Prijedlog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine, uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Prema predloženom rješenju povećava se iznos novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života sa 70 % proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125 % proračunske osnovice (4.157,50 kuna).

Nadalje, u skladu s povećanjem iznosa naknade plaće za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju, potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te se povećava naknada sa 70 % proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125 % proračunske osnovice (4.157,50 kuna).

Kako bi se pridonijelo poboljšanju uvjeta i kvalitete života obitelji u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta povećavaju se novčane potpore zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, odnosno korisnika koji koriste roditeljski dopust u preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta). Slijedom navedenog, naknada za ovu skupinu korisnika povećava se sa 70 % proračunske osnovice (2.328,20 kuna) na 125 % proračunske osnovice (4.175,50 kuna) te se u skladu s povećanjem iznosa naknade plaće navedenog prava, na istovjetan način obuhvaća i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta, ako je smrt nastupila tijekom korištenja navedenog prava. 

Isto tako, potrebno je uskladiti visinu naknade plaće u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) te se predlaže povećanje sa 70 % proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125 % proračunske osnovice (4.157,50 kuna). Istovremeno, u cilju stvaranja povoljnijih uvjeta zaposlenih i samozaposlenih korisnika prava, mijenja se uvjet trajanja prethodnog staža osiguranja vezano uz ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava prema ovom zakonu.

Predlaže se povećanje novčane naknade zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta - predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu iznosi 70 % proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125 % proračunske osnovice (4.175,50 kuna).

Predloženim zakonom uređuju se situacije kada tijekom korištenja prava na rodiljni ili roditeljski dopust korisniku prestane radni odnos, odnosno prestane obavljati djelatnost na način da se pravo s osnova zaposlenja ili samozaposlenja isključivo veže uz status zaposlenog, odnosno samozaposlenog roditelja, a da mu se omogući korištenje neiskorištenog dijela rodiljnog ili roditeljskog dopusta kao korisniku s osnova nezaposlenosti ili korisniku izvan sustava rada, tj. kao pravo na rodiljne ili roditeljske poštede, odnosno brige o djetetu, odnosno da mu se omogući korištenje neiskorištenog dijela tog prava nakon ponovnog stjecanja statusa zaposlenog ili samozaposlenog roditelja. Na istovjetan način određena je mogućnost načina korištenja prava na rodiljne i roditeljske poštede od rada, odnosno brige o djetetu kao i način prijenosa tog prava na drugog roditelja. 

Nadalje, predlaže se korisnicima koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju, utvrditi prestanak korištenja prava s danom gubitka statusa, s time da mogu pravo ponovno uspostaviti s danom stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju ako nisu istekli rokovi za korištenje prava propisani zakonom, odnosno ako nije došlo do promjene u statusu korisnika koja onemogućuju nastavak korištenja prekinutog prava. U odnosu na važeći Zakon ovo je rješenje za korisnike prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, odnosno brige o djetetu povoljnije jer korisnici koji unutar 30 dana nisu stekli novi status u obveznom zdravstvenom osiguranju u cijelosti su gubili daljnje korištenje prava.

Ocjenjuje se da će predložena normativna rješenja kojim se predviđa povećanje materijalnih prava proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, zaposleni i samozaposleni korisnici prava iz Zakona). 

Predlaže se uvođenje novog prava na dopust drugog posvojitelja, koje drugi posvojitelj koristi neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete, u neprekidnom trajanju (10 radnih dana za slučaj posvojenja jednog djeteta, odnosno 15 radnih dana za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta s teškoćama u razvoju), a koje posvojitelj može koristiti do isteka 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta, za koje pravo se propisuje pravo na naknadu plaće na istovjetan način kao i za očinski dopust.

Nadalje, odredbama u vezi udomiteljskog dopusta uređuje se pravo udomitelja na udomiteljski dopust te njegova uvjetovanost radnopravnim statusom korisnika, kao i duljina trajanja dopusta. Pravo na udomiteljski dopust priznaje se u trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života, a iznimno se može produžiti za 60 dana kada se istodobno udomi dvoje ili više djece ili dijete s teškoćama u razvoju.

Radi jedinstvenog i sveobuhvatnog pravnog uređenja pitanja koja su prema važećem Zakonu bila propisana i razrađena podzakonskim propisima u pogledu uvjeta i postupka za stjecanje pojedinih prava (prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust trudne radnice koja doji dijete te prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta) predviđa se sadržajno urediti u okviru odredbi ovoga zakona. Istovremeno, pitanja organizacijske naravi (vođenje elektroničkog očevidnika o korisnicima prava, podnošenja izvješća o ostvarivanju prava te načina obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja prava iz članka 28. ovoga zakona) uredit će se pravilnicima u predviđenom roku nakon stupanja zakona na snagu. Isto tako, pravilnikom će se propisati bolesti, odnosno stanja djeteta za stjecanje prava roditelja na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta. 

Kao rezultat kontinuiranog praćenja i analize učinaka pojedinih odredbi važećeg Zakona utvrđena je potreba za preispitivanje prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja su predloženim zakonom uklonjena, odnosno jasnije i kvalitetnije normativno uređena. Preciznijim i boljim rješenjem pojedinih pitanja te usklađivanjem s drugim zakonima koji utječu na pojmove i sadržaj propisan Zakonom, predloženi zakon bi trebao pridonijeti pravilnoj, dosljednoj i jedinstvenoj primjeni u pogledu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Isto tako, izvršena su određena nomotehnička poboljšanja (struktura odredbi, preglednost, izričaj i slično) u odnosu na važeći Zakon. “

Prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine po hitnom postupku. Prijedlog se obrazlaže kako slijedi:

„Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta:

1. ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna. Izabrani kriterij prihoda je jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike.

2. utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Prethodna porezna razdoblja počinju od 1. siječnja 2018.

Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Prema ovom Prijedlogu zakona za potrebe izračuna porezne osnovice dodatnog poreza na dobit određene, više izvanredne, stavke prihoda ili oporezive dobiti će se korigirati. Obveza dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu će dospjeti s danom podnošenja prijave Poreza na dobit u 2023. godini.

Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima.

Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost.“

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine, uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Radi usklađivanja s odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u članku 5. stavku 3., mijenja se u dijelu koji se odnosi na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi, to jest centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne osobe. Naime, kako centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. poslove centara za socijalnu skrb preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad, za udio u porezu na dohodak od 0,2 % namijenjen za centre za socijalnu skrb mijenja se namjena na način da se za navedeni postotak povećava udio u porezu na dohodak za domove za starije osobe.  

Nastavno na navedeno, općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije (6 %) na sljedeći način:

 – za osnovno školstvo 1,9 %

– za srednje školstvo 1,3 %

– za socijalnu skrb, i to za domove za starije osobe 0,8 %

– za zdravstvo 1,0 %

 – za vatrogastvo, i to za javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.

Ovim se Zakonom udio za domove za starije osobe, počevši od 1 siječnja 2023., povećava sa 0,6 % na 0,8 %.

Radi usklađivanja s odredbama Zakona o vatrogastvu, izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mijenja se članak 6. na način da jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1% ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se sredstva koriste isključivo za financiranje vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima kojima je propisano financiranje vatrogastva.   U cilju da se za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uzme u obzir maksimalno mogući kapacitet prihoda od poreza na dohodak koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ostvariti sukladno zakonskim mogućnostima i time osigura pravednija raspodjela pomoći fiskalnog izravnanja, ovim se izmjenama Zakona u izračun kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i izračun referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuje i prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.