Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka podnijela je Vlada Republike Hrvatske 3. prosinca 2020. godine po redovnom postupku. Pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i posljedice takvog uređenja obrazložene su kako slijedi:

„Slijedom inspekcijskog nadzora koji je provela Europska komisija u razdoblju od 18. ožujka 2019. do 22. ožujka 2019. u Republici Hrvatskoj, a vezano za primjenu Uredbe (EZ) br. 725/2004 i odredbi kojima je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 2005/65/EZ, zaključeno je kako treba pristupiti odgovarajućim izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka na način da se osigura da sve luke iz obuhvata Zakona, bez iznimaka, moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite kako nalaže članak 6. stavak 1. Direktive 2005/65/EZ.

Ovim Zakonom briše se u članku 7. stavak 4. Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, kojim je propisana iznimka od pravila da svaka luka odnosno lučko operativno područje na koje se isti Zakon primjenjuje mora imati procjenu sigurnosne zaštite luke i to na način da ministarstvo nadležno za pomorstvo, na zahtjev lučke uprave ili ovlaštenika koncesije luke posebne namjene, može izuzeti od izrade procjene sigurnosne zaštite, one luke koje godišnje imaju manje od 12 ticanja brodova iz članka 5. stavka 1. istoga Zakona.

Na ovaj će se način osigurati da sve luke iz obuhvata Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite, a kako nalaže i članak 6. stavak 1. Direktive 2005/65/EZ te što je u skladu i s nalazom i mišljenjem koje je Europska komisija donijela slijedom inspekcijskog nadzora kojeg je u Republici Hrvatskoj provela 2019. godine.

Ovim se Zakonom, pravne sigurnosti radi, dodatno nomotehnički uređuju i odredbe članka 7. stavka 7. i članka 8. stavka 8. Zakona te odredbe kojima je definiran sastav Povjerenstva Ministarstva koje djeluje temeljem odredbi istoga Zakona, a na način da se precizno utvrđuje njegov sastav ovisno o poslovima koje obavlja u danom trenutku. Napominje se i kako članovima istoga Povjerenstva ne pripada pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu pa za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati ni dodatna financijska sredstva u držanom proračunu.

Brisanjem odredbe članka 7. stavka 4. Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka ukida se mogućnost iznimke od pravila da svaka luka odnosno lučko operativno područje na koje se isti Zakon primjenjuje mora imati procjenu sigurnosne zaštite luke, te se osigurava da sve luke iz obuhvata Zakona moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite kako nalaže članak 6. stavak 1. Direktive 2005/65/EZ.”

Prijedlog Zakona o proglašavanju Parka prirode "Dinara”

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 24. srpnja 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o proglašavanju Parka prirode "Dinara”. U prijedlogu je između ostalog navedeno:

„Zaštita područja masiva Dinare u kategoriji parka prirode od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su vodena staništa rijeke Krke i Cetine s njihovim pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa te drugih prirodnih vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, poluprirodnih staništa, autohtonih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i kulturno - povijesnim lokalitetima.

Zbog navedenoga, masiv Dinare (Dinara, hrvatska strana Troglava i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu, potrebno je proglasiti parkom prirode te tim režimom zaštite sačuvati iznimne i višestruke prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturnopovijesnim vrijednostima, uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji, u mjeri u kojoj se neće ugroziti njegova bitna obilježja i uloga ovoga prostora.

Ovim se Zakonom ureduje područje masiva Dinare koje se proglašava parkom prirode, ukidaju se postojeći značajni krajobrazi unutar obuhvata parka prirode, utvrđuje se granica parka prirode te se određuje način i rok za osnivanje javne ustanove za upravljanje parkom prirode. Donošenjem predloženog Zakona zaštitit će se cjelovitost i prirodne te druge vrijednosti masiva Dinare, temeljene na ekološkim, krajobraznim i drugim vrijednostima.

Sukladno odredbama članka 115. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19; u daljnjem tekstu ZZP), park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.

Donošenjem ovoga Zakona osigurat će se primjerena pravna i stručna zaštita područja Dinare te omogućiti cjelovito sagledavanje održivog načina obavljanja gospodarskih djelatnosti te iznalaženje optimalnih rješenja za korištenje prirodnih resursa te jačanje turističko— edukativnih sadržaja tog prostora.”

Odabrala i pripremila:
Ana Turić, mag. iur.