Prijedlog Zakona o zdravstvenoj radiološko-tehnološkoj djelatnosti

Prijedlog Zakona o zdravstvenoj radiološko-tehnološkoj djelatnosti, podnio je zastupnik Darko Klasić, predsjedniku Hrvatskog sabora aktom od 12.prosinca 2022.

U prijedlogu se ukratko navode razlozi i potrebe donošenja Zakona:

„Područje zdravstvene zaštite kao ustavne kategorije regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 147/20, 119/22). Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba i koju po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda.

U sustavu zdravstva te obavljanju zdravstvene zaštite sudjeluje niz zanimanja, čije ustrojstvo i uvjeti za obavljanje kojih djelatnosti su regulirani posebnim propisima Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o djelatnostima u zdravstvu, Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i podzakonskim aktima donesenim na osnovu istih, utvrđen je načelno djelokrug rada radioloških tehnologa te način i uvjeti obavljanja zdravstvene radiološko-tehnološke djelatnosti.

Predmetnim pravnim propisima nije na sveobuhvatan i cjelovit način jasno i nedvosmisleno definirana zdravstvena radiološko-tehnološka djelatnost, ovlaštenje za obavljanje predmetne djelatnosti, postupci, vještine i znanja za obavljanje djelatnosti, opći i posebni uvjeti obavljanja djelatnosti, djelokrug rada radioloških tehnologa, ovlaštenja i obveze radioloških tehnologa kao i strukovno organiziranje radioloških tehnologa u cilju promicanja profesije i unaprjeđivanja struke.

Uvažavajući navedeno, intencija ovog zakonskog prijedloga je propisati te regulirati provođenje zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti unutar sustava zdravstva koja egzistira te predstavlja bitan faktor u sustavu dijagnostike i terapije, liječenja i, sprječavanja bolesti, ispravljajući tako pravnu podnormiranost te selektivnost u normiranju poslova zdravstvene radiološke tehnološke djelatnosti i osoba koji su educirani i osposobljeni obavljati navedenu profesiju.

Zdravstvena radiološko-tehnološka djelatnost neizostavan je dio dijagnostike i terapije u zdravstvenoj djelatnosti. U zdravstvu radiološki tehnolozi rade u timu s drugim zdravstvenim djelatnicima na visoko tehnološko diferenciranim poslovima suvremene medicine u granama radiološke dijagnostike, radioterapije nuklearne medicine.

Zdravstvena — radiološko-tehnološka djelatnost obuhvaća kompetencije, znanja, vještine i postupke potrebne za rad u područjima dijagnostičke i intervencijske radiologije u svim granama medicine i dentalne medicine, radioterapije i onkologije te nuklearne medicine.

Opće kompetencije, odnosno znanja i vještine koje se odnose na obavljanje zdravstveno radiološko- tehnološke djelatnosti su:

- samostalno rukovanje svim vrstama rendgenskih uređaja konvencionalne i digitalne radiologije u svim granama medicine i dentalne medicine

- odgovorno sudjelovanje u timskom radu

- samostalno rukovanje terapijskim uređajima, poznavanje metoda nuklearne medicine, uređaja i instrumenata u nuklearnoj medicini te rad s radioaktivnim izotopima

- učinkovita primjena svih mjera zaštite od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja

- samostalno upravljanje uređajima s neionizirajućim zračenjem u radiološkoj tehnologiji

Rad radioloških tehnologa odvija se prema Direktivi 2005/36 Europske Unije, i pripadajućim dopunama te dokumentima Europskog udruženja radioloških tehnologa (EFRS), ESTRO i IAEA kao što su Etički kodeks, definicija radiološkog tehnologa, izjave: o edukaciji radioloških tehnologa u Europi, o razvoju uloge radiološkog tehnologa, O kontinuiranom profesionalnom razvoju (htip:/www.efrs.eu/publications). Visoko obrazovanje radioloških tehnologa prati razvoj tehnologija koje se koriste u medicini i zdravstvu, te je u tu svrhu osnovan projekt EU HENRE (Higher Education Network for Radiography in Europe) koji je završio 2008. godine ali je mreža visokoobrazovnih ustanova koja je tim projektom osnovana, nastavila s radom u okviru EFRS-a pod nazivom HENRE — the educational wing of the EFRS (http://www.efrs.eu/content/content/id/ 123)

Državni zavod za statistiku i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uskladilo je područje i polje radiološke tehnologije s FOET klasifikacijom (UNESCO).

U procesu donošenja odluka i izbora uvjeta snimanja i tehnoloških parametara uređaja radi dobivanja kvalitetnog slikovnog prikaza, a u svrhu dijagnostičkih i terapijskih postupaka, radiološki tehnolog je  samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju javila se potreba za usklađenjem stručnih kvalifikacija temeljem utvrđenja iz Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija  (Directive 2005/36/EC of the European Parliament and of the Council and on the recognition of professional qualifications) gdje je radiološko tehnološka djelatnost regulirana zakonom pod Općim sustavom priznavanja stručnih kvalifikacija engl. ,General system of recognition“., članak (Art) 11. stupanj d ili e (preddiplomski i diplomski studij) te priznavanja istima status ade iure koji de facto udovoljava postojećoj legislativi- onoga zdravstvenog radnika.

