Konačni prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

Republika Hrvatska je do sad svakih deset godina provodila Popis stanovništva, a posljednji je proveden 2021. godine.

''Popis stanovništva provodi se kao dio programa statističkih istraživanja Europske unije te kako bi se osigurala usporedivost podataka u državama članicama potrebno ga je provoditi na unificirani način''. Zato je većina država članica ustrojila administrativne registre kojima se prate podaci o stanovništvu i njihovim obilježjima, a koji su zamijenili potrebe popisa stanovništva. ''Ustroj administrativnog registra odnosno ustroj službene evidencije stanovništva, koja će sadržavati veliki broj osobnih podataka, može se ostvariti preuzimanjem podataka iz već postojećih evidencija koje predstavljaju primarne izvore podataka, poštujući pri tome načelo prikupljanja ''samo jednom''. Preduvjet je postojeća jednoznačna identifikacija upisanih osoba u te različite službene evidencije.''  U Hrvatskoj je donošenjem Zakona o osobnom identifikacijskim broju uveden osobni identifikacijski broj kao osnovna identifikacijska oznaka svake osobe. ''Unificirano korištenje OIB-a kao identifikatora osoba omogućilo je preduvjete za povezivanje i razmjenu podataka iz službenih evidencija, čime je započela i digitalizacija u Republici Hrvatskoj. Stoga ustroj službene evidencije stanovništva moguće je ostvariti preuzimanjem podataka iz već postojećih izvora podataka putem OIB-a. Tako ustrojena službena evidencija stanovništva sadržavat će veliki broj osobnih podataka, pa kao takva, omogućiti znatno povećanje efikasnosti u provedbi upravnih, poreznih i drugih postupaka. Uspostava službene evidencije stanovništva predlaže se ostvariti donošenjem posebnog propisa kojim će se jasno definirati sadržaj, način vođenja, preuzimanje, prikupljanje i korištenje osobnih podataka te druga bitna pitanja za uspostavu i funkcioniranje takve evidencije.''

Konačnim prijedlogom zakona predlaže se ustrojavanje Središnjeg registra stanovništva  te će odrediti način korištenja upisanih podataka, osnovna načela te pojmovi bitni za primjenu toga Zakona.  Konačni prijedlog određuje da Središnji registar uspostavlja i vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava, jer ona određuje i dodjeljuje OIB te su u Informacijskom sustavu Porezne uprave sadržani svi podaci o ostvarenim dohocima i drugim primicima te dostupni podaci o imovini osoba. ''Sam ustroj Središnjeg registra stanovništva predlaže se na način da se podaci preuzimaju iz već postojećih službenih evidencija putem OIB-a te da se tek točno određeni podaci mogu prikupiti dobrovoljnim izjavama osoba na koje se odnose.  Za ustroj Središnjeg registra potrebno je jasno definirati evidencije koje će služiti kao izvor podataka.''

Vrlo je važno da se osigura najviši stupanj zaštite sustava kako ne bi došlo do diskriminacije, zlouporabe i povrede osobnih podataka. ''Porezna uprava mora primjenjivati sustav upravljanja informacijskom sigurnošću, sustav upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja i sustav upravljanja uslugama i  implementirati mjere za sigurnost podataka kontrolom pristupa sustavu od strane ovlaštenih osoba, zaštitom podataka prilikom prijenosa enkripcijom te zapisom o akcijama na sustavu u svrhu praćenja pristupa i izmjena podataka u sustavu. Također, Porezna uprava će morati implementirati mjere za sigurnost infrastrukture zaštitom mreže, alatima za upravljanje privilegiranim pristupom, alatima za nadzor baza podataka, sigurnosti računala, za upravljanje ranjivostima; nadzorom svih sigurnosno relevantnih događaja i upravljanjem incidentima kibernetičke sigurnosti; zaštitom podataka u sustavu te sigurnosnim testiranjima sustava od strane specijaliziranih kompanija prije puštanja sustava u produkcijski rad.''

Središnji registar stanovništva bit će u punoj primjeni od 1. lipnja 2026. godine.  Pripadnicima nacionalnih manjina ostavlja se razuman rok prilagodbe na način da mogu svoju nacionalnost dobrovoljno izjaviti u Središnji registar stanovništva.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator