Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2024. godine, a koji uređuje prijenos prava vlasništva nekretnina na kojima su u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije pravo raspolaganja ili pravo korištenja imali bivše društveno-političke organizacije (između ostalih Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije) i priznavanje prava vlasništva na nekretninama Sindikalnom fondu nekretnina, odnosno sindikalnim središnjicama ili sindikatima, te osnivanje Sindikalnog fonda nekretnina.

U sažetku, pravo korištenja ili raspolaganja tih nekretnina nije pretvoreno u pravo vlasništva, već su takve nekretnine prešle u vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Zakonu o udrugama („Narodne novine“, broj 70/97.). Međutim, intencija tog Zakona o udrugama nije bila da nekretnine trajno prijeđu u vlasništvu Republike Hrvatske, već da se sindikati u roku od 180 dana dogovore oko podjele tih nekretnina, a ako ne uspiju, odluku je trebao donijeti Hrvatski Sabor. Ni jedno ni drugo nije realizirano.

S obzirom da je na tim nekretninama upisano vlasništvo Republike Hrvatske, a sindikati su u posjedu dijela nekretnina bez zakonske osnove, tijekom godina su se vodili brojni sudski postupci za upis prava vlasništva, iseljenje, naplatu najamnine ili zakupnine te za povrat stečenog bez osnove. Takvi postupci operativno opterećuju ministarstvo nadležno za državnu imovinu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ali i nadležne sudove. Kako su imovinsko-pravni odnosi nesređeni, a sindikati su u pravilu u posjedu nekretnina, ali nemaju vlasnička prava, u tu se imovinu godinama nije ulagalo.

Sve navedeno je dovelo do situacije koja nije održiva, a osobito ako se ima na umu da se, u pravilu, radi o uredskim prostorima u centrima gradova ili o sindikalnim odmaralištima na obali koja bitno utječu na ukupni dojam gradova u kojima se nalaze.

Osnovna ideja predloženog zakona je da se većina nekretnina prebaci na zajednički Sindikalni fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati u skladu s ranijim sporazumom, dok bi manji dio nekretnina pripao točno određenim sindikatima koji te nekretnine koriste.

Kako je vlasništvo na nekretninama dugo vremena bilo sporno, u međuvremenu su pojedine nekretnine, po drugim zakonskim osnovama, ili prilikom obnove zemljišnih knjiga, prešle u vlasništvo trećih osoba, najčešće jedinica lokalne samouprave. Nakon obavljenih očevida i nekoliko krugova konzultacija, postignut je dogovor oko 35 nekretnine koje bi bile pogodne za povrat sindikatima.

Na 3. sjednici, 11. listopada 2024. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator