Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom Zakona

Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom Zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2023., uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U prijedlogu se ukratko objašnjava postojeće stanje te obrazlažu izmjene spomenutog Zakona u odnosu na prethodni:

„Ovim Zakonom uređuju se sva pitanja vezana uz pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda Ministarstvu, čime će poslove obnove obavljati jedno tijelo državne uprave. Kao jedno od značajnijih rješenja, za potrebe provedbe postupaka iz ovoga Zakona proširuju se dokazna sredstva kojima podnositelj zahtjeva dokazuje pravo vlasništva, a koja se razlikuju od uobičajenih načina dokazivanja. Dodatna dokazna sredstva su uvedena radi ubrzanja i pojednostavljenja postupka odlučivanja o obnovi uz napomenu da rješenje o obnovi i rješenje o novčanoj pomoći nemaju pravnog učinka na pravo vlasništva i druga stvarna prava na obnovljenoj nekretnini.

Osim gore navedenoga, stavlja se naglasak na poticanje građana da sami provode obnovu te se uklanjaju i ostale prepreke koje su usporavale proces obnove: ukida se izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, ukida se obveza izrade projekta uklanjanja za slobodnostojeće obiteljske kuće, ukida se tehničko-financijska kontrola projekta, ukida se potreba ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje konstrukcijske obnove zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline a koje nisu pojedinačno kulturno dobro, ukida se izvješće o obavljenoj kontroli revidenta za višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade na projekt za uklanjanje zgrade, smanjuje se broj sudionika u postupcima obnove, olakšava se dokazivanje prava vlasništva drugim dokaznim sredstvima, uvode se nove mogućnosti financiranja građana koji sami provode obnovu, uvodi se model zamjene prava vlasništva umjesto obnove i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, proširuje se krug osoba s pravom na obnovu uključivanjem braće i sestara vlasnika odnosno bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera vlasnikovog srodnika, pojednostavljuje se postupak obnove odlučivanjem o pravima na obnovu nakon utvrđenog stupnja oštećenja donošenjem rješenja o obnovi i rješenja o novčanoj pomoći, daje se ovlast Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama za gradnju višestambenih zgrada i stjecanje nekretnina za privremeni smještaj, uvodi se davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje svih uništenih zgrada, uključujući i pomoćne, gospodarske i ostale uništene zgrade i novčane pomoći za troškove izrade projekta, uređuje se pitanje postupanja s djelomično uklonjenim zgradama, uvodi se mogućnost gradnje zamjenske obiteljske kuće u slučaju u kojem se utvrdi da popravak konstrukcije nije opravdan zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla, proširuje se mogućnost dobivanja novčane pomoći građanima koji sami obnavljaju prije početka obnove, omogućuje se stambeno zbrinjavanje pogođenih osoba davanjem u vlasništvo kuće ili stana umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće, poboljšava se provedba privremenog stambenog zbrinjavanja dobavom montažnih energetski učinkovitih kuća, ubrzava se obnova komunalne infrastrukture, uvodi se učinkovitija i prikladnija javna nabave kroz provođenje postupka javne nabave po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima i skraćivanje rokova za izradu projektne dokumentacije i za provođenje revizije iste,  transparentno se uređuje pitanje određivanja najviših cijena usluga i radova koje će utvrđivati tijela koja će odlukom odrediti Vlada, uz objavu na mrežnoj stanici Ministarstva i jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove na način da će se izraditi cjelovite interaktivne mrežne GIS - aplikacije cijeloga područja obuhvaćenog potresom.

Ovim Zakonom omogućuje se osobama koje su ostvarile pravo u manjem opsegu od prava utvrđenih ovim Zakonom, u slučaju uklanjanja zgrada, podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava do razine prava utvrđenih ovim Zakonom. Za navedeno je ocijenjeno da postoji opravdani društveni značaj i legitimni interes subjekata u ostvarivanju zakonom propisanih povoljnijih prava. Osim navedenoga, u javnom odnosno društvenom interesu omogućeno je povratno djelovanje pojedinih odredba Zakona i ostvarivanje povoljnijeg prava, što je u skladu s člankom 90. stavkom 5. Ustava Republike Hrvatske.

Postupci obnove uređeni ovim Zakonom bit će jednostavniji i učinkovitiji čime će se olakšati i ubrzati provedba obnove na potresom pogođenim područjima. Administrativno će se pojednostaviti postupak te će se ujedno građanima olakšati provedba obnove koju provode sami davanjem novčane pomoći za sve faze procesa (novčana pomoć za troškove izrade projekta i koordinacije samoobnove te mogućnost dobivanja novčane pomoći prije početka obnove).

Također, pospješit će se provedba stambenog zbrinjavanja građana s potresom pogođenih područja. Predloženim rješenjima u ovom Zakonu jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove. Izradom novog Zakona, umjesto noveliranja važećeg Zakona, propis će postati pregledniji, razumljiviji i jednostavniji za primjenu svim adresatima (građanima, nadležnim tijelima i struci).“

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim  prijedlogom Zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom Zakona podnijela je  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2023., uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U prijedlogu Zakona se ističe sljedeće:

„Potres koji je pogodio područja Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije te Grada Zagreba ostavio je kao posljedicu znatne materijalne štete na imovini građana te na objektima javne infrastrukture. Kako bi se obnova ubrzala, odnosno kako bi radovi na obnovi imovine građana i javnoj infrastrukturi mogli biti što prije završeni u zadanim rokovima potrebno je intenzivirati poslove koji se odnose na sva pitanja koja su obuhvaćena obnovom na područjima navedenih županija i Grada Zagreba.

Stoga će donošenjem ovoga Zakona poslovi državne uprave koji se odnose na obnovu biti u djelokrugu jednog tijela državne uprave, odnosno Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje preuzima poslove državne uprave od Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a što će za posljedicu imati ubrzavanje svih procesa vezanih uz obnovu i u konačnici njen završetak.

Također, imajući u vidu potrebu učinkovitijeg upravljanja pravnim osobama od posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku, smatra se potrebnim da poslove vezane uz navedena pitanja u okviru svoga djelokruga obavlja Ministarstvo financija, čime će se stvoriti bolji uvjeti za poboljšanje poslovanja tih pravnih osoba.“

Prijedlog Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača

Prijedlog Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača podnijela je Vlada Republike, aktom od 8. veljače 2023.

Tekst Prijedloga, između ostaloga, navodi da se Prijedlog Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) donosi radi transpozicije Direktive(EU)2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ(SLL409, 4.12.2020., u daljnjem tekstu: Direktiva o predstavničkim tužbama).

Nadalje, tekstom Prijedloga se ističe:

“Prijedlogom zakona uređuju se pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u domaćim i prekograničnim predstavničkim tužbama. Razgraničenje na domaće i prekogranične predstavničke tužbe provodi se isključivo u odnosu na pitanje podnosi li se predstavnička tužba u državi u kojoj je tužitelj imenovan, međutim time se ne utječe ni na pitanje mjerodavnog prava za rješavanje spora niti na pitanje mjesne i stvarne nadležnosti suda.

Prijedlogom zakona propisuje se izberiva mjesna nadležnost, odnosno tužitelj može podnijeti tužbu sudu mjesno nadležnom na području sjedišta tuženika ili sudu na čijem području je došlo ili je moglo doći do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača. Time se znatno olakšava zaštita potrošačkih prava kada tuženi trgovac ima sjedište izvan Republike Hrvatske, a povreda se dogodila na području Republike Hrvatske, a istovremeno se i smanjuju ukupni troškovi na strani tužitelja (vezano za dolazak na ročišta, troškovi prevođenja i drugi).

U odnosu na važeće uređenje kolektivne zaštite potrošačkih prava, ovim Prijedlogom zakona prvi put se taksativno uređuju pretpostavke aktivne legitimacije udruga za zaštitu potrošača kako bi se osigurala stručnost i neovisnost tužitelja koji zastupaju potrošačke interese.

Prijedlogom zakona detaljno se razrađuje pitanje sukoba interesa tužitelja i drugih trgovaca, osobito konkurenata tuženiku. Iako se očekuje kako će tužitelji u ovim postupcima napose biti udruge za zaštitu potrošača koje imaju neposredan kontakt s potrošačima koji im se sami obraćaju sa zahtjevom za pružanjem pravne pomoći, Prijedlogom zakona predviđa se mogućnost da i javnopravna tijela nadležna za potrošačke politike mogu podnositi predstavničke tužbe i na taj način imati aktivnu ulogu u osiguravanju usklađenosti postupanja trgovaca s potrošačkim zakonodavstvom.

O zahtjevima udruga za uvrštavanjem na Popis ovlaštenih tijela za podnošenje predstavničke tužbe odlučuje ministarstvo nadležno za područje zaštite potrošača, a sam popis objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva kako bi potrošači unaprijed imali informaciju kome se mogu obratiti radi pokretanja parnica za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača.

Prijedlog zakona uređuje i uspostavu kontaktne točke koju će voditi predmetno ministarstvo i putem koje će se moći podnositi predstavke vezano za sumnje ispunjava li određena udruga uvrštena na Popis ovlaštenih tijela za podnošenje predstavničke tužbe zakonske pretpostavke aktivne legitimacije. Na svojim mrežnim stranicama predmetno ministarstvo dužno je i ažurirati informacije o predstavničkim tužbama (okončanima i u tijeku) temeljem informacija koje mu dostavlja trgovački sud.

Predstavničkom tužbom može se zahtijevati naknada štete isključivo onih potrošača koji su izrazili svoju volju da se njihova prava štite na taj način (tzv. „opt-in“ sustav sudjelovanja oštećenika). Svoju volju potrošači mogu izraziti najkasnije do zaključenja glavne rasprave kada dolazi do preinačenja tužbenog zahtjeva. Time se osigurava i specificiranje visine tužbenog zahtjeva i samo informiranje oštećenika i kasnija raspodjela utvrđenog iznosa naknade štete. Kako bi se osiguralo predujmljivanje troškova parnice, udruga koja je ovlašteni tužitelj u konkretnoj parnici, može zahtijevati od potrošača koji su izrazili volju da ih se zastupa u parnici za naknadu štete simboličnu naknadu za sudjelovanje u toj parnici.

Prijedlogom zakona uređuje se i mogućnost rješavanja sporova medijacijom kao jednostavniji i brži način rješavanja sporova. Žurnost u postupanju temeljno je načelo ovoga Prijedloga zakona i primjenjuje se kao osobina radne metode koju suci primjenjuju pri upravljanju postupkom. Upravo dugotrajni postupci dovode u pitanje mogućnost stvarne zaštite prava stoga je nužno da pravila postupka osiguraju pravodobnu zaštitu prava.

Zaključno, Prijedlogom zakona postići će se djelotvornija postupovna zaštita kolektivnih interesa i prava potrošača, bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta, stvaranje veće dodane vrijednosti u gospodarstvu i viša razina pravne sigurnosti kako potrošača tako i trgovaca. Osim navedenoga, pravovremenim prenošenjem Direktive o predstavničkim tužbama u ovaj Prijedlog zakona, Republika Hrvatska će postupiti sukladno obvezama koje ima kao država članica Europske unije.“

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Fotografija: Pixabay