Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. siječnja 2023. godine. U prijedlogu se ukratko navode pitanja koja je potrebno urediti predloženim Zakonom:

„Predloženim zakonom proširila bi se mogućnost da se u Hrvatsku komoru inženjera tehnologije prometa i transporta mogu udružiti i magistri inženjeri, koji su završetkom stručnog diplomskog studija prometa stekli 300 ECTS bodova. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se da učlanjenje u Komoru ne predstavlja obvezu, već pravo.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. svibnja 2018. donijela Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je dan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. S ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom Vlada Republike Hrvatske je 16. rujna 2021. donijela je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojim je utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, sukladno Odluci o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20). Istim Zaključkom zadužena su tijela državne uprave da odgovarajuće izmjene relevantnih propisa pravovremeno upute u proceduru, a radi donošenja tih propisa u rokovima koji će omogućiti nesmetanu prilagodbu uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Sukladno navedenome, a radi usklađivanja važećih propisa sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) predlaže se ovaj Prijedlog zakona.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina, aktom od 1. prosinca 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Zakon o osiguranju radničkih tražbina („Narodne novine“, broj 70/17. – u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u Hrvatskom saboru 30. lipnja 2017. i objavljen u „Narodnim novinama“, broj 70/17.

Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2008/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca i Direktiva 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. godine o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca.

Ovim Zakonom osiguravaju se prava radnika u slučaju stečaja poslodavca na način da se provodi posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem na društveno prihvatljivoj razini i osigurava isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna, dok preostali dio potraživanja radnik ostvaruje u stečajnom postupku, na teret stečajne mase. Kao tijelo za provedbu zaštite tih prava Zakonom je osnovana Agencija za osiguranje radničkih tražbina (u daljnjem tekstu: Agencija).

Također, ovim Zakonom štiti se egzistencija radnika na društveno prihvatljivoj razini isplatom minimalne plaće od strane Agencije u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće. Ukoliko na računima nema dovoljno sredstava i računi mu budu blokirani, poslodavac je obvezan podnijeti zahtjev Agenciji za isplatu plaća odnosno naknada plaća u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće. Na temelju zahtjeva poslodavca Agencija će uplatiti minimalnu plaću na račun radnika i subrogacijom preuzeti prava radnika prema poslodavcu za isplaćeni iznos te obvezati poslodavca na povrat uplaćenog doprinosa.

Ako poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec ne dostavi Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, tijelo državne uprave nadležno za nadzor primjene propisa o radu odredit će po službenoj dužnosti privremenu mjeru zabrane raspolaganja sredstvima na računu, do podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu i obračuna Financijskoj agenciji.

Pravo na potraživanje u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruje radnik koji je u trenutku otvaranja stečajnog postupka bio u radnom odnosu kod poslodavca, kao i radnik koji je bio zaposlen kod poslodavca u vremenu za koje se isplaćuju potraživanja (zaštićeno razdoblje od tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka odnosno posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao unutar 6 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka), ako je njegovo potraživanje utvrđeno u stečajnom postupku pred nadležnim sudom. Pravo na isplatu pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti ostvaruje radnik bez obzira kad mu je prestao radni odnos.

Kako bi se pružala materijalnopravna zaštita radnicima zbog stečaja poslodavca, potrebno je proširiti obuhvat radnika na način da se omogući pristup zaštiti radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Uz navedeno potrebno je i produljiti zaštićeno razdoblje za koje radniku pripada materijalnopravna zaštita osigurana ovim Zakonom i to na način da se zaštićeno razdoblje produlji s tri mjeseca na pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno prije prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.“

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2022. godine. U prijedlogu se ukratko ocjenjuje postojeće stanje te se taksativno navode osnovna pitanja koja je potrebno urediti predloženim Zakonom:

„Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 56/16. i 98/19.) stupio je na snagu 15. listopada 2003. godine te su tijekom devetnaest godina primjene uočene određene nejasnoće glede dijela pitanja vezanih za njegov sadržaj i primjenu.

Jedan od bitnijih poticaja za izradu novoga zakonskog teksta jest neusklađenost važećeg Zakona sa Zakonom o koncesijama, koji predstavlja krovni Zakon koji uređuje koncesije. Iako Zakon o koncesijama uređuje sva bitna pitanja vezana za koncesije, potrebno je posebitosti vezane za koncesije na pomorskom dobru dodatno urediti, kako bi se koncesijski sustav prilagodio specifičnostima gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom:

- mijenja se postupak za davanje koncesija na pomorskom dobru radi usklađenja sa Zakonom o koncesijama

- uvodi se institut koncesije na zahtjev

- uvodi se dužnost davatelja koncesije na provođenje prethodnih radnji, o kojima ovisi pokretanje pripremnih radnji za davanje koncesije sukladno postupcima i radnjama određenim Zakonom o koncesijama

- ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja na rok od pet godina - definiraju se morske plaže, sidrišta i privezišta

- utvrđuje se vremenska granica za uređivanje pitanja nasipavanja mora

- uvodi se pravo i dužnost sudjelovanja ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata i akata prostornoga uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra

- uvodi se dužnost županijske lučke uprave da sama obavlja lučke djelatnosti, dok se koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje samo iznimno i to isključivo za gradnju i gospodarsko korištenje novih objekata podgradnje i nadgradnje, prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata, opskrbu plovnih objekata gorivom, servisni dio i pomoćne lučke djelatnosti

- uvodi se jedinstvena lučka tarifa u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja koja objedinjava lučke pristojbe i lučke naknade

- uvode se lučki redari koji nadziru provedbu lučkog reda u lukama otvorenim za javni promet.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Novi informator