10.11.2021.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama i Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, podnesenim od strane Vlade Republike Hrvatske 21. listopada 2021., predmetni se zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora na sljedeći način:

- definiraju se novi pojmovi, kao što su otvoreni podaci, standardna dozvola, anonimizacija, dinamički podaci, istraživački podaci, visokovrijedni skupovi podataka, razumni povrat ulaganja, treća osoba;

- objava informacija za ponovnu uporabu, osim na lako pretraživ način, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, utvrđuje se u elektroničkom obliku i u pristupačnom obliku;

- utvrđuje se obveza objave dinamičkih podataka za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja, putem sučelja za programiranje (API) i u obliku masovnog preuzimanja te se utvrđuju iznimke u slučaju financijskih ili tehničkih ograničenja tijela javne vlasti, odnosno dužnost objave u roku i na način kojim se ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog i društvenog potencijala;

- utvrđuje se obveza objave visokovrijednih skupova podataka za ponovnu uporabu, u strojno čitljivom obliku putem odgovarajućih API-ja i u obliku masovnog preuzimanja;

- utvrđuje se obveza objave istraživačkih podataka za ponovnu uporabu, koji su financirani javnim sredstvima i već javno dostupni putem institucijskih i tematskih repozitorija;

- utvrđuje se da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije koje su u posjedu obrazovnih ustanova osim informacija u posjedu ustanova visokog obrazovanja koje se odnose na istraživačke podatke; na informacije koje su u posjedu znanstvenoistraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, osim u slučaju ako se informacije odnose na istraživačke podatke i na informacije kojima pristup nije dopušten ili je ograničen zbog zaštite osjetljivih podataka o zaštiti kritične infrastrukture;

- također se utvrđuje da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije u posjedu trgovačkih društava u određenim sektorima i u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima ili može imati izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj, a koje su izrađene izvan opsega pružanja usluga od općeg interes, te koje se odnose na djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju;

- utvrđuje se da po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija nisu dužna postupati navedena trgovačka društva, kao ni obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja;

- utvrđuje se da tijela javne vlasti ne naplaćuju naknadu za ponovnu uporabu informacija, te da mogu naplatiti stvarne troškove, koji osim već ranije utvrđenih troškova nastalih zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, uključuju i troškove anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija. Također se utvrđuju iznimke, odnosno tijela koja korisniku mogu naplatiti troškove ponovne uporabe, te se kao takva utvrđuju knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi, gore spomenuta trgovačka društva te ostala tijela javne vlasti koja se pretežito financiraju iz vlastitih prihoda.

- utvrđuje se da Povjerenik za informiranje objavljuje popis tijela javne vlasti koja se pretežito financiraju iz vlastitih sredstava.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. listopada 2021. godine. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

Zakonom o trošarinama („Narodne novine“, br. 106/18. i 121/19.) uređeno je područje trošarinskog oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, duhanskih prerađevina, energenata i električne energije.

Radi implementiranja novih izmjena pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo na području trošarina, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predlaže se:

  1. Informatizacija sustava kretanja unutar EU trošarinskih proizvoda pustenih u potrošnju;
  2. Usklađivanje instituta trošarinskog zakonodavstva s promjenama u carinskom zakonodavstvu Unije;
  3. Uvođenje zajedničkih pragova na djelomičan manjak ili gubitak trošarinskih proizvoda s obzirom na svojstva robe;
  4. Oslobođenje od plaćanja trošarine na proizvode unutar kategorije alkohol i alkoholna pića kada se takvi proizvodi upotrebljavaju u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda i u proizvodnji dodataka prehrani;
  5. Oslobođenje od plaćanja trošarine na jaka alkoholna pića proizvedena od strane „ malog proizvođača jakog alkoholnog pića“;
  6. Propisivanje novih instituta „samostalni mali proizvođač ostalih pića koja se dobivaju vrenjem1', „samostalni mali proizvođač međuproizvoda" i „samostalni mali proizvođač vina", uz mogućnost primjene snižene visine trošarine.“

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. listopada 2021. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„Važećim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20. i 42/20.), koji uređuje način i uvjete pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, propisana je mogućnost izdavanja privremenih rješenja, s rokom važenja najdulje do 31. prosinca 2021. za:

- obavljanje ugostiteljske djelatnosti u nekoj od vrsta ugostiteljskog objekta koji se nalazi u zgradi za koju je u roku podnesen zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine

- pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, u objektima za koje je u roku podnesen zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine

- pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ukoliko se uz zahtjev priloži izvršna građevinska dozvola ili izvršno rješenje o izvedenom stanju građevine.

Potrebno je produžiti rokove propisane Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti kako bi se omogućilo obavljanje ugostiteljske djelatnosti u objektima koji su u postupku legalizacije, kao i uskladiti odredbe o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu s odredbama Direktive 2006/123/EZ, stoga se predlaže:

- produženje roka važenja privremenih rješenja za ugostiteljske objekte, objekte u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu do 31. prosinca 2024.

- izmjena odredbe o dostavi privremenih rješenja izdanim ugostiteljima na način da se dodatno propiše dostava i nadležnom upravnom tijelu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, kako bi to tijelo povratno dostavilo nadležnom upravnom tijelu primjerak izvršnog rješenja kojim se odlučilo o zahtjevu za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine, a radi ukidanja privremenog rješenja i donošenja rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu odnosno vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta

- usklađivanje odredbi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu s odredbama Direktive 2006/123/EZ na način da svi iznajmljivači pri pružanju usluge doručka gostima kojima pružanju uslugu smještaja budu u jednakom položaju

- dodatno usklađivanje Zakona sa Zakonom o sustavu državne uprave u dijelu gdje se propisuje ovlaštenje za donošenje provedbenih propisa.“

Odabrala i priredila:

Ana Turić, mag.iur.