Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. siječnja 2021. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se na sljedeći način obrazlažu posljedice novoga uređenja:

“Prijedlogom zakona nacionalno zakonodavstvo iz područja tržišnog natjecanja uskladit će se s pravnom stečevinom Europske unije na način da će se u nacionalno zakonodavstvo prenijeti određeni pravni instituti te ovlasti Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja (dalje: AZTN) kao nadležnog tijela za provedbu ZZTN-a.

AZTN će se statusno odrediti kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima. AZTN-u će se osigurati institucionalna, financijska i operativna neovisnost u smislu Direktive ECN+.

Prijedlogom zakona uredit će se pravna osnova za izračun plaće za predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća. Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju prestat će važiti.

Prijedlogom zakona osigurat će se ispravna primjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 te ispravna primjena članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 u svezi primjene članka 101. i članka 102. UFEU, odnosno jedinstvena primjena prava Europske unije.

Također, omogućit će se AZTN-u da oslobodi od plaćanja novčane kazne onoga sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji prvi obavijesti AZTN o zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu i dostavi podatke, činjenice i dokaze koji AZTN-u omogućuju pokretanje postupka, ili prvog sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji dostavi dokaze koji AZTN-u omogućuju utvrđivanje povrede članka 8. ZZTN-a i članka 101. UFEU u slučajevima kad je AZTN, već prethodno pokrenuo postupak, ali nije imao dovoljno dokaza za njegovo okončanje, odnosno utvrđenje zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela.

Sadašnjim i bivšim direktorima, rukovoditeljima i drugim zaposlenicima poduzetnika koji su AZTN podnijeli zahtjev za oslobađanjem novčane kazne u okviru pokajničkog programa, se neće izreći sankcija u upravnom i sudskom postupku, u vezi s njihovim sudjelovanjem u zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu na koji se odnosi zahtjev za oslobođenje od novčanih kazni ako AZTN prihvati njihov zahtjev.

Detaljnije se uređuje suradnja između tijela podnositelja zahtjeva kao nacionalnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja koje podnosi zahtjev za uzajamnu pomoć i tijela primatelja zahtjeva kao nacionalnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja koje primi zahtjev za uzajamnu pomoć te će osigurati mogućnost nadležnost tijela države članice podnositelja zahtjeva za rješavanje sporova.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

Vlada Republike Hrvatske je Hrvatskom saboru  28. siječnja 2021. godine po redovnom postupku podnijela Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

“Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave se donosi u provedbi Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

Državna komisija je osnovana kao državno tijelo izvan sustava državne uprave i pravosudnih tijela radi pružanja pravne zaštite u javnoj nabavi prema Direktivi Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30.12.1989.) i Direktivi Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23.3.1992. ) i kao takvo udovoljava uvjetu "suda" u smislu članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Koncept administrativnog tijela kao što je Državna komisija razvija Europska komisija u svim novim državama članicama Europske unije, a isti je pohvaljen u Izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o djelotvornosti Direktive 89/665/EEZ i Direktive 92/13/EEZ, kako su izmijenjene Direktivom 2007/66/EZ, u pogledu postupaka pravne zaštite u području javne nabave za 2017. kao učinkovit i brz sustav pružanja pravne zaštite u javnoj nabavi.

S obzirom na to da članovi Državne komisije nisu državni dužnosnici niti pravosudni dužnosnici, a nedostatnost reguliranja njihovog statusa je prepoznata i u gore navedenom Akcijskom planu za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine kao koruptivni rizik, potrebno je kao instrument antikoruptivnog učinka regulirati njihova prava i obveze uvažavajući specifičnost pravnog položaja Državne komisije i činjenicu da su članovi obveznici primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa ("Narodne novine", br. 26/11., 12/12., 126/12. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 48/13. - pročišćeni tekst, 57/15. i 98/19.) te se smatraju dužnosnicima u smislu tog Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika ("Narodne novine", br. 101/98., 135/98., 105/99., 25/00., 73/00., 30/01., 59/01., 114/01., 153/02., 154/02., 163/03., 16/04, 30/04, 105/04, 187/04, 92/05, 121/05, 151/05, 135/06.. 141/06.. 17/07, 34/07, 82/07, 107/07, 60/08,. 38/09, 150/11, 22/13, 102/14, 103/14, 03/15, 93/16, 44/17. i 66/19.).

Stoga, izmjenama i dopunama odredbi Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave sadržanih u tekstu ovoga Prijedloga zakona postiže se usklađenje prava i obveza članova Državne komisije. Također, unose se odredbe kojima se osigurava kontinuitet rada tijela, precizno se utvrđuje početak i završetak mandata te se dodaju odredbe vezane za prestanak mandata po sili zakona koje do sada nisu bile obuhvaćene te se predlaže javni poziv kao način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskome Saboru.”

Odabrale i pripremile:

Lea Jagar
Ana Turić, mag.iur.