Međunarodni standard klasifikacije obrazovanja izradio je UNESCO Institute Jor Statistics. U dokumentu International Standard Classification of Education: Fields of Education and Training 2013 (FOET)- Detail field Descriptions, radiološka tehnologija je navedena pod kodom 0914 Medical diagnostic and treatment technology koja obuhvaća: radiografiju, radiološku tehnologiju, radioterapiju i medicinsku x-ray tehnologiju.

Organizacija ILO (International Labor Organization) izradio je klasifikaciju zanimanja te u dokumentu ISCO (International Standard Classification of Ocupations) radiološku tehnologiju je klasificirao u skupinu 2 Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice, 226 – Ostali zdravstveni radnici/ostale zdravstvene radnice 2269—Zdravstveni stručnjaci koji nisu drugdje klasificirani.

ESCO (European Skills, Competences, Qualifications and Occupations) je europska višejezična klasifikacija vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja. Radiološka tehnologija je klasificirana hijerahijski kako slijedi:

kod 2—Zakonodavci/zakonodavke, = dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice;

kod 22—Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje;

kod 226—Ostali zdravstveni radnici/ostale zdravstvene radnice;

kod 2269—Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje d. n.;

kod 2269.8 —Radiološki tehnolog, Inženjer/inženjerka medicinske radiologije.

Projekt ,,Mapping the ESCO: Croatia“ završio je 30. rujna 2021. Hrvatski zavod za zapošljavanje obnašao je ulogu Koordinatora projektnih aktivnosti te je bio zadužen za administraciju, zaprimanje i distribuciju sredstava, kao i za izvještavanje prema Europskoj komisiji.

U dokumentu »Mapirani podatkovni modeli NKZ98 ESCO mapirano je zanimanje radiološkog tehnologa (inženjer medicinske radiologije) pod kodom 2269 —Zdravstveni  stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje d. n,, 2269.8—Inženjer/inženjerka medicinske radiologije s alternativnim oznakama radiološki tehnolog, stručni prvostupnik radiološke tehnologije itd.

EFRS (European Federation of Radiographers Societies) izradio je i usvojio smjernice i referentne dokumente za 6. i 7. razinu standarda zanimanja i kvalifikacija (EFRS Benchmark Document for EQF Level 6 (Bachelor Degree) - Second Edition 2018 i European Qualifications Framework (EQF) Level 7 Benchmarking Document: Radiographers January 2017 radioloških tehnologa

Tijekom 2015. godine pokrenut je projekt izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacije radiološkog tehnologa u kojem su sudjelovali svi dionici koji sudjeluju u visokom obrazovanju radioloških tehnologa kao i komore i strukovna udruženja. Izhodi projekta HR.3.1.15-0051 su predloženi standardi zanimanja i standardi kvalifikacije 6. i 7. razine. Prijedlozi su dostavljeni Sektorskom vijeću za zdravstvo Hrvatskog kvalifikacijskog okvira na vrednovanje.

Reforma hrvatskog državnog sustava koja se predlaže ovim Prijedlogom zakona, zamišljena je u cilju usklađenja prava i obveze i odgovornosti radioloških tehnologa u zdravstvu, čime bi sustav dobio na kvaliteti i modernizirao se, a svakako u skladu s uobičajenom međunarodnom praksom i općim standardima, kao dio stečevine Europske unije kao takve.

Prilikom predlaganja ovog Zakona korištena su iskustva većine europskih zemalja, koja su navedena pitanja uskladila na uvodno naznačen način. Ocjena stanja zdravstvene radiološko tehnološkoj djelatnosti u Hrvatskoj određena je i uzrokovana nedostatkom posebnog Zakona o zdravstveno radiološko tehnološkoj djelatnosti i nepostojanja djelotvorne organizacije strukovnog tijela- Komore.

Temeljni problemi s kojima se susreću radiološki tehnolozi u svojem radu jedinstveni su za sve bez obzira na područje i granu djelatnosti u zdravstvu kojom se bave, a mogu se iskazati kroz nedostatak adekvatnog zakonodavnog uređenja.

Radiološki tehnolozi zapošljavaju se u specifičnim područjima djelovanja, a njihovo je školovanje jedinstveno i specifično u dijelu visokog obrazovanja. Rad radioloških tehnologa u zdravstvu temelji se na općim i zajedničkim načelima zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti i koristi se a i tendencije su da se i ubuduće koristi metodologijama određenih specifičnih grana područja rada radioloških tehnologa u zdravstvu.

Radiološki tehnolozi studiraju po modelu 3 + 2 (preddiplomski + diplomski studij) tijekom kojih ostvaruju 180 + 120 ECTS bodova. Tijekom studija provode se istraživanja iz područja radiološke tehnologije temeljene na dokazima (engl. Evidence Based Practice). Praktičnu obuku stječu u zdravstvenim institucijama (na preddiplomskom studiju preko 50% sati nastave). Nacrt Zakona o zdravstveno radiološko tehnološkoj djelatnosti izradio je Strukovni razred za zdravstvenu radiološko tehnološku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika na inicijativu Ministarstva zdravlja za izradom strukovnih zakona.

