Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2025. godine.

Priređivanje igara na sreću u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o igrama na sreću koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. Od stupanja na snagu zakona, mijenjale su se samo odredbe o  oporezivanju igara na sreću.

Analizom tržišta utvrđena je ekspanzija priređivanja igara putem interneta, intenzivno oglašavanje igara na sreću u medijima, sve veća dostupnost igara na sreću maloljetnicima i problematika razvoja ovisnosti o igrama na sreću. Cilj Konačnog prijedloga je ''smanjiti dostupnost i vidljivost igara na sreću maloljetnicima i osobama u riziku od razvoja ovisnosti o igrama na sreću, smanjiti poticanje igrača na sudjelovanje u igrama na sreću te posljedično smanjenje incidencije ovisnosti o igrama na sreću i troškova liječenja ovisnika.''

Konačni prijedlog je usmjeren na društveno odgovorno priređivanje igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

''Konačnim prijedlogom zakona ograničava se postavljanje samoposlužnih terminala za klađenje isključivo u prostore u kojima se priređuju igre na sreću odnosno na uplatna mjesta kladionica, u prostore casina i automat klubova.'' Više se ne smiju postavljati u ugostiteljske objekte i propisuje se obvezna identifikacija svih igrača u zemaljskim poslovnicama.

Priređivači su do sad imali mogućnost samostalnog određivanja radnog vremena. ''S obzirom da je riječ o pružanju usluge zabave koja ne zahtijeva neprekidnu ponudu potrošačima, a neograničena dostupnost igara na sreću pridonosi prekomjernom sudjelovanju u igrama na sreću, Konačnim prijedlogom zakona regulira se zabrana rada nedjeljom. '' (...) ''Konačnim prijedlogom zakona propisuje se donošenje uredbe kojom će Vlada Republike Hrvatske odrediti minimalnu udaljenost prostora za igre na sreću od drugih objekata i ustanova.''

Konačnim prijedlogom zakona postojeća zabrana oglašavanja proširuje se na sve tiskane medije, a oglašavanje putem interneta, u audiovizualnim i radijskim programima i elektroničkim publikacijama zabranjuje se u vremenu od 6:00 do 23:00 sata, uz izuzetak internet stranica priređivača. Zabranjuje se oglašavanje i na javno vidljivim površinama, osim vanjskih dijelova prostora u kojima se priređuju igre na sreću. Vanjski izgled prostora casina, automat klubova i uplatnih mjesta kladionica mora biti takav da onemogućuje uvid u stolove i automate za igre na sreću. Zabranjuje se pojavljivanje poznatih osoba i osoba od medijskog utjecaja u oglašavanju igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama.

Ustrojava se Registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Povećavaju se iznosi godišnjih naknada koji se nisu mijenjali od 2010. godine radi usklađivanja s inflatornim kretanjima i razvojem tržišta igara na sreću. ''Konačnim prijedlogom zakona propisuje se odredba kojom Ministarstvo financija u opće porezne svrhe može prirediti nagradnu igru'', dok prema trenutno važećim odredbama ne može biti priređivač nagradne igre.

S obzirom da postojeće prekršajne odredbe nedovoljno odvraćaju priređivače od kršenja zakonskih odredbi, ''Konačnim prijedlogom zakona propisuje se mogućnost oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja, a primjenjivat će se protiv priređivača kod kojeg se utvrdi konzistentno kršenje mjera odgovornog priređivanja.''

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Prijedlogom zakona utvrđuje se novi spomendan u Republici Hrvatskoj: Dan sjećanja na poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.

''Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece. U Slavonskom Brodu poginulo je za vrijeme Domovinskog rata 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, a 3. svibnja 1992. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero.''

''Važnost propisivanja 3. svibnja spomendanom u Republici Hrvatskoj je iznimna, kako za priznanje samim obiteljima stradale djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji te koliko je važno da više niti jedno dijete ne podnese žrtvu gubitka života. Zakonskim propisivanjem 3. svibnja kao spomendana omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu čime se čuva od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogla biti odrasli ljudi dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.''

Smatra se opravdanim donošenje ovoga zakona po hitnom postupku, kako bi se u 2025. godini na dostojanstven način prvi puta obilježio zakonom propisan spomendan.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Prijedlogom zakona predlaže se proširiti katalog kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje iz čl. 332. st. 1. Zakona o kaznenom postupku  (ZKP/08) uključivanjem kaznenog djela podmićivanja zastupnika iz članka 339. Kaznenog zakona, čime će se postići usklađenost kaznenog procesnog prava sa standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Predlaže se izmijeniti odredbe koje sadrže pozivanje na hrvatsku kunu zamjenom u eure, kako bi odredbe ZKP/08 bile izražene u valuti koja je zakonsko sredstvo plaćanja.

Prijedlogom zakona određuje se da obvezu obavještavanja žrtve o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu ima policija, jer je Pravilnikom o prijamu i postupanju s uhićenikom i pritvorenikom te o Evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici propisano da pritvorski nadzornik o tome obavještava ustrojstvenu jedinicu policije koja je obavila uhićenje ili po čijem zahtjevu je obavljeno uhićenje.

''Prijedlog zakona sadrži prijelaznu odredbu temporalne naravi kojom se odgađa primjena odredbi o obveznom tonskom snimanju rasprave iz čl. 409.a ZKP/08 i sadržaju zapisnika iz čl. 411.a ZKP/08, s 1. svibnja 2025. na 1. srpnja 2027., kako bi se osiguralo da u trenutku stupanja odredbe na snagu budu osigurani svi tehnički uvjeti za njenu primjenu'', jer je to zahtjevan i složen postupak koji ''podrazumijeva opremanje svih sudnica u Republici Hrvatskoj odgovarajućom informatičkom opremom i potom, ostavljanje dovoljno vremena sucima za prilagodbu svih potrebnih radnih procesa kako bi rasprave tekle neometano kada odredbe o fakultativnom snimanju rasprave budu stavljene izvan snage.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator