Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine. U prijedlogu se ukratko opisuje postojeće stanje te se navode promjene koje je potrebno implementirati u postojeći zakonodavni okvir:

„Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.

Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EI I) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11.7.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/1151).

Predlaže se napraviti daljnji iskorak u digitalizaciji postupka upisa trgovačkih društava u sudski registar, odnosno osuvremeniti i olakšati osnivanje podružnica trgovačkih društava, omogućiti da se sve potrebne doregistracije (upisi novih podataka i promjene podataka i dokumenata u sudski registar) trgovačkih društava te osnivanje i doregistracija podružnica mogu obaviti na daljinu. Cilj koji se želi postići jest unaprjeđenje pokretanja i vođenja poslovanja, koje mora biti prilagođeno sadašnjem vremenu i novim komunikacijskim mogućnostima, uz očuvanje pravne sigurnosti te visoke točnosti i pouzdanosti sudskog registra.

Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporabe, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti je li osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti. U tu svrhu predlaže se da Ministarstvo pravosuđa i uprave ustroji i vodi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave.

U skladu sa člankom 118. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/08., 54/13. i 47/20.) na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske prestaje važiti članak 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza Hrvatske narodne banke da utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope. Stoga se prijedlogom mijenja zakonska zatezna kamata koja se više neće moći računati u odnosu na visinu diskontne (eskontne) stope na način da se visina zakonske kamate uređuje po uzoru na rješenje u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine", br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.).

Mjerama predviđenim Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. ukida se obveza sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik te se u skladu sa navedenim propisuje da je prijenos poslovnog udjela dopušten ugovorom na kojem je ovjeren potpis ili je potpisan naprednim elektroničkim potpisom.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru Hrvatskom saboru, aktom od 2. prosinca 2021. godine. U prijedlogu se ukratko opisuje promjene koje će izmjena zakona donijeti:

„Ovim prijedlogom zakona predlaže se napraviti daljnji iskorak u digitalizaciji postupka upisa trgovačkih društava u sudski registar. Predlaže se osuvremeniti i olakšati osnivanje podružnica trgovačkih društava, omogućiti da se sve potrebne doregistracije (upisi novih podataka i promjene podataka i dokumenata u sudski registar) trgovačkih društava te osnivanje i doregistracija podružnica mogu obaviti na daljinu. Cilj koji se želi postići jest unaprjeđenje pokretanja i vođenja poslovanja, koje mora biti prilagođeno sadašnjem vremenu i novim komunikacijskim mogućnostima, što se želi postići uz očuvanje pravne sigurnosti i visoke točnosti i pouzdanosti Sudskog registra.

Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporaba, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti je li osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje dužnosti direktora. U tu svrhu uspostavlja se sustav razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima sa državama Europskog gospodarskog prostora.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Stečajni zakon („Narodne novine“, br. 71/15. i 104/17; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u lipnju 2015., a stupio je na snagu 1. rujna 2015.

U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije.

Naglasak je na jačanju nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Prijenos obveza proizišlih iz Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti bit će dio šireg skupa aktivnosti s ciljem unaprjeđenja postojećega pravnog okvira predstečjnog i stečajnog postupka.

Unaprjeđuje se postojeći pravni okvir za stečajne upravitelje na način da će se uspostaviti restriktivniji ulaz u profesiju, pojačati uloga početnog, ali i kontinuiranog stručnog usavršavanja, redefinirati sustav lista A i B, sustav dodjele predmeta, sustav nadzora nad radom stečajnih upravitelja te ojačati sustav profesionalne odgovornosti stečajnih upravitelja.

Razvit će se sustav prikupljanja dodatnog skupa podataka o: prosječnom trošku svake vrste postupka; prosječnim stopama oporavka za osigurane i neosigurane vjerovnike; broju poduzetnika koji su, nakon što su prošli postupak koji je doveo do otpusta duga nesolventnih poduzetnika, pokrenuli novi posao i broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i stečajnim postupcima.

Razvijaju se mehanizmi i alati ranog upozoravanja koji će signalizirati dužnicima u financijskim problemima daje potrebno djelovati bez odgađanja kako bi se izbjegao stečaj te kako bi na vrijeme mogli pristupiti restrukturiranju poslovanja koje je u problemima.

Osigurava se da održivi poslovni subjekti i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitijem nacionalnom okviru za preventivno restrukturiranje (predstečajni postupak) koje će im omogućiti nastavak rada.

Poboljšava se položaj radnika u stečajnom postupku jer će se, među ostalim, osigurati da stečajni upravitelj odnosno sud na vrijeme obavijeste HZZO o stečaju, a kako prava radnika iz zdravstvenog osiguranja ne bi bila dovedena u pitanje.

Nesolventnim ili prezaduženim poduzetnicima omogućit će se da iskoriste potpuni otpust duga nakon razumnog razdoblja čime im se omogućuje nastavak poslovanja.

Provedba navedenih mjera u reformskom području pravosuđa rezultirat će poboljšanjem trenutačno negativnog stava prema stečajnom postupku (kao postupku koji je prvenstveno usmjeren na likvidaciju imovine dužnika) od strane domaćih stranaka, ali i međunarodnih investitora, čime bi se ujedno poboljšalo i opće poslovno okruženje i poslovni običaji. Cilj je poticanje održivih poduzetnika na restrukturiranje u ranoj fazi kako bi se spriječila nesolventnost i nastavilo poslovanje.

Potrebno je promjenom zakonodavstva propisati rješenja kojima će se uravnotežiti postojeći sustav predstečajnog i stečajnog postupka te ga dodatno unaprijediti uvažavajući sve potrebe da se stečajni i predstečajni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da održiva poduzeća i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za preventivno restrukturiranje koji im omogućavaju nastavak rada.

Dugotrajnost stečajnih postupaka jedan je od problema koji je stalno prisutan od stupanja na snagu Stečajnog zakona. Vezano za dugotrajnost stečajnih postupaka, dugotrajnost ostalih vrsta sudskih postupaka koji proizlaze iz otvorenog stečajnog postupka, također je jedan od značajnih problema koji je od utjecaja na neriješene odnose sa stečajnim dužnikom.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.