Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Zakona, u nastavku se obrazlaže potreba za izmjenom:

„Izmjenama Zakona provode se, između ostalog, mjere drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga koji je usvojen u travnju 2021. godine i sadrži 18 mjera liberalizacije, od kojih se pet mjera odnosi na porezne savjetnike.

Krajem 2021. godine provedene su tri mjere. Tako su kvalificirani kandidati izuzeti iz obveze polaganja dijelova stručnog ispita za porezne savjetnike, dio stručnog ispita koji se prije polagao samo usmeno polaže se sada i u pisanom obliku te je definiran elektronički dostupan i neovisan žalbeni postupak za kandidate koji pristupaju stručnom ispitu za porezne savjetnike. Preostalo je za provesti dvije mjere koje se odnose na odobrenje prava polaganja stručnog ispita. Trenutno važećim Zakonom propisano je da je jedan od uvjeta za obavljanje poreznog savjetništva da kandidat ima najmanje pet godina radnog iskustva na poreznim poslovima, ako se radi o diplomiranom ekonomistu, diplomiranom pravniku, magistru ekonomije ili magistru prava. U slučaju ako se radi o stručnom specijalistu, poseban uvjet je najmanje sedam godina radnog iskustva na poreznim poslovima. Ovim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu predlaže se smanjiti broj godina radnog iskustva za navedene kandidate na tri odnosno pet godina. Navedena mjera omogućit će brži izlazak na poreznosavjetnički ispit kvalificiranim kandidatima s relevantnim radnim iskustvom te se očekuje veći broj kvalificiranih kandidata na ispitu i lakši pristup za pružanje usluga.

U analizi Svjetske banke navodi se kako porezni savjetnici ne mogu predstavljati klijente pred upravnim sudom vezano uz porezna pitanja, što im ograničava pružanje cjelovitih usluga i tržišnog natjecanja s odvjetnicima, čije je to ekskluzivno pravo. U pogledu navedenoga, potrebno je uvesti tzv. dijeljeno ekskluzivno pravo između odvjetnika i poreznih savjetnika. U kontekstu članka 25. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu potrebno je omogućiti slobodu multidisciplinarnog pružanja usluga, ovim se Zakonom predlaže propisivanje mogućnosti da porezni savjetnici sudjeluju u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima vezano uz porezna pitanja. Naime, u upravnim sporovima često se nalaze upravne stvari stručne prirode te je u interesu stranke da sudjeluje porezni savjetnik koji posjeduje specifična znanja vezana za područja financija, računovodstva i sl. Porezni su savjetnici svojim obrazovanjem i užom specijalizacijom kvalificirani pružati usluge sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima upravo zbog poznavanja navedenih područja. Osim toga, porezni savjetnici su opunomoćenici stranaka u poreznim upravnim postupcima, koji prethode vođenju upravnog spora, što znači da su upoznati s konkretnim poreznim predmetima o kojima se odlučuje u upravnom sporu. Navedeno ih kvalificira kao sudionike koji će u svojstvu opunomoćenika u upravnim sporovima postupati u interesu stranka. Sukladno navedenom, poreznim savjetnicima se pruža mogućnost sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima. Porezni savjetnici ni na koji način neće preuzeti poslove iz djelokruga odvjetništva u smislu vođenja postupaka i ostalih poslova pri upravnim sporovima, već im se na ovaj način samo pruža mogućnost sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima.

Važećim Zakonom omogućeno je poreznim savjetnicima većinsko članstvo i pravo glasa ovlaštenog poreznog savjetnika u društvu koje je registrirano za obavljanje poslova poreznog savjetništva, kao i većina u upravi što znači da su porezni savjetnici obvezni imatelji udjela u društvu s ograničenom odgovornošću i imaju najmanje 51% članstva i glasačkih prava u tom porezno-savjetničkom društvu. Izmjenama Zakona će se i ova stavka deregulirati na način da će porezni savjetnici u društvu s ograničenom odgovornošću imati najmanje 51% glasačkih prava u tom porezno-savjetničkom društvu. Dakle, neće se više uvjetovati 51% članstva poreznih savjetnika u društvu s ograničenom odgovornošću. Dodatno će se omogućiti da jedna ili više fizičkih i pravnih osoba mogu imati puna osnivačka prava u porezno savjetničkom društvu. Također, propisuje da se suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva s ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo u sudski registar daje Hrvatska komora poreznih savjetnika kao što je to propisano i za javna trgovačka društva za porezno savjetništvo.

