Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine.

''Konačnim prijedlogom Zakona određuju se nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja.''

Konačni prijedlog Zakona usklađuje s klimatsko energetskim zakonodavnim okvirom ''Spremni za 55'' i Pariškim sporazumom, čiji cilj je smanjenje stakleničkih plinova na razini EU-a do 2030. godine za najmanje 55 % u odnosu na 1990. godinu.

Sve su veći rizici za zdravlje i društvo povezani s klimom, uključujući intenzivnije toplinske valove, šumske požare i poplave, prijetnje za sigurnost hrane i vode i opskrbu hranom i vodom, ali sve su veće i štete koje iz toga proizlaze, stoga je potrebno jačanje kapaciteta i otpornosti država članica.

Republika Hrvatska ima obvezu izrade izvješća o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime i ima obavezu do 2030. godine smanjiti emisije iz sektora izvan EU sustava trgovanja za najmanje 16,7 % u odnosu na njihovu razinu iz 2005. godine. Ukoliko su državi članici emisije iz ESR sektora više od dozvoljene kvote, a prekomjerne emisije nije nadoknadila fleksibilnim mogućnostima, propisane su kazne.

U Republici Hrvatskoj EU sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS) obuhvaćeno je 41 postrojenje i 3 operatora zrakoplova. ''Besplatna dodjela emisijskih jedinica će se smanjivati te će obveznici EU ETS-a morati kupovati na tržištu sve više emisijskih jedinica, kako bi bili usklađeni s EU pravilima. Subjekti koji su uključeni u EU ETS sve više financijskih sredstava izdvajat će za kupovinu emisijskih jedinica kako bi pokrili svoje cjelokupne emisije stakleničkih plinova, učinci na konkurentnost ublažavat će se i dalje korištenjem financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi za projekte koji doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova. Od 2021. godine na raspolaganju su i značajna sredstva iz Modernizacijskog i Inovacijskog fonda. Republici Hrvatskoj je iz Modernizacijskog fonda na raspolaganju 3,14 % ukupne količine fonda emisijskih jedinica.''

''Trgovanje emisijskim jedinicama će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima koje nisu obuhvaćene postojećim EU ETS-om. Stoga će se na razini EU-a uspostaviti poseban, ali usporedan sustav ETS 2. 2025. godine se započinje s obvezama praćenja i izvješćivanja o emisijama. Regulirani subjekti kao obveznici sustava EU ETS-a 2, kojih će u Republici Hrvatskoj biti 82, moraju ishoditi dozvolu za emisije stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama za godine od 2024. do 2026. Trgovanje emisijskim jedinicama i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2027. godine. Obveza usklađenosti u okviru ETS-a 2 nastat će u trenutku kada se goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u tim sektorima puste u potrošnju.''

Za provedbu Konačnog prijedloga zakona i nacionalnih obveza koristit će se, između ostaloga, financijska sredstva dobivena prodajom emisijskih jedinica na dražbama u sklopu EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama. ''Socijalni fond za klimatsku politiku novi je alat za financijsku potporu ranjivim kućanstvima i poduzećima na koje će najviše utjecati uvođenje novog EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama za zgradarstvo, cestovni promet i goriva za dodatne sektore. Republika Hrvatska će 25 % vrijednosti troškova Socijalnog plana za klimatsku politiku financirati prihodima iz sustava ETS 2.''

Konačni prijedlog zakona prenosi u pravni poredak Republike Hrvatske odredbe Direktive (EU) 2023/958 i Direktive (EU) 2023/959.

Cilj Zakona je usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, unaprjeđenje institucionalnih uvjeta za donošenje strateških dokumenata, uspostava sustava odgovornosti, unaprjeđenje sustava inspekcijskog nadzora i bolja provedba zakonskih odredbi vezano za područje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog sloja, unaprjeđenje postojećeg sustava praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova i uspostava Socijalnog fonda za klimatsku politiku.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator