za odbijanje izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora čime se osigurava standard za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora neposrednom provjerom navedenih uvjeta, s obzirom na ulogu i važnost nadzornog odbora u društvu za osiguranje. Prijedlogom zakona proširen je krug posrednika u osiguranju tako što je leasing društvima dana mogućnost obavljanja poslova distribucije osiguranja.”

Prijedlog Zakona o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima
Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 19. prosinca 2019. Saboru Prijedlog Zakona o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima, u kojem je između ostalog navedeno:

“Cilj predloženog zakona je uspostava pravnog okvira za provedbu Uredbe (EU) 2017/1926. Predloženim zakonom uređuje se uspostava Nacionalne pristupne točke (u daljnjem tekstu: NPT), koja predstavlja jedinstveni informacijski i komunikacijski sustav za korisnike o statičnim podatcima o putovanjima i prometu te povijesnim podatcima o prometu za različite načine prijevoza, uključujući ažuriranje podataka, kako je utvrđeno u Prilogu Uredbe (EU) 2017/1926, a koje pružaju tijela nadležna za promet, prijevoznici, upravitelji infrastrukture ili pružatelji usluga prijevoza na zahtjev na području Republike Hrvatske. Specifikacije navedene u Uredbi (EU) 2017/1926 trebale bi se odnositi na sve vrste prijevoza u Europskoj uniji, kao što su prijevoz po voznom redu (zrakoplov, željeznica uključujući brzu željeznicu, konvencionalnu željeznicu i laku željeznicu, autobusni prijevoz na velike udaljenosti, pomorski prijevoz uključujući trajekt te podzemnu željeznicu, tramvaj, autobus, trolejbus, žičare), prijevoz na zahtjev (prijevoz autobusom, prijevoz trajektom, taksijem, dijeljenje prijevoza, zajednička vožnja automobilom, dijeljenje automobila, najam automobila, dijeljenje bicikla, najam bicikla) i osobni prijevoz (automobil, motocikl, bicikl, hodanje).”

Odabrala i pripremila:
Danijela Kalanj, mag.iur.