Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 19. ožujka 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, u kojem je između ostalog navedeno:

“Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu pristupilo se radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivom 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija, Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013, Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, Direktivom Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske te 77/249/EEZ: Direktivom Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga. Izradi ovoga Prijedloga zakona pristupa se i radi provedbe mjera Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga prihvaćenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2019. godine.”

Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 19. ožujka 2020. Saboru Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

„Člankom 104. Zakona o elektroničkim komunikacijama, određuje se da se "podaci o lokaciji bez prometnih podataka, koji se odnose na pretplatnike ili korisnike javnih komunikacijskih mreža ili javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, mogu obrađivati samo u slučaju kada su učinjeni neimenovanima, ili na temelju prethodne privole pretplatnika ili korisnika usluga, na način i u razdoblju potrebnom za pružanje usluge s posebnom tarifom". Odredbama članka 104. nisu obuhvaćene situacije obrade podataka koji označavaju zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge ("podaci o lokaciji") bez prometnih podataka kada ta obrada podataka može pomoći u brzoj i učinkovitoj zaštiti zdravlja i života građana. U tom smislu predlaže se Zakon o elektroničkim komunikacijama dopuniti odredbom članka 104.a, koja bi iznimno dopustila obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka u cilju zaštite nacionalne ili javne sigurnosti, i to u precizno i jasno određenim slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, sve u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi. Predviđena dodatna iznimka od opće zabrane obrade podataka o lokaciji bez prometnih podataka ograničena je na usko, jasno i precizno definirane situacije, koje predstoje isključivo u skladu s posebnim propisima, i to samo kada se zdravlje i životi građana ne bi mogli učinkovito zaštititi rta neki drugi način. Tako definirana dodatna iznimka u članku 104.a predloženog zakona udovoljava zahtjevu da ograničenja pojedinih osobnih prava moraju biti propisana normom zakonske razine te da se mogu propisati samo iznimno i ako su ona nužna radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi te radi zaštite javnog zdravlja.“

Prijedlog Zakona o Centru za posebno skrbništvo

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 29. studenog 2019. Saboru Prijedlog Zakona o Centru za posebno skrbništvo, u kojem je između ostalog navedeno:

„Prijedlogom zakona uređuje se status, djelatnost i ustrojstvo Centra kao javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za obitelj. Prijedlogom zakona propisuje se djelatnost Centra, poslovi na temelju javnih ovlasti i drugi stručni poslovi vezani uz njih. Propisuje se financiranje djelatnosti Centra. Propisuje se ustrojstvo Centra i mogućnost osnivanja podružnica te tijela Centra. Propisuju se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova, trajanje mandata, uvjeti za njihovo imenovanje kao i razlozi i postupanje prilikom razrješenja članova upravnog vijeća prije isteka mandata kao i način donošenja odluka. Propisuju se ovlasti ravnatelja, trajanje mandata, uvjeti za ravnatelja, postupak imenovanja, način sklapanja ugovora o radu, postupanje prilikom isteka mandata u slučaju kad je za ravnatelja imenovana osoba koja ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Centru, zamjena u slučaju privremene spriječenosti, način i razlozi razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan te vršitelj dužnosti ravnatelja. Propisuje se stručno vijeće, sastav, ovlasti i način rada. Propisuju se opći akti, s posebnim naglaskom na statut i način donošenja istih. Propisuje se tko čini stručne radnike i poslovi koje isti obavljaju kao i uvjeti koje moraju ispunjavati. Propisuje se iskaznica za stručne radnike, obveza obavljanja poslova u skladu sa pravilima struke i profesionalne etike, čuvanje profesionalne tajne, zasnivanje radnog odnosa, situacije u kojima nije potrebno polagati stručni ispit, zapreke za prijem i rad u Centru, stručno usavršavanje i supervizija. Propisuje se obveza vođenja evidencije i dokumentacije te dostavljanje izvješća ministarstvu nadležnom za obitelj. Propisuju se vrste nadzora i način obavljanja istih.“

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag.iur.,
Željko Tomljenović, mag.iur.