Na prijedlogu Zakona radili su ugledni stručnjaci i predstavnici svih relevantnih institucija, visokoškolskih obrazovnih ustanova, te zdravstvenih ustanova, od stručnjaka iz područja zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti, stručnjaka liječnika specijalista radiologije, profesora i predavača na zdravstvenim studijima i medicinskim fakultetima.

Zakonski prijedlog dobio je potporu različitih strukovnih udruženja, potporu liječnika specijalista radiologije, gdje su pojedini sudjelovali aktivno na izradi prijedloga zakonskog teksta, potporu znanstvenih i obrazovnih institucija, te zdravstvenih ustanova.

Zakonskim prijedlogom definirana je zdravstvena radiološko tehnološka djelatnosti, kao jedna od zdravstvenih djelatnosti koja se obavljaju na svim razinama zdravstvene zaštite, a obuhvaća procedure i postupke dijagnostičkog snimanja i terapije uporabom dijagnostičkih i terapijskih radiološko- tehnoloških uređaja koji koriste ionizirajuće ili neionizirajuće zračenje.

Donošenjem zakona odredio bi se radiološki tehnolog kao zdravstveni radnik koji se bavi primjenom dijagnostičkih i terapijskih procedura i postupaka u svrhu stvaranja slikovnog prikaza (radiološkog oslikavanja) i/ili primjene radioterapije. Određeni su i opći i posebni uvjeti koje mora ispunjavati radiološki tehnolog da bi mogao obavljati djelatnost u zdravstvu.

Zakonski prijedlog određuje da se zdravstvena radiološko tehnološka djelatnost obavlja u mreži zdravstvene djelatnosti i izvan mreže. Zakonski prijedlog sadrži posebne odredbe o radiološkim tehnolozima, a to su: magistri radiološke tehnologije, sveučilišni prvostupnici radiološke tehnologije, stručni prvostupnici radiološke tehnologije, inženjeri medicinske radiologije.

Zakonskim prijedlogom odredili bi se uvjeti za izdavanje odobrenja za samostalan rad, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, obrazovanje i standard obrazovanja, usavršavanje, dužnosti i odgovornosti, kontrolu kvalitete, privatnu praksu te stručni nadzor nad radom radioloških tehnologa.

Prijedlogom zakona utvrđuje se ustanova Hrvatska komora radioloških tehnologa kao neovisno strukovno tijelo koje štiti i zastupa interese radioloških tehnologa. Zakonski prijedlog definira Komoru, utvrđuje njene javne ovlasti te ostale poslove i nadležnosti.

Određuju se tijela Komore, sadržaj Statuta Komore, način obavještavanja nadležnog ministarstva o radu Komore, te način financiranja Komore. Također se utvrđuje tko su obavezni a tko dobrovoljni članovi Komore. Odredbe o stručnom nadzoru vrlo su važne i značajan su pomak u radu radioloških tehnologa očekuje se da će provođenje stručnog nadzora znatno doprinijeti trajnoj kvaliteti zdravstvenih usluga, odnosno postupaka koji se obavljaju od strane radioloških tehnologa.

Prijedlogom zakona odredile bi se kaznene odredbe za određena ponašanja, primjenu neodgovarajućih metoda i zloupotrebu zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti. Donošenjem Zakona o zdravstveno radiološko tehnološkoj djelatnosti cjelovito i jedinstveno uskladila bi se zdravstveno radiološko tehnološka djelatnost na području cijele Hrvatske, a sukladno zadanim europskim kriterijima.

Svrha ove reforme i prijedloga zakona je unapređenje kvalitete rada te zadržavanje stručnjaka na poslovima koji su od primarnog značaja za Republiku Hrvatsku.

U Hrvatskoj su radiološki tehnolozi uključeni u zdravstvo više od 70 godina radeći na poslovima snimanja u radiologiji, nuklearnoj medicini i primjeni radioterapije. Naročiti uzlet imala je krajem 80- tih godina prošlog stoljeća razvojem radioloških uređaja vezano uz radiološku tehnologiju. Otkrića, inovacije u područjima radiologije, radioterapije i nuklearne medicine dovela su do razvoja radioloških tehnologija, te radioloških postupaka i procedura.

Istovremeno se osniva studij radiološke tehnologije koji obrazuje stručnjake za rad u tim područjima u zdravstvu. Porast broja zaposlenih radioloških tehnologa u zdravstvu u Hrvatskoj i područja njihovog djelovanja ukazuju na važnost i potrebu za adekvatnim reguliranjem djelatnosti, te iziskuje zahtjevniju i detaljniju zakonodavnu regulativu, kao i strukovnu organizaciju koja može sustavno i analitički pratiti razvoj struke i štititi interese svojih članova.“

Priredila: Ivana Šimunović, univ.mag.iur

Fotografija: Novi informator