Nadalje, Zakonom je propisano i da porezni savjetnici koji ostvaruju prava iz rada obavljanjem samostalne djelatnosti poreznog savjetništva ne mogu biti zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se brisati tu odredbu što bi omogućilo poreznim savjetnicima koji obavljanju samostalnu djelatnost poreznog savjetništva da budu zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe.

Izmjenom Zakona u dijelu koji se odnosi članove komisije nastoji se olakšati provedba ispita za porezne savjetnike odnosno omogućava se lakše imenovanje i manji broj članova ispitnog povjerenstva u cilju bolje funkcionalnosti rada povjerenstva i smanjenja troškova za polaganje ispita.

Omogućavanje proširenja pružanje usluga poreznog savjetništva na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj za porezne savjetnike s prebivalištem u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) dodatna je mjera vezana za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u. Podsjeća se da je Republika Hrvatska 2022. službeno započela pregovore o pristupanju OECD-u. Proces pristupanja omogućit će brže ostvarenje ciljeva kao što su poticanje trgovine i ulaganja, poticanje inovacija, smanjenje nejednakosti, poboljšanje poreznog sustava, poboljšanje učinkovitosti javne uprave i unapređenje učinkovitosti politika obrazovanja, zdravstva i tržišta rada. Iako tijekom godina Republika Hrvatska nastoji uskladiti svoju politiku sa standardima i najboljim praksama te organizacije, potrebno je poduzeti daljnje mjere te će se to učiniti i kroz izmjene ovoga Zakona.

Zakon propisuje da fizičke i pravne osobe koje nisu navedene u Zakonu ne smiju obavljati djelatnost poreznog savjetništva niti se predstavljati za poreznog savjetnika. Ako Hrvatska komora poreznih savjetnika ima saznanja o činjenicama koje opravdavaju sumnju da netko obavlja djelatnost poreznog savjetništva ili se predstavlja za poreznog savjetnika, o tim činjenicama izvještava nadležni registar i tijelo koje na temelju toga može pokrenuti propisani postupak zabrane obavljanja djelatnosti i/ili izricanje propisane kazne. Dakle, Zakon ne sadrži prekršajne odredbe što se u praksi pokazalo manjkavim te se predlaže propisati prekršaje vezane za obavljanje djelatnosti poreznog savjetništva, neovlašteno predstavljanje te korištenje oznake "porezno savjetništvo".

Dodatno se predlaže brisanje odredbe kojom se propisuje da Hrvatska komora poreznih savjetnika propisuje visinu naknade za usluge poreznog savjetništva s obzirom na to da se naknada za usluge poreznog savjetništva treba ugovarati prema tržišnim uvjetima. Naime, s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, članovi Hrvatske komore poreznih savjetnika su poduzetnici odnosno konkurenti na tržištu stoga Hrvatska komora poreznih savjetnika ne smije propisivati cijene usluga svojih članova jer se članovi Hrvatske komore poreznih savjetnika međusobno natječu na tržištu, između ostalog i cijenama svojih usluga.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Cilj predloženih izmjena je „podizanje porezne transparetnosti na temelju proširenja predmetnog obuhvata administrativne suradnje što podrazumijeva razmjenu informacija između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije u pogledu dohotka ostvarenog putem digitalnih platformi i u pogledu aranžmana izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama“. U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) propisuje se mogućnost prikupljanja informacija za sve stranke koje će operateri platforme dostavljati Poreznoj upravi u propisanim rokovima nakon što stupe na snagu potrebni međunarodni sporazumi i međunarodni akti. Takva proširena suradnja između država ugovorena je na mnogim razinama pa je u tom smislu, a na temelju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima koja je izmijenjena i dopunjena protokolom kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 1/14., u daljnjem tekstu: Konvencija), u Zagrebu 15. prosinca 2022. potpisan Mnogostrani sporazum nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 6/23.) kojim države izražavaju namjeru unaprjeđenja izvršenja poreznih obveza na međunarodnoj razini daljnjim razvojem svojih odnosa u vezi s uzajamnom pomoći u poreznim stvarima i kojim se omogućuje automatska razmjena informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi koji se odnosi na prodaju dobara, iznajmljivanje prijevoznih sredstava za naknadu, iznajmljivanje nepokretne imovine ili osobne usluge za naknadu s trećim zemljama.

Nadalje, na temelju Konvencije je u Zagrebu 15. prosinca 2022. potpisan i Mnogostrani sporazum nadležnih tijela o automatskoj razmjeni u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 6/23.) kojim države izražavaju namjeru unaprjeđenja izvršenja poreznih obveza na međunarodnoj razini daljnjim razvojem svojih odnosa u vezi s uzajamnom pomoći u poreznim stvarima i kojim se omogućuje automatska razmjena informacija u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama, budući da mogu postojati slučajevi u kojim stručni savjetnici i drugi posrednici izrađuju offshore strukture i aranžmane, njima trguju ili pomažu u njihovoj provedbi, a kojim se porezni obveznici koriste u svrhu zaobilaženja ispravnog izvješćivanja poreznih uprava o relevantnim informacijama.

Budući da je Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza propisano da su Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava nadležni za provedbu Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, uz postojeće odredbe Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza u ovom Prijedlogu zakona navodi se i novi propis Europske unije odnosno Uredbe Vijeća (EU) 2020/283 od 18. veljače 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje radi suzbijanja prijevara u vezi s PDV-om (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2020/283).

Uredbom Vijeća (EU) 2020/283 uspostavlja se središnji elektronički sustav za informacije o plaćanjima (u daljnjem tekstu: CESOP) u koji države članice prenose informacije o plaćanjima koje prikupljaju i koje mogu pohranjivati na nacionalnoj razini. U odnosu na pojedinačne primatelje plaćanja u CESOP-u bi se trebale pohraniti, objediniti i analizirati sve relevantne informacije o PDV-u u pogledu plaćanja koje prenose države članice. CESOP omogućuje potpun pregled plaćanja koja su primatelji plaćanja primili od platitelja koji se nalaze u državama članicama, a službenicima za vezu za Eurofisc staviti na raspolaganje ishod posebne analize informacija. CESOP će moći prepoznati da postoji više zapisa o istim plaćanjima, npr. isto plaćanje mogli bi prijaviti i banka i izdavatelj kartice određenog platitelja, pročistiti informacije dobivene od država članica, npr. uklanjanjem duplikata i ispravljanjem pogrešaka u podacima, te bi službenicima za vezu za Eurofisc omogućio da unakrsno uspoređuju informacije o plaćanjima s informacijama o PDV-u kojima raspolažu, da upućuju upite u okviru istrage povodom sumnji na prijevaru u vezi s PDV-om ili da otkriju prijevaru u vezi s PDV-om i da unesu dodatne informacije.“

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Kako je napomenuto i objašnjeno u početku Prijedloga, izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dio su paketa izmjena poreznih propisa. Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti Zakonom navedeno je:

„Ovim izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mijenjaju se parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja.

Parametri koji su se do sada koristili za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivali su i izračun maksimalnog propisanog prireza porezu na dohodak koji se ovim paketom poreznih izmjena ukida.

Izračun sredstava fiskalnog izravnanja s predloženim izmjenama uključivat će ukupne prihode od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak i to gornje granice niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad mogu propisati odlukom o visini porezne stope.

U izračunu sredstava fiskalnog izravnanja ostaju i dalje prihodi od poreza na dohodak koje bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem maksimalnog, zakonom propisanog, iznosa paušalnog poreza od turizma (od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava).

Ovim Zakonom se usklađuje terminologija i precizira postupanje vezano za dosadašnji način obračuna i uplate naknade troškova koje Porezna uprava ima kada obavlja poslove utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak. Predloženim izmjenama Zakona precizira se da Porezna uprava obračunava naknadu u iznosu od 1% od ukupno naplaćenih prihoda te da se naknada uplaćuje u državni proračun Republike Hrvatske.

Ovim Zakonom propisuje se raspodjela udjela za nepreuzete decentralizirane funkcije uključujući funkciju vatrogastva, s obzirom da se treba urediti način i kriteriji za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže sukladno Zakonu o vatrogastvu. Udio za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, uključujući i funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.“

Prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama

Prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Prijedlog zakona je dio cjelokupnog normativnog rješenja vezanog za sveobuhvatnu reformu sustava plaća u državnoj službi pošto plaće zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u Republici Hrvatskoj nisu regulirane jedinstvenim zakonom.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja plaća u državnoj službi i javnim službama, u Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim Zakonom predlaže se na jedinstven način urediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama koji se temelji na načelu jednakosti plaća (jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti).

Zakon će se primjenjivati na zaposlene u državnoj službi i javnim službama za koje se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.

Ovim Zakonom postići će se sljedeće:

- osigurat će se jednakost plaća na istim radnim mjestima (jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti), što znači da plaća više neće ovisiti o državnom tijelu ili javnoj službi u kojemu radi službenik i namještenik već isključivo o radnom mjestu i poslovima koji se na njemu obavljaju;

- provest će se vrednovanje radnih mjesta pomoću unaprijed definiranih kriterija i na temelju toga će se utvrditi koeficijenti za obračun plaća za radna mjesta;

- ista ili istovrsna radna mjesta (u smislu razine složenosti poslova, odgovornosti, utjecaja na donošenje odluke, rukovođenja) svrstat će se isti platni razred i za svaki platni razred će biti utvrđen raspon koeficijenata;

- uvest će se jedinstvena platna ljestvica radi veće jednoobraznosti i standardizacije radnih mjesta;

- službenicima i namještenicima će se omogućiti promicanje u plaći na istom radnom mjestu, a visina plaće ovisit će o učinkovitosti rada (stjecanje prava na dodatke na plaću u ovisnosti od ocjene učinkovitosti rada u prethodnom razdoblju);

- uvest će se mogućnost nagrađivanja službenika i namještenika koji tijekom godine postignu iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela ili javne službe u kojoj rade;

Zakonom se uređuju načela sustava plaća, vrednovanje radnih mjesta, ocjenjivanje učinkovitosti rada, plaća i dodaci na plaću, platna ljestvica i platni razredi, promicanje u plaći temeljem ocjene učinkovitosti rada, nagrađivanje službenika i namještenika za ostvarene radne rezultate, praćenje i unaprjeđivanje sustava plaća te nadzor nad provedbom zakona.

Ovaj se Zakon neće primjenjivati na djelatne vojne osobe, na zaposlenike u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu, druge zaposlenike izaslane u inozemstvo i na zaposlenike u državnim tijelima osnovanim zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske.

Zakonom se definira okvir za uređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a naknadnim donošenjem podzakonskih akata provest će se vrednovanje radnih mjesta prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom i njihovo svrstavanje u određeni platni razred, utvrdit će se novi nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti za obračun plaće te će se definirati postupak ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika.

Stoga će ovaj Zakon, zajedno s podzakonskim aktima koji će se donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, činiti sveobuhvatni pravni okvir za reformu sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.

Plaće za svako pojedino radno mjesto bit će moguće utvrditi nakon provedenog postupka vrednovanja i klasifikacije radnog mjesta te utvrđivanja novog koeficijenta za obračun plaća. U postupku vrednovanja radnih mjesta, njihovoj klasifikaciji i utvrđivanju novih koeficijenata za obračun plaća tražit će se i mišljenje sindikata.“

Prijedlog zakona o državnim službenicima

Prijedlog zakona o državnim službenicima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem novog zakona, te se navodi da u „okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) se provodi  Investicija C2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije, kojom se planira unaprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata. Planiranom investicijom utvrdit će se sadržaj testiranja i pripremiti odgovarajući zadaci za testiranje kojima se može osigurati izbor najboljeg kandidata. Na taj način ubrzat će se postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama.

U provedbi ove investicije potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojem se uređuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira. Prvi pokazatelj uspješnosti investicije je stupanje na snagu Zakona o državnim službenicima, dok je ciljana vrijednost investicije 100% novih, stalno zaposlenih državnih službenika, zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novo razvijene IT platforme (4. kvartal 2024). Stoga je potrebno donijeti novi Zakon o državnim službenicima kojim će se urediti centralizirani sustav za zapošljavanje u državnoj službi.“

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„U novom Zakonu o državnim službenicima, pored preuzimanja odredbi važećeg Zakona (prava i obveze, sukob interesa, pravilnik o unutarnjem redu, Odbor za državnu službu, raspored službenika, premještaj, napredovanje, izobrazba, državni ispit, stavljanje na raspolaganje, odgovornost za povrede službene dužnosti i prestanak državne službe) uz odgovarajuća poboljšanja, propisuje se centralizirani sustav za zapošljavanje koji obuhvaća planiranje prijma u državnu službu, podnošenje prijava kandidata elektroničkim putem, testiranje kandidata elektroničkim putem i druge aktivnosti vezane uz zapošljavanje. Time će se uspostaviti objektivniji i transparentniji sustav za zapošljavanje najkompetentnijih kandidata te stvaranje pretpostavki za izgradnju profesionalne, učinkovite te korisnicima dostupne javne uprave u Republici Hrvatskoj. Također, uvodi se novi sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada u jednostavnijem i bržem postupku, a ocjena će biti temelj za nagrađivanje i povišice plaće državnim službenicima te otkazivanje državne službe državnom službeniku koji je dobio ocjenu „ne zadovoljava“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator