Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. veljače 2023. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se ukratko opisuje postojeće stanje i navode pitanja koja će se urediti spomenutim Zakonom:

„Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18.) propisuje se način naplate sudskih pristojbi za radnje koje sud poduzima na zahtjev stranke u sudskim postupcima. Izmjenama ovoga Zakona pristupa se prvenstveno radi pojašnjenja pojedinih odredbi koje su u praksi izazvale određene nedoumice. S obzirom na provedeno odvajanje zakonskog teksta od Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi potrebno je u članku 2. Zakona o sudskim pristojbama propisati da se nastanak pristojbenih obveza za radnje izvan pojedinih vrsta sudskog postupka može propisati i drugim propisima, prvenstveno Tarifom, dok je u članku 3. Zakona o sudskim pristojbama pristojbenog obveznika potrebno definirati šire od pojma stranke, kao svaku osobu koja zbog sudjelovanja u postupku odnosno zbog poduzimanja određenih sudskih radnji angažira rad suda te zbog toga mora platiti sudsku pristojbu. U odnosu na važeće zakonsko rješenje zadržava se umanjenje pristojbene obveze u iznosu od 50% za elektroničku komunikaciju sa sudovima, ali se zbog posebnosti nastanka pristojbenih obveza umanjenje pristojbene obveze posebno propisuje u zemljišnoknjižnom postupku.

Radi jasnijeg utvrđenja posljedica nepostupanja u rokovima propisanim člankom 7. Zakona o sudskim pristojbama, a imajući u vidu brojne upite sudova i stranaka, izrijekom se predlaže propisati i da se protekom ovih rokova pristojbene obveze izjednačuju s onima izvan elektroničke komunikacije. Kako bi se riješio dio pitanja koja u praksi utječu na pokretanje postupaka zaštite prava potrošača, ovim se Prijedlogom u članku 11. Zakona o sudskim pristojbama propisuje i posebno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi kod pokretanja postupaka u slučaju postojanja pravomoćne sudske odluke o zaštiti kolektivnog interesa, a kako bi se otklonile dvojbe koje su se pojavile u praksi i otklonilo ograničenje u ostvarenju priznatog prava na oslobođenje propisuje se da se status osoba s invaliditetom dokazuje odgovarajućim ispravama nadležnih tijela. Iako je Zakonom o sudskim pristojbama već propisan iznos vrijednosti predmeta spora koji se uzima u slučajevima neodredive vrijednosti predmeta spora, dodatno se radi zaštite prava potrošača u članku 21. Zakona o sudskim pristojbama propisuje da u postupcima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata ovaj iznos ne može prijeći 1.327,23 eura.

Konačno, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu o sudskim pristojbama u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.). U tekstu Zakona potrebno je izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i

djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. veljače 2023. U prijedlogu se navodi:

„Konačnim prijedlogom zakona predlažu se manje intervencije koje se prvenstveno odnose na revidiranje odredbe kojom se uređuje djelatnost Agencije, posebno na način da se provedbi već postojećih programa Erasmus+ i Obzor Europa sada dodaje provedba programa Europske snage solidarnosti, u skladu s Uredbom 2021/888. Postojeće odredbe Zakona kojima se uređuje djelatnost Agencije usklađuju se s uredbama kojima se uspostavljaju programi u novom programskom razdoblju, za čiju provedbu je Agencija zadužena.

S obzirom na to da je dosad u središtu djelovanja Agencije provedba programa financiranih iz Europske unije, a da nema pravnih zapreka da se proširi djelovanje Agencije i na provedbu programa drugih međunarodnih organizacija, programa predviđenih međunarodnim ugovorima ili dodijeljenih od strane nadležnih ministarstava, Agenciji se predloženim zakonom omogućava da može biti i provedbeno tijelo koje priprema natječaje, objavljuje natječaje, prikuplja prijave, vodi postupak odabira projekta, nadzire provedbu projekata, osigurava promidžbu i praćenje mjera i aktivnosti koje se podržavaju u okviru navedenih programa, koji nisu financirani sredstvima Europske unije.

U cilju osiguranja prikladnijeg funkcioniranja Upravnog vijeća Agencije, postoji potreba za izmjenom odredbi vezanih uz postupak imenovanja i razrješenja članova Upravnog vijeća te uvjeta za njihovo imenovanje.

Također, predlažu se manje intervencije koje se prvenstveno odnose na revidiranje odredbi vezanih uz nadzor nad radom Agencije, radi usklađenja s uredbama kojima se uspostavljaju programi Europske unije u novom programskom razdoblju.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi, aktom od 26. siječnja 2023. godine. U prijedlogu se ukratko navode pitanja koja je potrebno urediti spomenutim Zakonom:

„Normativnim intervencijama, putem izmjena i dopune Zakona, osigurat će se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, a dodatno i unaprjeđenje postojećih normativnih rješenja u područjima propisa koja su se u trenutnoj provedbi pokazala neodgovarajućima.

Predloženim Zakonom riješit će se pitanje provedbe mjera potpore u okviru novoga Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine (u daljnjem tekstu: Program) putem kojega se provodi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za programsko razdoblje 2021.-2027. godine (u daljnjem tekstu: EFPRA), a koji je uspostavljen i provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2021/1139. U skladu s člankom 28. stavkom 1. Zakona, potpore u akvakulturi obuhvaćaju potpore koje su omogućene u okviru strukturne politike u skladu s usvojenim dokumentima iz članka 5. stavka 4. Zakona. Slijedom toga, po donošenju izmjena i dopune Zakona osigurat će se pretpostavke za provedbu potpora prema novoj Uredbi (EU) 2021/1139 te će se na taj način omogućiti i staviti na raspolaganje sredstva potpore za sufinanciranje mjera strukturne politike u akvakulturi u okviru EFPRA-e, odnosno u okviru Programa.

Dodatno izvršit će se usklađivanje izrade srednjoročnog plana strateškog planiranja po pitanju akvakulture u skladu s propisom kojim se uređuje područje sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Novi informator