Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.

Ustav Republike Hrvatske propisuje da je vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost svih za to sposobnih državljana. Obvezno služenje vojnog roka ukinuto je 1. siječnja 2008. godine.

''Vlastite sposobnosti za obranu nacionalna su odgovornost, pri čemu je vojna osposobljenost djelatnog i pričuvnog sastava jedan od najvažnijih aspekata spremnosti. Spremnost i osposobljenost djelatnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske nije upitna. Vrijeme potrebno za dostizanje spremnosti pričuvnika koji nisu služili vojni rok pa nemaju temeljnu vojnu obuku može biti predugo u okolnostima mogućih kriza i sukoba. Stoga je iznimno važno da što više vojnih obveznika stekne osnovne vojne vještine i znanja potrebna za suočavanje s potencijalnim prijetnjama.''

Predloženim izmjenama Zakona se uređuje vojna obveza te dužnosti i prava državljana u obrani.

''Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Muškarac vojni obveznik podliježe novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu u skladu s odredbama ovoga Zakona. Žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

(…) Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske dopušten je prigovor savjesti i obveznici su civilne službe. Osobe civilnu službu obavljaju tri mjeseca u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu. Iznimno, obveznici civilne službe mogu obavljati civilnu službu u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. (…) Osam sati provedenih u obavljanju te civilne službe računa se kao jedan dan u civilnoj službi te će civilni obveznik u pravilu obavljati civilnu službu u mjestu u kojem boravi.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.

''Temeljno vojno osposobljavanje uspostavlja se radi tranzicije vojnih obveznika novaka u vojne obveznike ročnike koji nakon uspješno završene obuke postaju razvrstani pričuvnici, čime stječu jedan od uvjeta za sklapanje ugovora o vojničkoj službi i potencijalno pristupaju djelatnoj vojnoj službi, čime bi se povećao broj sposobnih vojnih obveznika za ispunjavanje misija Oružanih snaga Republike Hrvatske, prije svega misije zaštite suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske te obrane njezine teritorijalne cjelovitosti.

Odluka o uvođenju vojnog osposobljavanja za popunu pričuvnog sastava, ali i djelatnog sastava, ključna je za temeljno vojno osposobljavanje. Model bi sadržajno i kvalitativno zadovoljio postavljene kriterije, no ujedno i dalje služi kao model za inicijalnu obuku kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu. Temeljno vojno osposobljavanje omogućilo bi postizanje kritičnih ciljeva od kojih su najvažniji popuna djelatnih i pričuvnih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske. Popuna djelatnih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske postigla bi se povećanjem broja osoblja za sklapanje ugovora o djelatnoj vojnoj službi.''

Da bi osoba bila primljena u djelatnu vojnu službu, osim općih uvjeta za prijam mora ispunjavati i posebne uvjete: završeno srednjoškolsko obrazovanje, najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu i uspješno završen program temeljnog vojnog osposobljavanja. Iznimno osoba može biti primljena u djelatnu vojnu službu ako ima samo osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da do isteka prvoga ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje.

Zakon predlažu i određene promjene koje se odnose na pohađanje vojne izobrazbe te na prestanak službe po sili zakona za djelatne vojne osobe. 

''Djelatnim vojnim osobama kojima je izrečena uvjetna osuda odnosno kojima je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro predlaže se omogućiti ostanak u službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Uvjetna osuda ne bi trebala povlačiti posljedice za djelatnu vojnu osobu u vezi s njezinim pravima vezanim za radni odnos što bi bilo u suprotnosti sa svrhom uvjetne osude koja odgađa izvršenje kazne pod uvjetom da osoba ne počini novo kazneno djelo u određenom roku. Predložene izmjene predstavljaju i određena usklađenja sa Zakonom o državnim službenicima jer se za djelatne vojne osobe u vezi s njihovim pravima u službi isključivo primjenjuje Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.'' 

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator