Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću

Klub zastupnika SDP-a podnio je po redovnom postupku 27. veljače 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću, u kojem je između ostalog navedeno:

“Već je Pravobraniteljica za djecu u svom Izvješću o radu za 2018. isticala potrebu da se onemogući otvaranje casina u neposrednoj blizini škole kako bi se spriječilo izlaganje djece i mladih izvorima ovisnosti. Učinjeno nije ništa. Stoga apeliram na potrebu da se tako važna stvar uredi izmjenama Zakona o igrama na sreću, na način da se prostor u kojem se odvijaju igre na sreću pod kojima se misli na igre u casinima, igre klađenja te igre na sreću na automatima, izgrađuju na udaljenosti od najmanje 500 m od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola te vjerskih objekata. Udaljenje prostora u kojem se odvijaju navedene igre na sreću od najmanje 500 m neće u potpunosti ukloniti štetu koja se nanosi djeci i mladima, ali će svakako pripomoći, preventivno djelovati, s obzirom da nam u društvu sve više raste ovisnost djece i mladih o kocki. Obveza nam je rješavati taj problem pa makar ovako malim korakom. Sukladno izmjeni Zakona, Ministarstvo financija mora izmijeniti Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću u casinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica.”

Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima

Klub zastupnika SDP-a podnio je po redovnom postupku 27. veljače 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima, u kojem je između ostalog navedeno:

“Zakonom je propisano kako se status pripadnosti brdsko-planinskim područjima utvrđuje na razini jedinica lokalne samouprave, odnosno kako taj status mogu imati pojedine općine ili gradovi u Republici Hrvatskoj na temelju primjene multikriterijalne metode odabira u kojoj se boduju geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji. Međutim, u praksi se pokazalo da je Zakonom stvorena situacija da se pojedina naselja koja nesumnjivo zadovoljavaju kriterije da budu proglašena brdsko-planinskim područjem, ne mogu svrstati u brdsko-planinsko područje isključivo iz razloga što se pretežiti dio ukupne površine određenog grada ili općine kojima pripadaju ta naselja, nalazi u ravničarskom dijelu. Na taj način, veliki broj brdsko-planinskih naselja ostao je zakinut i diskriminiran zbog toga što cjelovita područja njihovih općina ili gradova ne ulaze u obuhvat Zakona te se ovim prijedlogom predlaže da se status brdsko-planinskog područja može odrediti, osim na razini jedinice lokalne samouprave (za cijelu općinu ili grad), i na razini pojedinog naselja unutar jedinice lokalne samouprave, odnosno za naselja unutar općina ili gradova čiji širi prostor po svojim karakteristikama nije ujednačen. Konkretno, po Zakonu u obuhvat brdsko-planinskih područja ušlo je 85 jedinica lokalne samouprave, dok ima barem dvostruko više gradova i općina koji u svojem sastavu imaju naselja koja po svim karakteristikama spadaju u brdska ili planinska područja.”

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kemikalijama

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 12. prosinca 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kemikalijama, u kojem je između ostalog navedeno:

“U odnosu na važeći Zakon o kemikalijama, zakonskim prijedlogom predlažu se izmjene, odnosno dopune pojedinih odredbi zbog usklađivanja s novim propisima iz područja kemikalija koji su usvojeni na razini Europske unije. To su odredbe o izdavanju odobrenja za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama, odredbe o organizaciji stjecanja znanja o zaštiti od opasnih kemikalija, provedbi i provjeri znanja o zaštiti od opasnih kemikalija, odredbe o stavljanju na tržište pojedinih kategorija opasnih kemikalija te odredbe o pojedinim inspekcijskim ovlastima sanitarnih inspektora u vezi sa zabranom obavljanja djelatnosti s opasnim kemikalijama. Zakonskim prijedlogom se u svrhu rasterećenja gospodarskih subjekata, u konkretnom slučaju pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost s opasnim kemikalijama, predlaže brisanje odredbi o obvezi ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama, ali bez izmjene uvjeta za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama. Ukidanjem obveze ishođenja navedenog odobrenja gospodarskim subjektima, u konkretnom slučaju pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost s opasnim kemikalijama, smanjilo bi se financijsko opterećenje vezano uz početak obavljanja djelatnosti te ubrzao početak obavljanja djelatnosti, a s obzirom da je prema analiziranim podacima za 2018. godinu od strane Ministarstva zdravstva izdano 360 rješenja za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama. Uvjeti za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija u pogledu prostora, opreme, zaposlenika ostaju nepromijenjeni. Nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost s opasnim kemikalijama i dalje obavljaju sanitarni inspektori Državnog inspektorata.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur.
Željko Tomljenović, mag. iur.