Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 80/13., 15/18. i 26/21.) - u daljnjem tekstu: Zakon.

Ovim se Zakonom uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj, opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja, opseg prava na zdravstvenu zaštitu te druga prava i obveze stranaca prema ovom Zakonu, uvjeti i način ostvarivanja i financiranja zdravstvene zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj te prava i obveze prevoditelja zdravstvene zaštite.

Sukladno Zakonu, stranac pod privremenom zaštitom ima pravo na hitnu medicinsku pomoć pod kojom se podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje, a ranjive skupine odgovarajuću medicinsku i drugu pomoć.

Vijeće Europske unije 4. ožujka 2022. donijelo je Provedbenu odluku o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite – u daljnjem tekstu: Provedbena odluka Vijeća EU, a Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici održanoj 7. ožujka 2022., Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine.

Provedbenom odlukom Vijeća EU uvedena je privremena zaštita za ukrajinske državljane koji su boravili u Ukrajini i koji su raseljeni 24. veljače 2022. ili nakon tog datuma zbog vojne invazije ruskih oružanih snaga koja je započela toga dana. S obzirom na izvanrednu i iznimnu prirodu situacije, uključujući vojnu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu i razmjer masovnog priljeva raseljenih osoba, privremena zaštita trebala bi omogućiti tim osobama da uživaju usklađena prava diljem Europske unije koja im nude odgovarajuću razinu zaštite, uključujući i zdravstvenu zaštitu.

Ovim zakonskim prijedlogom uređuje se da osobe pod privremenom zaštitom ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno kao i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom.“

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 31. ožujka 2022. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se ukratko objašnjava potreba izmjene Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 18/22):

„Ruskom vojnom agresijom i invazijom na Ukrajinu, u veljači 2022., veliki broj raseljenih osoba iz Ukrajine i članova njihovih obitelj pronašli su utočište i sigurnost izvan granica Ukrajine, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Vijeće Europske unije je donijelo Provedbenu odluku Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 4.3.2022.), a Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici održanoj 7. ožujka 2022., Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine.

Ovim zakonskim prijedlogom uređuje se da osobe pod privremenom zaštitom ostvaruju naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi u istom opsegu  kao i stranci pod supsidijarnom zaštitom i azilanti.

Predloženim zakonom osigurava se ostvarivanje naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi osobama pod privremenom zaštitom, u skladu s Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 4.3.2022.) i Odlukom o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 7. ožujka 2022.“

Konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost

Konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlaže cilj donošenja predloženog zakona:

„Zakonom o Hrvatskoj zakladi za znanost („Narodne novine", br. 117/01., 45/09., 92/10. i 78/12.), utvrđuje se temeljna svrha Zaklade, uređuju se uvjeti za dodjelu financijskih sredstava za financiranje znanstvenih projekata i programa, ovlasti, imenovanje i razrješenje Upravnog odbora i izvršnog direktora, financijsko poslovanje i nadzor nad radom Hrvatske zaklade za znanost te način donošenja odluka i internih akata važnih za rad i funkcioniranje Hrvatske zaklade za znanost. Postojeća zakonska regulativa je zastarjela i ne regulira sustav financiranja znanosti na način koji bi bio usklađen sa svim zahtjevima trenutačnog hrvatskog i europskog istraživačkog prostora. S obzirom na činjenicu da je Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost, donesen 2001., svojim odredbama ne odgovara odredbama Zakona o zakladama („Narodne novine", br. 106/18. i 98/19.) te je i u tom smislu potrebna primjerena uskladba.

Prema nedavnoj analizi koju je Svjetska banka izradila za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u sklopu projekta „Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije“, programi Zaklade analizirani su s aspekata funkcionalnosti i učinkovitosti te su donesene preporuke o dizajnu i provedbi programa financiranja znanstvene djelatnosti.

Cilj predloženog zakona je jasnije definirati pravni status Zaklade te način njezina djelovanja. Također, potrebno je osuvremeniti programe koje Zaklada financira i definirati način financiranja predmetnih programa, odnosno same Zaklade, kako bi se povećala učinkovitost i funkcionalnost ulaganja u znanstvene projekte. Predloženim zakonom planira se povećati kvaliteta i transparentnost financiranja znanstvenih projekata i programa, kako nacionalnih tako i međunarodnih. Nadalje, jasnije se uređuju tijela Zaklade i njihove ovlasti te nadzora nad radom Zaklade.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine. U prijedlogu se navodi  kako slijedi:

„Nastavno na obavijest Europske komisije od 23. rujna 2021. o nepotpunom prijenosu Direktive 2014/49/EU u zakonodavni okvir Republike Hrvatske, cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) je dodatno usklađenje važećeg Zakona s odredbama Direktive 2014/49/EU u dva područja:

- pitanje deponenata s apsolutnim pravom na iznose s računa i

- prijenos premija osiguranja u slučaju promjene članstva kreditnih institucija u sustavu osiguranja depozita.

Sukladno odredbama članka 7. stavka 3. Direktive 2014/49/EU ako deponent nema apsolutno pravo na iznose s računa, jamstvom je obuhvaćena osoba koja ima to apsolutno pravo, pod uvjetom da je ta osoba identificirana ili ju je moguće identificirati prije datuma kada mjerodavno upravno tijelo utvrdi da se prema njihovom mišljenju kreditna institucija ne čini sposobnom, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit i da ta institucija trenutno nema izgleda da će to biti u stanju učiniti, odnosno pravosudno tijelo donese odluku zbog razloga koji su izravno povezani s financijskim stanjem kreditne institucije i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema instituciji.

Prijedlogom zakona se, uz osobe koje su identificirane u kreditnoj instituciji, omogućava ostvarivanje prava na osiguranje depozita i deponentima čiji identitet vlasnici računa mogu utvrditi prije datuma utvrđenja nedostupnosti depozita i koji mogu dokazati svoje apsolutno pravo na iznose na računu, a s ciljem potpunog prijenosa odredbi Direktive 2014/49/EU.

Člankom 14. stavcima 3. i 4. Direktive 2014/49/EU uređuje se postupanje u slučaju kad kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pridruži se drugom sustavu osiguranja depozita, uslijed integracije unutar jedinstvenog tržišta.

Prijedlogom zakona prenose se u nacionalno zakonodavstvo odredbe članka 7. stavka 3. i članka 14. stavaka 3. i 4. Direktive 2014/49/EU, čime se osigurava dovoljna zaštita deponenata bez obzira na njihovu lokaciju odgovarajućim obujmom osiguranih depozita u svakoj kreditnoj instituciji i u odgovarajućem sustavu osiguranja depozita. Ako kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita, premije koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode prijenosu, uz iznimku izvanrednih premija, prenose se u drugi sustav osiguranja depozita. Također, ako kreditna institucija prenese dio aktivnosti u drugu državu članicu koje na taj način postanu predmet sustava osiguranja depozita u drugoj državi članici, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, uz iznimku izvanrednih premija u skladu s člankom 22. važećeg Zakona, prenose se u sustav osiguranja depozita u drugoj državi članici razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita. U slučaju planirane promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu, kreditna institucija je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita kojeg je član najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti.

Tijekom tog razdoblja kreditna institucija i dalje je obvezna plaćati premiju odnosno u slučaju potrebe, izvanrednu premiju za osigurane depozite.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.