Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli su Ivana Posavec Krivec i Damir Bajs, zastupnici u Hrvatskom saboru, aktom od 17. svibnja 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi uređuje se djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja u javnim ustanovama. Odredbom članka 22. stavka 5. Zakona, propisano je da strukturu razrednih odjela i broj učenika po programima za svoje područje planiraju osnivači u suradnji sa srednjim školama te ga dostavljaju Ministarstvu, dok je stavkom 6. istog članka Zakona, propisano da konačan plan strukture razrednih odjela i broja učenika po programima izrađuje Ministarstvo.

Prijedlog odluke o upisu u 1. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023., kojim je predviđeno smanjenje broja razrednih odjeljenja u odnosu na prošlu godinu, većinom u manjim gradovima, odnosno ruralnim sredinama diljem Republike Hrvatske bio je u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću do 14. svibnja ove godine.

Navedenim Prijedlogom ocrtava se plan Ministarstva o ukidanju brojnih programa od gimnazijskog usmjerenja do strukovnih programa prodavača, mesara, drvnih, poljoprivrednih, ekoloških, šumarskih tehničara itd.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. - u području Reformskih mjera, C3.1.R1 Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja - ističe glavnu smjernicu i cilj: poboljšanje općeg srednjeg obrazovanja te modernizaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, planirane su reformske intervencije koje obuhvaćaju veću stopu završetka visokog obrazovanja, koja je također niska u odnosu na prosjek Europske unije. Trenutno u Hrvatskoj udio gimnazijskog programa u ukupnom srednjoškolskom obrazovanju čini tek 30%, dok je prosjek Europske unije 52%. Prema svim strateškim obrazovnim programima iza kojih stoji Vlada, cilj je dosegnuti 40% gimnazijskih programa u ukupnom srednjoškolskom obrazovanju, no Prijedlog ovakve odluke tome ne doprinosi.

Stoga, smatramo da stanje u kojem županije, koje mogu biti osnivači srednjih škola, a sukladno posebnom zakonu u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnoga (regionalnog) značaja, osobito poslove koji se odnose na obrazovanje, u pogledu donošenja konačnog plana strukture razrednih odjela i broja učenika po programima, jednostrano i centralizirano od strane Ministarstva, nije održivo.

Pitanje koje se treba urediti ovim Zakonom odnosi se na donošenje konačnog plana strukture razrednih odjela i broja učenika po programima na način da Ministarstvo prije donošenja navedenog plana mora pribaviti prethodnu suglasnost osnivača.“

Prijedlog Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom Zakona

Prijedlog Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom Zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2022. godine uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Vlada navodi:

„Zakon o poticanju ulaganja donesen je 22. rujna 2015., a stupio je na snagu 3. listopada 2015. („Narodne novine", broj 102/15.).

Novine koje se trebaju urediti ovim Prijedlogom zakona i ciljevi daljnjeg unaprjeđenja ulagačkog okruženja i poticanja ulaganja su sljedeći:

1. Imajući u vidu regionalne učinke primjene Zakona o poticanju ulaganja u uvjetima značajnog sniženja registriranih stopa nezaposlenosti u svim županijama Republike Hrvatske, ovim Prijedlogom zakona sniženi su i kriteriji visine registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta i to na način da se postojeći uvjet registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 30 % prihvatljivih troškova otvaranja novog radnog mjesta (maksimalni iznos do 9.000,00 eura) snižava sa >20 % na >15 % registrirane stope nezaposlenosti, a za korištenje potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 20 % prihvatljivih troškova otvaranja novog radnog mjesta (maksimalni iznos do 6.000,00 eura) snižava se sa 10 %-20 % na 10 %-15 % registrirane stope nezaposlenosti.
2. Prema istom kriteriju što snažnijeg regionalnog učinka Zakona o poticanju ulaganja sniženi su i pragovi registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja i to na način daje postojeći prag >20 % registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore u iznosu od 20 % prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu (maksimalni iznos do 1 milijun eura), ovim Prijedlogom zakona spušten na >15 % registrirane stope nezaposlenosti.
3. U kontekstu nove Karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. - 2027. godine koja se sastoji od četiri NUTS II regije - Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb, radi se razlika u smislu veličine poduzetnika i prava na dodjelu potpore za početno ulaganje. U NUTS II regijama Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Jadranska Hrvatska mogu se dodijeliti potpore svim poduzetnicima za bilo koju vrstu početnog ulaganja, dok se u NUTS II regiji Grad Zagreb velikim poduzetnicima mogu dodijeliti potpore isključivo za početno ulaganje u novu ekonomsku djelatnost u dotičnom području.
4. Novim Prijedlogom zakona o poticanju ulaganja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u kontekstu daljnje obveze usklađenja s relevantnom pravnom stečevinom EU (Uredba Komisije (EU) 2021/1237), uvodi novu prijelaznu odredbu kojom se u slučaju privremenog ili trajnog smanjenja broja zaposlenika povezanih s projektom ulaganja u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. zbog pandemije bolesti COVID-19, korisnicima regionalnih potpora za ulaganje to smanjenje neće smatrati kršenjem obaveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta na predmetnom području.
5. Nadalje, u kontekstu otvaranja novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja i ublažavanja negativnih gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19, omogućit će se korisnicima potpora za ulaganje da se uz već odobreno jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja čija se realizacija preklapa s razdobljem početka pandemije bolesti COVID-19, omogući još jedna dodatna godina za otvaranje planiranih novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja.
6. Na kraju, ovim Prijedlogom zakona u kontekstu razvojnih smjerova i strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, potiču se ekološki sigurni i održivi projekti ulaganja čija realizacija izravno utječe na postizanje jednog ili više sljedećih ciljeva:

-rast produktivnosti gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj
- doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji gospodarstva Republike Hrvatske
- doprinos održivom i inovativnom gospodarstvu i visokoj tehnologiji industrije 4.0.
- podizanje tehnološke razine i materijalne opremljenosti hrvatskog gospodarstva
- veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika
- razvoj inovativnih proizvoda i usluga više i visoke dodane vrijednosti
- jačanje međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije hrvatskog gospodarstva
- poticanje održivog, ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske
- poticanje društvene odgovornosti gospodarstva Republike Hrvatske
- gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Priredila:
Ana Turić, mag. iur.