Prijedlog zakona o dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

U okviru procesa pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Republika Hrvatska treba pristupiti Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija.

''Zakon o poljoprivrednom zemljištu dopunit će se na način da se stjecanje prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj od strane državljana OECDa, u odnosu na pitanje reciprociteta u nasljeđivanju, ne primjenjuje na države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji OECD-a koje nisu države članice Europske unije. Na sve ostale zemlje koje nisu države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji OECD-a uvjet reciprociteta bi se i dalje primjenjivao.''

Konačni prijedlog zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2025. godine.

Uredba (EU) 2023/2411 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i izmjeni uredbi (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/1753 stupila je na snagu 16. studenoga 2023.g. ''Uredba uspostavlja jedinstveni sustav zaštite na razini Europske unije za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode kao jedno od prava intelektualnog vlasništva. Do sada je postojao jedinstveni sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića, no ne i za zaštitu takvih oznaka za druge vrste proizvoda kao što su primjerice tradicionalni obrtnički proizvodi.''

Do sada su postojali posebni nacionalni sustavi zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode kao prava intelektualnog vlasništva u pojedinim zemljama Europske unije, ali su se razlikovali. U Republici Hrvatskoj je taj sustav uređen Zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga i u nadležnosti je Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. ''Takva rascjepkanost i neujednačenost zaštite zbog različitih sustava dovodila je do pravne nesigurnosti i nerazumljivosti za proizvođače te destimulirala ulaganja u tradicionalne obrte na teritoriju EUa. Postojanje usklađenog sustava zaštite na razini EU-a ključno je za stvaranje konkurentnosti te pravne sigurnosti potrebne za sve dionike i sprječavanje povreda prava intelektualnog vlasništva povezanih s obrtničkim i industrijskim proizvodima, čime se omogućava bolja zaštita nacionalnih i interesa EU-a, među ostalim i na međunarodnoj razini. Uredba (EU) 2023/2411 je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, od 1. prosinca 2025. Stoga je potrebno staviti izvan snage važeći Zakon i donijeti novi zakon kojim će se kao nacionalnim provedbenim propisom urediti određena pitanja koja su sukladno odredbama Uredbe (EU) 2023/2411 u nacionalnoj nadležnosti.''

Zakonom se Državni zavod za intelektualno vlasništvo određuje kao nadležno tijelo za provođenje nacionalne faze postupka registracije oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i postupke u nadležnosti tog tijela. Carinska uprava Ministarstva financija određuje se kao nadležno tijelo za provedbu članka 54. Uredbe (EU) 2023/2411 u pogledu praćenja upotrebe predmetnih oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu.

Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.

Hrvatski sabor donio je 6. prosinca 2024. Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu, Odluke o davanju suglasnosti na financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

''S ciljem podizanja životnog standarda građana, jačanja socijalne sigurnosti, rasta mirovina i mirovinskih primanja te povećanja demografskih mjera, u 2025. godini donesene su brojne zakonske izmjene koje izravno utječu na rashodovnu stranu državnog proračuna.''

Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju zajamčene su veće mirovine, povećan dodatni staž za svako dijete, podignuta najniža mirovina te uveden godišnji dodatak na mirovinu. Nadalje, povećana je osnovica za izračun socijalnih naknada te iznos zajamčene minimalne naknade, povećane su plaće u državnoj službi i javnim službama kroz povećanje osnovice te se mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator