Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi podnijela je Vlada Republike  Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine.

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) se navodi kako važećim Zakonom o carinskoj službi („Narodne novine“, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) se uređuje djelokrug rada, poslovi i  organizacija Ministarstva financija, Carinske uprave (u daljnjem tekstu: Carinska uprava), čija je temeljna zadaća primjena carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa. U okviru djelokruga Carinske uprave, područni carinski uredi, neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica, nositelji su provedbe temeljnih operativnih poslova Carinske uprave.

„U cjelini osiguranja koordiniranog i strateški vođenog pristupa svih razina rada područnih carinskih ureda, nužno je uspostaviti novo normativno rješenje, sadržano u članku 1. Prijedloga zakona kojim se omogućuje da jedan područni carinski ured može obavljati poslove drugog područnog carinskog ureda, u bitnome na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Zakonom o Poreznoj upravi („Narodne novine“, br. 115/16. i 98/19.). U carinskom sustavu mogućnost da jedan područni carinski ured u sistemski postavljenoj mjeri preuzima i provodi poslove drugog područnog carinskog ureda značila bi primjenu dinamičkog modela koji podrazumijeva i osigurava brzu prilagodbu okolnostima koje određuju dinamiku i sadržaj provedbe poslova područnih carinskih ureda i s tim u vezi usmjeravanje angažiranosti konkretnih tehničkih kapaciteta i 2 ljudskih resursa područnih carinskih ureda u skladu s determiniranim potrebama provedbe poslova iz djelokruga Carinske uprave, sve u cilju uspostave i očuvanja ravnoteže kvalitetnijeg, racionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja poslova carinskih ureda. Razmatrajući primjere najbolje prakse carinskih tijela drugih država članica Europske unije, takav koncept rada jasno je vidljiv kao standard rada koji kvalitetnije i sveobuhvatnije unaprjeđuje i ubrzava provođenje poslove carinskih ureda, ali istovremeno jača potencijal preventivnog uklanjanja mogućih koruptivnih rizika ili drugih rizika negativnog predznaka ili mogućih nedopuštenih utjecaja u radu tih tijela.

Važećim Zakonom, u dijelu u kojem se uređuju posebnosti u pravima, obvezama i odgovornosti carinskih službenika, člankom 70. propisano je da svaka osoba koja je primljena, premještena ili raspoređena u carinsku službu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovinskom stanju, imovinskom stanju svoje uže obitelji te pisanu izjavu o suglasnosti za provjeru vjerodostojnosti podataka iz izjave, za koje je izjave propisano pohranjivanje u osobnom očevidniku carinskog službenika. Carinska uprava zahtijeva provedbu ove obveze zakonito i osnovano, osiguravajući time redovito izvršavanje poslova svog propisanog djelokruga rada. U provedbi ove propisane obveze uočen je niz problema zbog nedostatnosti načina provedbe ove obveze, što se primarno ogleda u činjenici nepropisanog opsega podataka koji mora biti obuhvaćen podnesenom izjavom. Po prirodi provedbe svojih poslova i radnih zadataka carinska služba je izrazito visoko izložena konkretnim oblicima i vrstama svih koruptivnih rizika i pojavnosti te je krajnje neprihvatljivo da je u provedbi ove obveze uočeno odbijanje davanja izjave o imovinskom stanju ili davanja iste s netočnim ili nepotpunim podacima, što u bitnome može biti jasan i konkretan pokazatelj eventualnog postojanja odnosno ostvarenja upitnog financijskog interesa. Člankom 2. Prijedloga zakona predlaže se pravno preciznije i jasnije urediti ispunjenje ove zakonske obveze propisivanjem načina podnošenja izjave i za istu potrebnih podataka, u opsegu koji je primjeren, relevantan i ograničen na ono što je nužno u odnosu na svrhu za koju se izjava podnosi, te propisivanjem pravnih posljedica neispunjenja obveze. Predloženim normativnim rješenjem se u cjelini, nužno i prikladno uređuje pitanje ispunjavanja obveze davanja izjave o imovinskom stanju koje je pitanje od izuzetnog značaja u cjelini provedbe antikoruptivnih mjera i svih nužnih i dužnih radnji koje Carinska uprava poduzima usmjereno sprječavanju i suzbijanju prostora korupcije, sukladno jasno postavljenim i sveobuhvatnim pravnim antikoruptivnim okvirom i strateškim dokumentima tog područja, što uključuje Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine („Narodne novine“, broj 120/21.).

Člankom 5. Prijedloga zakona, dodanim člancima 95.a, 95.b, 95.c i 95.d, predlaže se propisati postupak uvođenja i uspostave srednjoškolskog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije carinik za treći i četvrti razred u sklopu srednjoškolske ustanove čime će se steći kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te srednjoškolsko obrazovanje odraslih za kvalifikaciju carinik, a u skladu s Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19., 64/20., 133/20. i 151/22.), Zakonom o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, br. 30/09., 24/10., 22/13., 25/18. i 69/22.) i Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. i 20/21.). Navedeni prijedlog temelji se na analizi postojećeg stanja administrativnih kapaciteta u pogledu dobne strukture. Naime, osobe koje završe srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik efikasnije bi se pripremile za učinkovitije obavljanje poslova nadzora nad vanjskim granicama Europske unije gdje se obavljaju granične kontrole po strogo utvrđenim pravilima, uz iznimne mjere procjene rizika za unutarnju sigurnost i procjene prijetnji koje bi mogle ugroziti sigurnost, kao i za provedbu aktivnosti u svrhu suzbijanja svih oblika i 3 modaliteta obavljanja gospodarskih aktivnosti ili transakcija na načine koji odstupaju od legitimnih normi („siva ekonomija“) i s time povezane pojave porezne evazije, svih oblika krijumčarenja, pranja novca i svih drugih oblika kažnjivih ponašanja s fiskalnim posljedicama.

U tom smislu poticao bi se profesionalni razvoj budućih ovlaštenih carinskih službenika koji bi imao za posljedicu jačanje integriteta te podizanje privrženosti carinskoj službi kroz zakonito, stručno, profesionalno i etično postupanje.

Ujedno regulirala bi se i prava i obveze osoba koje završe srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik na način da su isti u obvezi nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja ostati u carinskoj službi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja te se raspoređuju u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.“

Ostale odredbe Prijedloga zakona su u svrhu normativnog uređenja zakonskog teksta s važećim Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) kao i pojedine nomotehničke uredbe. Također, utvrđena je, između ostalog, potreba pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu mijenjaju se prekršajne odredbe koje sadrže pozivanja na hrvatsku kunu na način da se iznosi novčanih kazni izraženi u kunama zamjenjuju tako da budu izraženi u eurima, preračunato sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Također, člankom 10. Prijedloga zakona predlaže se i normativno proširiti zakonski opis dijela prekršaja iz članka 118. stavka 1. točke 7. važećeg Zakona na situaciju kada osoba napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator