Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 23. siječnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, u kojem je između ostalog navedeno:

“Radi približavanja krajnjem cilju, uvođenju eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj, Republika Hrvatska, kao država članica s odstupanjem (država članica izvan europodručja), mora se prethodno obvezati da će se pridružiti Europskom tečajnom mehanizmu uspostavljenom Rezolucijom Europskog vijeća od 16. lipnja 1997. godine objavljena u Službenom listu Europske unije C 236, 2. kolovoza 1997. U tom smislu bilo je potrebno da Republika Hrvatska najprije podnese zahtjev za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i u okviru toga, pored dužnosti pridruživanja tom mehanizmu, dodatno se obveže na omogućavanje bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom prema članku 7. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013.), kao i provođenje jedinstvenog sanacijskog mehanizma prema Uredbi (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.). U vezi s time, nužno je pristupiti izmjenama određenih zakonskih propisa, pa tako i izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, br. 75/08 i 54/13) i time omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke sa Hrvatskom narodnom bankom, kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađenje odredaba koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 23. siječnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, u kojem je između ostalog navedeno:

“Prijedlogom zakona predlažu se dodatne makrobonitetne mjere koje Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo može propisati prema kreditnim institucijama kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika. Te mjere mogu uključivati: najveći dozvoljeni omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i odobrenog iznosa kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najdulje dozvoljeno trajanja kredita, zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita i drugo. Kako bi se uklonile prepreke u razmjeni povjerljivih podataka potrebnih za procjenu kreditne sposobnosti klijenta te razmjena osobnih podataka prilagodila zahtjevima Uredbe (EU) 2016/679 o zaštiti fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka i slobodnog kretanja takvih podataka i o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (u daljnjem tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) dodatno se uređuju odredbe o čuvanju bankovne tajne i usklađuju sa zahtjevima propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka. Također, uređuje se razmjena informacija za potrebe upravljanja kreditnim rizikom na način da se osigurava pravna sigurnost pri razmjeni informacija koje kreditne institucije izravno ili preko zasebne pravne osobe razmjenjuju u cilju procjene kreditne sposobnosti klijenta te se propisuje obveza kreditne institucije da u svrhu procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom, na zahtjev, razmjenjuje s drugim kreditnim institucijama minimalni obuhvat informacija vezanih za obveze klijenta, uključujući osobne podatke klijenta.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 13. veljače 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, u kojem je između ostalog navedeno:

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se da sredstva sanacijskog fonda, osim za ostvarenje sanacijskih ciljeva, služe i za ispunjenje obveze prijenosa doprinosa koje su institucije dužne plaćati u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014 u Jedinstveni sanacijski fond. U skladu s navedenim, predlaže se obveza institucija na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. 806/2014 na uplate doprinosa za Jedinstveni sanacijski fond, u skladu s odredbama članaka 70. i 71. Uredbe (EU) br. 806/2014, u sanacijski fond kojim upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Navedene doprinose će Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prenijeti u Jedinstveni sanacijski fond. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se za potrebe obračuna postignuća ciljane razine sanacijskog fonda uračunati iznos doprinosa sanacijskog fonda koji će se prenijeti u Jedinstveni sanacijski fond, kao i novčana sredstva koja će se prenijeti iz sanacijskog fonda sukladno Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond. Dodatno, ovim Prijedlogom zakona predlaže se uvođenje obveze institucija i podružnica institucija iz trećih zemalja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na uplatu naknade za podmirivanje administrativnih rashoda Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka vezanih uz funkciju sanacijskog tijela te suradnju s Jedinstvenim sanacijskim odborom.

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag.iur.
Željko Tomljenović, mag.iur.