Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenoga 2022. godine. U prijedlogu se navode pitanja koja će se urediti predloženim Zakonom:

Zakon o Pravosudnoj akademiji cjelovito je izmijenjen 2019., ali se njegova rješenja o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike u praksi nisu pokazala svrhovitima te ih je potrebno izmijeniti. Prema novom konceptu ulaska u pravosudne dužnosti rad savjetnika u pravosudnim tijelima, i to samo onih koji se dobrovoljno opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu, potrebno je posebno vrednovati i ocjenjivati te u odnosu na ove kandidate izostaviti potrebu polaganja posebnog završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali bi se učinkovitost njihovog rada u sudskim i državnoodvjetničkim predmetima, te ocjene koje ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike. U navedenom smislu predlaže se reformirati program Državne škole za pravosudne dužnosnike koja i dalje ostaje ustrojstvena jedinica Akademije nadležna za stručno usavršavanje koje omogućava stjecanje vještina i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

Umjesto polaganja završnog ispita navedeni bi kandidati zbrojem bodova po oba propisana kriterija temeljem kontinuiranog praćenja i provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora ostvarivali završnu ocjenu s kojom bi, zajedno s ocjenom rada u svojstvu sudskih odnosno državnoodvjetničkih savjetnika, sudjelovali u postupcima imenovanja pred Državnim sudbenim vijećem odnosno Državnoodvjetničkim vijećem.

U odnosu na kandidate koji konkuriraju za pravosudne dužnosti, a koji nisu savjetnici u pravosudnim tijelima zadržala bi se postojeća obveza pristupanja polaganju završnog ispita u Državnoj školi. Sadržaj programa, način pohađanja i ocjenjivanje tijekom stručnog usavršavanja u Državnoj školi te sadržaj i način provedbe završnog ispita u Državnoj školi utvrdit će se podzakonskim aktima koje donosi Upravno vijeće Akademije, a nadležnost za provedbu ovih postupaka predlaže se povjeriti posebnom povjerenstvu pri Državnoj školi čiji su članovi najviši pravosudni dužnosnici.

Osim navedenog, predlaže se propisati i mogućnost da Akademija organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima, što je prema važećem zakonskom rješenju isključiva nadležnost Akademije, kao i ovlastiti Programsko vijeće da za predavače može odrediti osobe koje se nisu javile na javni poziv ako je to u interesu stručnog usavršavanja odnosno u svrhu ostvarenja drugih obveza.

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, aktom od 4. studenoga 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Uvjete pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita potrebno je dodatno precizirati, uzimajući u obzir sve njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse.

U odnosu na rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita potrebno je izrijekom propisati osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva te vrijeme na koje se imenuju opet propisati u trajanju od dvije godine kao što je bilo propisano ranije sve do stupanja na snagu važećeg Zakona, a s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat uveden od 1. rujna 2019. predugo razdoblje u kojem brojni članovi i zamjenici članova prestaju obnašati svoje dužnosti u pravosuđu. Kroz predloženu obvezu podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita ministru nadležnom za poslove pravosuđa želi se naglasiti važnost rada ovog tijela za kvalitetu ljudskih potencijala u pravosuđu te potaknuti aktivnije uključivanje predsjednika Ispitnog povjerenstva u praćenje načina provedbe pravosudnih ispita, upozoravanje na nedostatke te davanje prijedloga za unaprjeđenje.

Nadalje, izrijekom se predlaže propisati obvezu čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala te sankcioniranje povrede navedene obveze, a radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata predlaže se uvesti i mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji.

Kako bi se isključila međusobna diskriminacija i nejednakost kandidata predlaže se ograničiti broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu, a potrebno je i precizirati osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen. Posebno se, nemogućnošću pristupanja polaganju ispita u jednogodišnjem roku, predlaže sankcionirati korištenje nedopuštenih pomagala tijekom pisanog dijela ispita.

U dijelu Zakona koji se odnosi na izuzeće članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva potrebno je izvršiti i usklađenje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14 i 98/19).“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. listopada 2022. godine nastavno na prijedlog zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru. U Konačnom prijedlogu se ukratko navode osnovna pitanja koja će se njime urediti:

„Člankom 4. Zakona propisana je djelatnost Agencije koja sudjeluje u praćenju, unaprjeđivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Budući da u svome radu Agencija surađuje s drugim ustanovama nadležnima za obrazovanje te znanstvenim, odgojno-obrazovnim i ostalim ustanovama u području obrazovanja, a navedeno nije propisano Zakonom, predlaže se dopuna poslova koje Agencija obavlja u okviru svoje djelatnosti.

Člankom 8. Zakona propisan je unutarnji ustroj Agencije u kojoj se ustrojavaju odjeli i podružnice, a radom odjela rukovodi voditelj odjela, odnosno podružnicom predstojnik podružnice. Propisivanjem unutarnjeg ustroja Agencije Zakonom usporava se i otežava njezino djelovanje jer se ne omogućava samoj Agenciji da sačini svoj ustroj i prilagođava ga na najbolji način radi izvršavanja svojih djelatnosti i poslova. Stoga se predloženim zakonom propisuje da se ustroj Agencije uređuje statutom Agencije.

Članak 9. Zakona predlaže se uskladiti sa Zakonom o radu, u dijelu u kojem je predviđeno da se jedan član Upravnog vijeća bira kao predstavnik radnika te da se predsjednik i članovi Upravnog vijeća Agencije biraju temeljem javnog poziva koji objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

U članku 11. dodatno se uređuju i odredbe vezane uz uvjete za ravnatelja Agencije na način da se propisuje kako su uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj Agencije, umjesto dosadašnjih uvjeta za višeg savjetnika sukladno odredbama Zakona i Statuta Agencije, završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij te najmanje deset godina radnog iskustva u obrazovanju ili u znanstvenoj djelatnosti u području odgoja i obrazovanja.

Donošenjem predloženog zakona, kao fleksibilnije rješenje, omogućit će se samoj Agenciji da sačini svoj unutarnji ustroj i prilagođava ga na najbolji način radi izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti. Osim toga, uskladit će se sastav Upravnog vijeća Agencije sa Zakonom o radu, u pogledu predstavnika radnika te način izbora predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije koji se biraju temeljem javnog poziva, koji objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Također, uvjeti za izbor ravnatelja Agencije uskladit će se s odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Novi informator