Konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2025. godine.

Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom uvedena je 2013. godine obveza fiskalizacije na području Republike Hrvatske čime se ostvaruje nadzor nad prometom u gotovini. ''Međutim, fiskalizacija obuhvaća samo dio podataka o ostvarenim prometima i to podatke koji se ostvaruju u pravilu u krajnjoj potrošnji (engl. business to customers, B2C) naplatom karticama i gotovinom. Ostali prometi ostvareni izdavanjem računa kao što je promet u krajnjoj potrošnji naplaćen na transakcijski račun, promet ostvaren između poreznih obveznika te između poreznih obveznika i javnih tijela ne ulaze u izvještajni sustav odnosno nisu dostupni Poreznoj upravi u trenutku izdavanja računa.'' U postupcima javne nabave primjenjuje se izdavanje i slanje računa u elektroničkom obliku na temelju Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi koji je usklađen s Direktivom 2014/55/EU o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Osim kod javne nabave (engl. business to government, B2G) eRačuni se danas koriste i u poslovanju određenog broja poreznih obveznika.

''Europska komisija donijela je mjere za modernizaciju sustava PDV-a u Europskoj uniji, kako bi bolje funkcionirao za porezne obveznike i bio otporniji na prijevare te kako bi se riješili izazovi u PDV-u koji nastaju razvojem ekonomije platformi.  Stoga je donesena Direktiva Vijeća (EU) 2025/516 od 11. ožujka 2025. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba. Cilj promjena je stvoriti novi izvještajni sustav na području PDV-a. Novi izvještajni sustav uvodi digitalno izvješćivanje u stvarnom vremenu za prekograničnu trgovinu uz mogućnost nacionalne primjene temeljeno na e-fakturiranju odnosno na izdavanju eRačuna na način da izdavatelj i primatelj eRačuna šalju fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi kako bi se omogućila unakrsna provjera podataka.''

Hrvatski pravni i porezni sustav već ima osnovne pretpostavke potrebne za prelazak na novi izvještajni sustav u digitalnom dobu temeljen na izdavanju eRačuna. Porezna uprava pokrenula je Projekt Fiskalizacija 2.0, koji je dovršen 2024.g.

''Kako bi se ostvarili svi ciljevi Projekta Fiskalizacija 2.0 potrebno je stvoriti jedinstveni pravni okvir za razmjenu eRačuna u svim segmentima poslovanja'', stoga se predlaže'' donošenje jedinstvenog Zakona o fiskalizaciji kojim će se zamijeniti postojeći Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom te propisati jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa u krajnjoj potrošnji odnosno B2C segmentu, izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika u B2B segmentu te fiskalizaciju računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela u B2G segmentu.''

''Konačnim prijedlogom zakona o fiskalizaciji uređuje se fiskalizacija svih računa u krajnjoj potrošnji u B2C segmentu, izdavanje i fiskalizacija eRačuna između poreznih obveznika u B2B segmentu te fiskalizacija računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela u B2G segmentu.''

''U bitnome se izdvajaju promjene pojmova koji se odnose na fiskalizaciju u prometu gotovinom, te se sada kao pojam predlaže fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji kao skup mjera koji provode obveznici fiskalizacije u krajnjoj potrošnji. Dosadašnji pojam prometa gotovine propisivao je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama, kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka. Kako bi se osiguralo praćenje cijelog segmenta B2C poslovanja predlaže se novi pojam promet u krajnjoj potrošnji koji je propisan kao izdavanje računa od strane obveznika fiskalizacije prema građanima bez obzira na način plaćanja. Na ovaj način jasno je određeno da se pod navedenim prometom smatraju svi oblici plaćanja koji se pojavljuju kod izdavanja računa od strane obveznika fiskalizacije prema građanima, a za koje je potrebno provesti postupak fiskalizacije računa.''

Mijenja se opseg fiskalizacije, tako da su svi obveznici fiskalizacije računa  u krajnjoj potrošnji obvezni provoditi sve postupke fiskalizacije. Osim navedenog, uvodi se obveza fiskalizacije za promet koji se odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica i ukinuta mogućnost dostave podatka o čeku kao načinu plaćanja, jer ček više nije u opticaju u RH.

U Konačnom prijedlogu zakona predloženo je da obveznici fiskalizacije podatke o poslovnim prostorima dostavljaju samo elektroničkim putem korištenjem ePorezne, u skladu s Općim poreznim zakonom.

Postupak fiskalizacije eRačuna provodit će se na sljedeći način: izdavatelj i primatelj razmjenjuju eRačun između pristupnih točaka, pristupna točka izdavatelja i pristupna točka primatelja iz izdanog eRačuna uzima set podataka i dostavlja fiskalizacijsku poruku u Poreznu upravu, Porezna uprava potvrđuje primitak poruke, Porezna uprava raspolaže podacima iz svakog izdanog i zaprimljenog eRačuna u trenutku izdavanja odnosno zaprimanja eRačuna. Kako bi se stvorila podloga za novi izvještajni sustav izdavatelji i primatelji eRačuna obvezuju se i na dostavu određenih podataka kroz eIzvještavanje.

''Za male porezne obveznike Konačnim prijedlogom zakona predviđeno je korištenje besplatne aplikacije MIKROeRAČUN, koja omogućuje izdavateljima i primateljima eRačuna koji nisu u sustavu PDV-a da ovisno o vlastitom izboru koriste besplatnu aplikaciju. (…) Navedenom aplikacijom omogućava se upravo malim poreznim obveznicima besplatna arhiva računa u rokovima u kojima postoji obveza čuvanja računa.''

Porezni obveznici kao obveznici izdavanja i primanja eRačuna prema Konačnom prijedlogu zakona moraju izvršiti određene prilagodbe: kod isporuke dobara i usluga propisuje se obveza primjene Klasifikacije proizvoda prema djelatnostima , obveza obavještavanja Porezne uprave o adresi za zaprimanje eRačuna i o ovlaštenju za fiskaliziranje podataka iz eRačuna, obveza izdavanja eRačuna, obveza fiskaliziranja podataka iz eRačuna i provedba postupka eIzvještavanja.

''Odredbom Konačnog prijedloga zakona predviđena je opća norma o zaštiti i sigurnosti podataka kojom se određuje kako će Porezna uprava kontinuirano unaprjeđivati, standardizirati i certificirati sustave i upravljanje sustavima sukladno najvišim standardima u području zaštite podataka. (…) Vezano za navedene aspekte upućuje se na Zakon o Poreznoj upravi kao krovni zakon kojim se propisuje djelokrug Porezne uprave i kao takav primjenjuje se na sva postupanja iz nadležnosti Porezne uprave.''

''Na temelju podataka prikupljanih kroz fiskalizaciju eRačuna Porezna uprava omogućit će niz obrađenih podataka poreznim obveznicima kroz FiskAplikaciju. Tako dostupni podaci olakšat će provedbu poreznog knjigovodstva, usklađenje podataka među sudionicama na tržištu, a time i neposredno utjecati na brži protok informacija te na ubrzanje poslovanja u cjelini. Uvođenje opće obveze izdavanja i primanja eRačuna donijet će dodatne koristi u borbi protiv PDV prijevara i utaja te smanjenje nelojalne konkurencije, (…) omogućit će dosljednu provjeru prijavljenog i naplaćenog PDV-a. (…)Upravo uštede i prednosti koje će se ostvariti u poslovanju poreznih obveznika već u kratkoročnom razdoblju kompenzirat će troškove prilagodbe novom izvještajnom sustavu.''

Polazeći od Konačnog prijedloga zakona, od 1. siječnja 2026. papirnati račun postepeno se zamjenjuje eRačunom, do pune primjene eRačuna od 1. siječnja 2027.

Uvođenje eRačuna donosi niz prednosti:  ušteda vremena jer eRačuni omogućuju bržu obradu i slanje računa, što smanjuje vrijeme potrebno za administrativne zadatke; eliminira troškove povezane s ispisom, poštarinom kao i arhiviranjem papirnatih računa; povećava se točnost jer automatski unos podataka smanjuje mogućnost ljudskih pogrešaka, što povećava ispravnost i pouzdanost financijskih informacija, a potencijalno i bržu naplatu; s obzirom da eRačun podrazumijeva digitalno poslovanje bez „ispisa“ dokumenata, smanjuje se i potrošnja papira uz istovremeni doprinos očuvanju okoliša; povećana je i sigurnost jer se eRačuni pohranjuju u sigurnim digitalnim arhivama, što smanjuje rizik od gubitka ili oštećenja dokumenata. 

''Uzimajući u obzir prethodno navedene prednosti razvidno je da zamjena računa u papirnatom obliku eRačunom, poslovnom sektoru omogućava uštede na troškovima te donosi povećanu učinkovitost. Također pojednostavljuje se cjelokupni proces izdavanja eRačuna, štedi vrijeme i osigurava nesmetan protok informacija, uz osiguravanje ostvarenja „zelenih“ politika i ESG ciljeva. S druge strane eRačun omogućava državi bolje planiranje fiskalne politike, praćenje makroekonomskih pokazatelja te povećanje financijske transparentnosti i održivi razvoj.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator