Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. ožujka 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlaže potreba izmjena Zakona o parničnom postupku kao i pitanja koja je novim izmjenama potrebno urediti:

„Razlozi ovih izmjena i dopuna ZPP-a proizlaze iz potrebe da se u okviru kontinuiranog unaprjeđenja sustava ostvarivanja građanskopravne zaštite uređuju pravila parničnog postupka u okviru nacionalnog propisa. Također, s obzirom na to da je Republika Hrvatska država članica Europske unije postoji potreba i za osiguravanje provedbe propisa Europske unije.

Predloženim izmjenama i dopunama ZPP-a nastoji se uspostaviti normativni, tehnološki i organizacijski okvir koji će doprinijeti smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju trajanja parničnih postupaka te usmjerenju na transparentno i učinkovito upravljanje pravosudnim sustavom. Izmjenama i dopunama provode se reformske mjere C2.5. R1 - Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana, a koje reformske proizlaze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021 .-2026. u dijelu koje se odnose na reformu parničnog postupka koja se bazira na održavanju ročišta na daljinu, uvođenju obveznog tonskog snimanja rasprave, uređenju postupka u sporovima male vrijednosti kao u pravilu pisanog postupka i propisivanju rokova za okončanje postupka na pojedinoj instanci suđenja.

Uvođenjem obveznog tonskog snimanja ročišta, detaljnijim uređenjem ročišta na daljinu i uvođenjem plana upravljanja, postupkom se ostvaruje nova metodologija rada u vođenju sudskih postupaka i njihove koncentracije, jača se procesna disciplina svih sudionika te se olakšava rad sucima uz značajne uštede na radnom materijalu. Sve navedeno uvelike utječe i na veću transparentnost parničnih postupaka.

U postupcima u sporovima male vrijednosti dokazivanje se u najvećoj mjeri provodi uvidom u isprave, a tek iznimno saslušanjem stranaka ili svjedoka. Stoga će propisivanje održavanja ročišta u ovoj vrsti postupaka samo u iznimnim slučajevima utjecati na brže rješavanje predmeta, smanjenje troškova postupka te u cjelini na učinkovitiji rad sudova.

Propisivanjem rokova u kojima prvostupanjski i drugostupanjski sudovi moraju okončati postupak odnosno rokova u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije te o odluku o reviziji, rezultirat će poticanjem sudaca koji upravljaju postupkom da svojim pravovremenim odlukama i postupanjem utječu i na ostale sudionike postupka.

Cilj izmjena i dopuna ZPP-a je osuvremenjivanje parničnog postupka u cjelini, a to se ogleda i u sprječavanju pojave "odluka iznenađenja", odnosno odluka preinačenih po žalbi na temelju nove pravne ocjene spora koja je bitno različita od pravne ocjene o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti. Nadalje, planom upravljanja postupkom potiče se proaktivniji pristup suda rješavanju predmeta, dok stranke dobivaju osjećaj izvjesnosti, tj. predvidivosti tijeka i okončanja postupka. Uvodi se i nezakonit dokaz kao institut koji je kao potreba parničnog postupka problematizirana već dugi niz godina.

U cilju unificiranja i pojednostavljenja revizijskog postupka izmijenjene su odredbe o revizijskom postupku. Prema novom uređenju revizijski postupak se uvijek pokreće prijedlogom za dopuštenje revizije, čime je dokinut raniji paralelizam između podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i podnošenja revizije iz razloga previđenih člankom 382.a. Ovim se izmjenama nastojalo istaknuti primarnu svrhu revizije, a to je odlučivanje o pravnom pitanju važnom za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.

Posljednjom novelom ZPP-a iz 2019. uveden je institut oglednog postupka radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava. S ciljem poticanja češćeg korištenja ovog instituta, kao posebno važnog za ujednačavanje sudske prakse, redefiniran je dio odredbi na način da se taj postupak može pokrenuti, kako na prijedlog suda, tako i na prijedlog stranaka i umješača.

Pojednostavljen je i postupak povodom samog prijedloga za pokretanje oglednog postupka te je proširen sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje u oglednom postupku u svrhu zauzimanja usuglašenijeg stava te osiguravanja veće pravne snage te odluke.“

Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa

Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. ožujka 2022. godine. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„Odredbe Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa („Narodne novine", br. 6/74., 47/90. i 72/94.) više se ne primjenjuju te više ne postoje ni pretpostavke za njihovu primjenu. Pravna materija koju uređuje Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa u cijelosti je uređena drugim propisima, prvenstveno Zakonom o javnom bilježništvu („Narodne novine", br. 78/93., 29/94., 162/98. - Obiteljski zakon, 16/07., 75/09. i 120/16.) te odredbom članka 45. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine", broj 75/21.). Slijedom navedenog, a radi postizanja sigurnosti objektivnog pravnog poretka, potrebno je predmetni zakon u cijelosti staviti izvan snage odnosno utvrditi prestanak njegovog važenja.

Stoga, predlaže se donijeti ovaj Zakon kojim će se na jasan i pravno precizan način utvrditi prestanak važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa. Također, predlaže se utvrditi prestanak važenja Uputstva za provođenje Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa, koje je doneseno na temelju Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa, s obzirom da s prestankom važenja Zakona prestaje važiti i pravni temelj za donošenje Uputstva.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.