Prijedlog Zakona o gnojidbenim proizvodima, s Konačnim prijedlogom Zakona

Prijedlog Zakona o gnojidbenim proizvodima, s Konačnim prijedlogom Zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko objašnjava postojeće stanje te obrazlažu izmjene spomenutog zakona:

“Postojeći Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla („Narodne novine“, br. 163/03., 40/07., 81/13., 14/14. i 32/19.) uređuje kakvoću, kontrolu kakvoće, označavanje, promet i nadzor u prometu gnojiva (mineralnih i organskih) i poboljšivača tla te proizvodnju i nadzor organskih gnojiva i poboljšivača tla.

Nadalje, Uredba (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (Tekst značajan za EGP) (SL L 304, 21.11.2003.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 2003/2003) i Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima („Narodne novine“, br. 81/13. i 32/19.) uređuje stavljanje na tržište gnojiva koja nose oznaku „EZ gnojivo“ i svojim sastavom, kakvoćom i načinom proizvodnje udovoljava uvjetima propisanim Uredbom (EZ) br. 2003/2003.

Obveza je uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, a sve kako bi se omogućilo adekvatnu i pravodobnu provedbu Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25.6.2019.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/1009).

Na snazi i dalje ostaje nacionalno zakonodavstvo radi dostupnosti neusklađenih gnojidbenih proizvoda na jedinstvenom tržištu u skladu s nacionalnim odredbama obzirom da predmetna Uredba ne zamjenjuje isto. Ovim Konačnim prijedlogom zakona stavlja se van snage postojeći Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla te će se postaviti pravila za stavljanje neusklađenih gnojidbenih proizvoda na tržište utvrđena na nacionalnoj razini.

Također, problem koji zahtjeva promjenu nacionalnog zakonodavstva je pitanje uređenja i stavljanja na tržište gnojidbenih proizvoda koji nisu predmet postojećeg Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla.

Naime, uvjeti za stavljanje gnojiva na raspolaganje na unutarnjem tržištu djelomice su usklađeni s Uredbom (EZ) br. 2003/2003, koja gotovo isključivo obuhvaća gnojiva od anorganskih materijala dobivenih kemijskim putem ili iz rudnika.

Osim toga, postoji potreba za iskorištavanjem recikliranih ili organskih materijala u svrhu gnojidbe. Kao važan preduvjet za daljnju upotrebu gnojiva proizvedenih iz takvih recikliranih ili organskih materijala je utvrđivanje usklađenih uvjeta za njihovo stavljanje na raspolaganje na cijelom unutarnjem tržištu. Takvo poticanje ciklusa hranjiva dodatno bi pospješilo razvoj kružnog gospodarstva i omogućilo resursno učinkovitiju opću upotrebu hranjiva te istodobno smanjilo ovisnost Unije o hranjivima iz trećih zemalja.

Prelaskom na kružno gospodarstvo produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš su velike. Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom uporabom otpada i sličnim mjerama ostvaruje se ušteda uz istovremeno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Uvođenjem principa kružnog gospodarstva smanjit će se pritisak na okoliš, povećati sigurnost nabavke sirovina i konkurentnost, a potrošači će imati dugotrajnije, otpornije i vrijednije proizvode.” S obzirom na obvezu primjene Uredbe (EU) 2019/1009 od 16. srpnja 2022. te potrebu osiguranja provedbe odredbi navedene Uredbe i unaprjeđenja postojećeg pravnog okvira kroz jasniju i precizniju normativnu regulaciju provedbe nacionalnih odredbi potrebno je donijeti ovaj Zakon.

Ovim se Konačnim prijedlogom zakona osigurava slobodno kretanje na unutarnjem tržištu EU gnojidbenog proizvoda koji ispunjava zahtjeve Uredbe (EU) 2019/1009 i nosi oznaku CE prilikom stavljanja na tržište.

Pravo na slobodno kretanje robe podrijetlom iz država članica i robe iz trećih zemalja koja je u slobodnom prometu u državama članicama predstavlja jedno od temeljnih načela Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (članak 26. i članci 28. do 37.).

Ovaj Konačni prijedlog zakona omogućit će stavljanje na hrvatsko tržište i gnojidbenih proizvoda koji ne nose CE oznaku.

Proizvođači će imati mogućnost odabira načina na koji će stavljati gnojidbene proizvode na tržište: primjenom Uredbe (EU) 2019/1009 kojom će se omogućiti slobodno kretanje na jedinstvenom tržištu ili slijedeći pravila utvrđena na nacionalnoj razini i pridržavajući se pravila uzajamnog priznavanja prilikom plasiranja na tržište u drugoj državi članici Europske unije.

Donošenjem predmetnog Konačnog prijedloga zakona očekuje se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i poboljšanje kompletnog sustava koji se odnosi na stavljanje gnojidbenih proizvoda na hrvatsko tržište.”

Prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti, s Konačnim prijedlogom Zakona

Prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti, s Konačnim prijedlogom Zakona podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko pojašnjava postojeće stanje te pojašnjavaju izmjene spomenutog zakona:

“Republika Hrvatska i Država Izrael sklopile su, 16. rujna 2009. u Jeruzalemu, Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u borbi protiv kriminala („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj 1/10.; u daljnjem tekstu: Ugovor).

Iako je suradnja Republike Hrvatske i Države Izraela u borbi protiv kriminala sukladno odredbama navedenog Ugovora bila uspješna, tijekom godina se ukazala potreba za proširivanjem i produbljivanjem područja suradnje u borbi protiv kriminala i osiguranju javne sigurnosti. Imajući u vidu međunarodne trendove pojave novih, te porasta broja i kompleksnosti postojećih vrsta kaznenih djela, postojala je potreba da se dosadašnja suradnja u borbi protiv kriminala dodatno ojača. Unaprjeđenje i produbljivanje međusobne suradnje na svim područjima je u interesu obiju država.

Stoga je Država Izrael tijekom 2019. inicirala sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti (u daljnjem tekstu: Sporazum) s ciljem jačanja suradnje uspostavljene Ugovorom. Sporazum su, 10. rujna 2019. u Bnei Braku, potpisali u ime Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, a u ime Vlade Države Izraela ministar javne sigurnosti g. Gilad Erdan.

U svrhu sprječavanja kolizije jednako važećih pravni normi Ugovora i Sporazuma, a koje uređuju ista ili slična područja suradnje, istodobno će se s postupkom potvrđivanja Sporazuma pokrenuti i postupak otkazivanja Ugovora. Samim time, istovremeno s upućivanjem obavijesti u skladu s člankom 19. stavkom 1. Sporazuma o ispunjenju unutarnjih pravnih uvjeta u Republici Hrvatskoj za stupanje Sporazuma na snagu, drugoj strani će se, u skladu s člankom 15. stavkom 3. Ugovora, uputiti obavijest o otkazivanju Ugovora.

Ovim se Zakonom potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Sporazumom su uređena pitanja nadležnih tijela, dodatnih područja i oblika suradnje u borbi protiv kriminala i osiguranju javne sigurnosti, kibernetičkog kriminala, zaštite svjedoka, razmjene informacija i osobnih podataka, postupanja po zahtjevu, kao i uspostavljanje zajedničke radne skupine, troškova, jezika u postupku, te odnosa prema nacionalnom pravu i međunarodnim obvezama.

Prijedlog Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom

Prijedlog Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko navode razlozi te razlažu izmjene spomenutog zakona:

“Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom stupio je na snagu 6. srpnja 2011. („Narodne novine“, broj 80/11.), te je izmijenjen 2. svibnja 2013. („Narodne novine“, broj 68/13.). Navedenim Zakonom utvrđena su nadležna tijela za izdavanje dozvola i provođenje nadzora te kaznene odredbe za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (preinaka).

Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/821) stupila je na snagu 3. rujna 2021. Uredba (EU) 2021/821 uređuje učinkovit zajednički sustav nadzora izvoza robe s dvojnom namjenom i napredne tehnologije u cilju osiguranja poštivanja međunarodnih obveza i odgovornosti država članica i Europske unije. Roba s dvojnom namjenom predstavlja robu koja se može koristi kako u civilne tako i u vojne svrhe, slijedom čega je promet takve robe i tehnologije pod nadzorom. Za izvoz robe s dvojnom namjenom u treće zemlje zahtjeva se izvozna dozvola, dok je promet takve robe unutar Unije slobodan, osim ako se ne radi o strateškoj robi Unije, za što je u tom slučaju potrebna izvozna dozvola. Također, Uredba (EU) 2021/821 propisuje sustav sveobuhvatne kontrole koji proširuje nadzor nad trgovinom robe u odnosu na krajnju uporabu i krajnjeg korisnika, ako bi takva roba mogla biti namijenjena proizvodnji i širenju kemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja, odnosno kontrola se provodi prema državi na koju se primjenjuju međunarodne sankcije. Uredba (EU) 2021/821 poseban naglasak stavlja na sprječavanje kršenja ljudskih prava te uvodi sveobuhvatnu kontrolu robe koja nije navedena u samoj Uredbi, ali se koristi u svrhe kibernetičkog nadzora, te bi njezina upotreba mogla biti povezana s unutarnjom represijom i povredom međunarodnog humanitarnog prava.

Važeći Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom donesen je prije stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. Uzimajući u obzir veći broj sadržajnih i tehničkih izmjena koje je potrebno unijeti u važeći Zakon u cilju usklađivanja s Uredbom (EU) 2021/821, predlaže se donijeti novi Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom. Također, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) prekršajne odredbe koje su u važećem Zakonu propisane u kunskom iznosu potrebno je iskazati u eurima. Donošenjem novoga Zakona na transparentan način uredit će se područje nadzora robe s dvojnom namjenom.

Slijedom navedenog, predloženim Zakonom utvrđuje se nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) 2021/821 i ovoga Zakona, te definiraju uvjeti za izdavanje dozvole za izvoz, dozvole za pružanje brokerskih usluga i usluge tehničke pomoći povezanih s robom s dvojnom namjenom. Također, propisuje se postupanje nadležnih tijela u slučaju provoza robe s dvojnom namjenom unutar carinskog područja Unije.

Nadalje, propisuje se postupak podnošenja zahtjeva i postupak izdavanja individualne izvozne dozvole, globalne izvozne dozvole, dozvole za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći, dozvole za provoz robe s dvojnom namjenom, te korištenje opće izvozne dozvole Unije.

Zakonom se osniva međuresorno Povjerenstvo za nadzor robe s dvojnom namjenom čiji predstavnici daju stručno mišljenje nadležnom tijelu vezano uz pravilnu klasifikaciju robe s dvojnom namjenom i krajnjem korisniku, te dostavljaju druge relevantne informacije iz nadležnosti svoga tijela temeljem kojega nadležno tijelo donosi odluku o izdavanju izvozne dozvole.

U Zakonu se propisuju razlozi za odbijanje izdavanja izvozne dozvole temeljem podnesenog zahtjeva, kao i razlozi temeljem kojih nadležno tijelo može ukinuti ili poništiti izdanu izvoznu dozvolu, te mogućnost pokretanja upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom.

U djelokrug poslova nadležnog tijela ulazi i izdavanje potvrde o robi s dvojnom namjenom koja se izdaje u slučaju ako država izvoznica robe s dvojnom namjenom zahtjeva međunarodnu uvoznu potvrdu ili potvrdu o primitku robe s dvojnom namjenom.

Vezano za obveze izvoznika, brokera i osoba koje pružaju tehničku pomoć propisuje se obveza vođenja evidencije koja se odnosi na robu s dvojnom namjenom kao i obveze nakon obavljenog izvoza ili pružene usluge, kao što je dostava izvješća o obavljenom poslu, te dostava novih informacija u slučaju promijenjenih okolnosti u odnosu na izdanu dozvolu. Što se tiče obveze nadležnih tijela, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obvezno je voditi evidenciju izdanih dozvola, dok je Ministarstvo financija, Carinska uprava nadležno za provođenje nadzora nad izvozom robe s dvojnom namjenom. Također, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo financija, Carinska uprava zajedno sudjeluju u radu Mehanizma za koordinaciju izvršavanja koji je osnovan Uredbom (EU) 2021/821.

Zakonom su propisane prekršajne kazne u eurima za izvoznike u slučaju povrede odredbi Uredbe (EU) 821/2021 i ovoga Zakona, kao i mogućnost izricanja kazne zatvora pod uvjetima propisanim zakonom.

Zaključno, donošenjem ovoga Zakona osigurat će se uvjeti za provedbu Uredbe (EU) 2021/821 i Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.”

Priredila: Ivana Šimunović, univ.mag.iur