Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. rujna 2022. godine (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog). Konačni prijedlog podnesen je kao rezultat saborske aktivnosti u povodu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju od 7. srpnja 2022. godine. U inicijalnom prijedlogu Vlada je navela:

„Redefiniranjem modela obiteljske mirovine i dodatnim povećanjem najniže mirovine povećat će se razina adekvatnosti mirovina za ove osjetljive kategorije umirovljenika.

Izmjenom pravnog okvira, povećat će se mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine s dosadašnjeg 0,7 za jednog člana obitelji na 0,77, s dosadašnjeg 0,8 za dva člana obitelji na 0,88 te s dosadašnjeg 0,9 za tri i više članova obitelji na 1,0. Povećanje mirovinskog faktora predviđeno je i za korisnike obiteljske mirovine ostvarene prema posebnim propisima.

Također, omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu) pod sljedećim uvjetima:

- navršenih 65 godina života preživjelog bračnog/izvanbračnog druga/životnog partnera

- udovica/udovac je jedini korisnik obiteljske mirovine i ispunjava propisane uvjete za stjecanje obiteljske mirovine prema ZOMO-u ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju

- ukupna svota mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine koji od 1. siječnja 2022. iznosi 5.850,40 kuna i uskladit će se prema formuli za usklađivanje mirovina od 1. srpnja 2022. i od 1. siječnja 2023.

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 % od obiteljske mirovine, s time da se propisuje najniži i najviši iznos. Najniži iznos određuje se u visini od tri aktualne vrijednosti mirovine, što od 1. siječnja 2022. iznosi 219,39 kuna, međutim ne može iznosit više od 50 % obiteljske mirovine. Najviši iznos dijela obiteljske mirovine propisan je u visini 80 aktualnih vrijednosti mirovina, odnosno zbroj osobne mirovine i dijela obiteljske mirovine ne može iznositi više od tog limita.

Nadalje propisuje se da se pravo na dio obiteljske mirovine ostvaruje na temelju zahtjeva korisnika mirovine, a pravo na isplatu mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, uz iznimku za one korisnike koji zahtjev podnesu u prvoj godini primjene, odnosno u 2023. godini te im pravo u tom slučaju pripada od 1. siječnja 2023.

Predlaže se izuzeti od ovrhe obiteljsku mirovinu koju ostvaruju djeca umrlog osiguranika, a udovica je nositelj prava na obiteljsku mirovinu za djecu, jer obavlja roditeljsku dužnost prema djeci umrlog osiguranika ili obiteljsku mirovinu po osnovi obavljanja roditeljske dužnosti koristi uz djecu. Na taj način sprječava se da djeca, budući da je navedena mirovina jedinstvena cjelina, provođenjem ovrhe izgube sredstva nužna za uzdržavanje nakon smrti osiguranika. Obiteljska mirovina se izuzima od ovrhe u skladu s člankom 172. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12., 25/13. ,94/14., 55/16., 73/17. i 131/20.).“

U Konačnom prijedlogu navodi se sljedeće:

„U odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike kao posljedica uvažavanja stajališta iznesenih tijekom prvog čitanja Prijedloga zakona i promišljanja predlagatelja u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona.

U tom kontekstu, a u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona iznimno se omogućava korištenje dijela obiteljske mirovine i za udovicu/udovca kada nije jedini korisnik u slučaju da obiteljsku mirovinu koristi uz članove obitelji koji to pravo ostvaruju na temelju invalidnosti.

Konačnim prijedlogom zakona mirovinski faktor za četiri i više članova obitelji povećava se s dosadašnjih 1,0 na 1,1.

Nadalje, najniža mirovina povećat će se počevši od 1. siječnja 2023. za 3 %. Također, predlaže se povećanje polaznog faktora za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon navršene propisane starosne dobi (tzv. bonifikacija) sa sadašnjih 0,34 % na 0,45 %, kao i povećanje polaznog faktora za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja sa sadašnjih 0,15 % na 0,25 %.

Dodatno je dorađena i odredba o prestanku svojstva osiguranika na način da se proširi obuhvat na sve osiguranike – samostalne obveznike doprinosa te se propisuje rok za podnošenje prijave o prestanku osiguranja.

S obzirom na to da je u saborskoj proceduri donošenje posebnog propisa o suzbijanju neprijavljenog rada, odredbu o inspekcijskom nadzoru u slučaju neprijavljenog rada nije više potrebno popisivati mirovinskim propisom.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.

Fotografija: Pixabay