Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s konačnim prijedlogom Zakona

Prijedlog zakona o izmjenama zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2023. Godine.

U Prijedlogu Zakona ističe se slijedeće:  „Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju (,,Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. — Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21, 1119/22., u daljnjem tekstu: ZOMO), kojim se to osiguranje provodi za zaposlene i s njima izjednačene osobe, pripadnike samostalnih djelatnosti, poljoprivrednike, korisnike prava ostvarenih prema prijašnjim propisima o mirovinskom osiguranju i za korisnike čija su prava iz toga osiguranja preuzeta sukcesijom bivše SFRJ.

Osim općim propisom, mirovinska prava pojedinih kategorija umirovljenika uređena su posebnim propisima iz mirovinskog osiguranja koji propisuju uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta koje propisuje ZOMO.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz ožujka 2023. (isplata mirovine za veljaču 2023.) ukupno je evidentirano 184.559 korisnika mirovina ostvarenih i/ili određenih prema posebnim propisima.

Od polovice2009., zbog ekonomske krize u Republici Hrvatskoj prihodi za financiranje javnih potreba, kao i onih za mirovinsko osiguranje u državnom proračunu, bili su znatno manji od potrebnih za uobičajeno financiranje svih javnih obveza, pa tako i mirovinskog osiguranja.  

Stoga je u okviru ušteda u mirovinskom osiguranju 2010. donesen Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (,,Narodne novine“, br. 71/10., 130/11. 1 157/13., u daljnjem tekstu: Zakon o smanjenju) kojim je uvedeno smanjenje mirovina i mirovinskih primanja ostvarenih bili određenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju koje su veće od 464,53 eura (3.500,00 kuna) za 10 %, s time da tako smanjena mirovina ne može iznositi manje od 464,53 eura. 

Dakle, sukladno Zakonu o smanjenju mirovine se smanjuju neovisno o tome jesu li prethodno obuhvaćene i smanjenjem mirovina ostvarenih i/ili određenih prema posebnom propisu od 8 % do 20 %.

Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2001. godinu (,,Narodne novine“, broj 82/01.) kategorijama korisnika mirovine prema posebnim propisima su od 1. listopada 2001. do 31. prosinca 2001. mirovine smanjene ovisno o visini od 8 do 20 %, 1 to: razlika mirovine od 2.500,01 do 3.000,00 kuna za 8 %, od 3.000,01 do 4.000,00 kuna za 12 %, od 4.000,01 do 5.000,00 kuna za 16 % te za 20 % razlika mirovine od 5.000,01 kuna do pune svote mirovine.

Također, nakon 1. siječnja 2002. navedeno smanjenje uređeno je i nastavno prema zakonima o izmjenama i dopunama pojedinih posebnih zakona koji uređuju njihova prava, primjerice saborskih zastupnika, policajaca, djelatnih vojnih osoba, profesionalnih vatrogasaca. Dakle, brojne kategorije umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema posebnom propisu trenutno podliježu dvostrukom smanjenju mirovina.

Izmjenama Zakona o smanjenju od 1. siječnja 2014. bilo je propisano još jedno smanjenje mirovina ostvarenih i/ili određenih prema posebnim propisima za mirovine iznad 663,61 eura (5.000,00 kuna), međutim to je smanjenje bilo privremeno, jer su propisani uvjeti za prestanak smanjenja, odnosno kada će realni rast bruto društvenog proizvoda u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznositi najmanje 2,0 % u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine 1 ako je deficit državnog proračuna Republike Hrvatske u istom razdoblju manji od 3 %.

S obzirom da su se u 2017. godini stekli propisani uvjeti za prestanak smanjenja, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (,,Narodne novine“, broj 88/17.) kojom je navedeno smanjenje ukinuto s danom 1. listopada 2017.

Uzimajući u obzir prethodno navedene razloge za donošenje Zakona o smanjenju, kao i razdoblje kada je isti donesen, otvara se pitanje daljnje primjene, posebno u odnosu na kategorije umirovljenika koji podliježu dvostrukom smanjenju mirovina (profesionalni vatrogasci, djelatne vojne osobe, radnici na razminiranju).

Također, s obzirom na razdoblje primjene Zakona o smanjenju, od srpnja 2010., kategorije umirovljenika koje su obuhvaćene smanjenjem već godinama doprinose smanjenju troškova financiranja mirovinskoga osiguranja. Važno je naglasiti kako u kontekstu trenutnih okolnosti, odnosno pojačanih inflatornih pritisaka, mirovine ovih kategorija umirovljenika zbog dodatnog smanjenja nerijetko, unatoč redovnom usklađivanju, često zaostaju u odnosu na mirovine koje ne podliježu smanjenju, jer je granični iznos za smanjenje mirovina od 464,53 eura utvrđen prije više od 12 godina.

Radi potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute, potrebno je novčane iznose izražene u kunama zamijeniti novčanim iznosima izraženim u eurima, a na način propisan Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (,,Narodne novine“, broj 57/22.).

Ovim zakonskim prijedlogom predlaže se postupno ukidanje smanjenja mirovina ostvarenih i/ili određenih prema posebnim propisima, 1 to na način da se od 1. srpnja 2023.smanji postotak smanjenja sa sadašnjih 10 % na 5 %, a od I. siječnja 2024. u potpunosti ukine smanjenje.

Procjenjuje se kako će izmjenama biti obuhvaćeno ukupno 96.343 korisnika mirovine ostvarenih i/ili određenih prema posebnim propisima. Time bi se zaustavio pad životnog standarda korisnika mirovina prema posebnim propisima kojima se mirovine smanjuju ne samo prilikom priznanja prava, već i nakon redovnog usklađivanja mirovina ako prelaze propisani granični iznos od 464,53 eura.

Postupnim prestankom smanjenja mirovina ostvarenih, odnosno određenih prema posebnima propisima rasterećuju se kategorije umirovljenika koji već godinama snose teret krize kroz smanjene mirovine. Također, rješava se pitanje dvostrukog smanjenja mirovina pojedinih kategorija umirovljenika.“

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2023. godine

U Prijedlogu se ukratko pojašnjava postojeće stanje te pojašnjavaju izmjene spomenutog zakona: „Važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, br. 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 5/90. – pročišćeni tekst, 30/90. – ispravak pročišćenog teksta, 47/90., 29/94. i 114/22.) sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje ponašanja suprotnih odredbama toga Zakona. Kao prekršajne sankcije propisane su kazna zatvora (izuzetno), novčane kazne i zaštitne mjere.

Vezano uz iznose i visinu novčanih kazni, intervencija u tekst važećeg Zakona učinjena je 1994. godine, Zakonom o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona kojima su propisane novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje („Narodne novine“, broj 29/94.) i to na način da su, radi tadašnje inflacije, iznosi kazni izraženi u njemačkim markama, uz preračunavanje protuvrijednosti domaće valute.

Radi potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute te nesmetanom i učinkovitom postupanju svih tijela uključenih u procesuiranje prekršaja utvrđenih Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, ovaj je Zakon izmijenjen tijekom 2022. godine (Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira „Narodne novine“, broj 114/22.) kojom prilikom su iznosi novčanih kazni, koji su bili izraženi u njemačkim markama, zamijenjeni iznosima izraženim u euru, ali pri tome visina kazni nije mijenjana.

Prekršaji protiv javnog reda i mira, pored ostalih kažnjivih djela, dobar su pokazatelj stanja reda i sigurnosti u društvu te oni izravno utječu na osjećaj mira i osobne sigurnosti građana, a s obzirom da, uz kaznena djela, zauzimaju značajno mjesto u području sigurnosti.

Važno je istaknuti da se primjenom važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obzirom na predviđene visine novčanih kazni, ne postiže u punom opsegu opća svrha izricanja prekršajno pravnih sankcija, kako je to propisano u članku 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), a koji navodi da je opća svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekršajno pravnih sankcija da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj, te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju.

S obzirom da je od stupanja na snagu i primjene ovoga Zakona prošlo više od 46 godina te su se značajno promijenile okolnosti u smislu državnog, društvenog, gospodarskog, socijalnog i drugog uređenja, nameće se potreba usklađivanja prekršajno pravnih sankcija i općenito kažnjavanja na način koji će korespondirati s realnostima vremena i općih prilika, pri tome imajući na umu ostvarivanje zakonske svrhe zbog koje se prekršaji sankcioniraju i počinitelji prekršaja kažnjavaju.

Prilikom izricanja i odmjeravanja propisane prekršajno pravne sankcije i kažnjavanja počinitelja za počinjeni prekršaj, osnovno je načelo da izrečena sankcija ne smije imati samo retributivni karakter, već mora djelovati odvraćajuće ne samo za počinitelja da više ne čini prekršaje, nego i na druge osobe da poštuju pravni poredak.

Neizostavni, ključni dio tog odvraćajućeg elementa u prekršajno pravnoj sankciji upravo je primjeren iznos novčane kazne ili visina druge zakonom propisane sankcije. U sadašnjim okolnostima primjene ovoga Zakona s trenutno važećim iznosima novčanih kazni za prekršaje, ne ostvaruje se u punom opsegu odvraćajući karakter prekršajno pravne sankcije i svrha kažnjavanja, jer iznosi novčane kazne ne pogađaju počinitelja u tolikoj mjeri da bi se ostvario odvraćajući učinak.

Naime, sankcije predviđene Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira ne ostvaruju smisao odredbe članka 32. Prekršajnog zakona koji, između ostalog, navodi da je svrha kažnjavanja izražavanje društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, utjecanje na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, a primjenom propisanih kazni utjecanje na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.S tim u vezi, potrebno je naglasiti neophodnost povećanja novčanih kazni u važećem Zakonu, a najbolji prikaz nužnosti povećanja novčanih kazni je kroz prikaz odnosa prosječnih primanja u Republici Hrvatskoj i predviđenih novčanih kazni Zakona, u određenom vremenu.

U vrijeme kada je donesen Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, za prekršaje propisane tim Zakonom bila je predviđena novčana kazna do 2.000 dinara, što je bio iznos od oko 44 % tadašnje prosječne plaće u SR Hrvatskoj koja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 1977. godini iznosila 4.473 dinara.Godine 1994., kada su Zakonom o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje („Narodne novine“, broj 29/94.) iznosi novčanih kazni u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira iz valute dinar pretvorene u iznose njemačkih marki, za prekršaje navedenog Zakona bila je predviđena novčana kazna u rasponu od 50 do 350 DEM, odnosno 190 do 1.330 kuna, što su bili iznosi od 15,2 do čak 106,6 % prosječne plaće u Republici Hrvatskoj koja je tada, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 1.247 kuna.Kada se uspoređuju podaci Državnog zavoda za statistiku, objavljeni u „Narodnim novinama“, broj 24/23. o prosječnoj mjesečnoj plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2022. koja je iznosila 7.653,00 kune (1.016 eura) u odnosu na kazne u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira koje su njegovim izmjenama objavljene u „Narodnim novinama“, broj 114/22. izražene u rasponu od 20 do 170 eura, vidljivo je da su navedene novčane kazne u rasponu od 1,9 % do 16,7 % prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

Iz prethodno prikazanog jasno je da visina iznosa novčanih kazni u ovom trenutku ne može zadovoljiti svrhu prekršajno - pravnih sankcija. Neprimjerenost visine propisanih novčanih kazni posebno dolazi do izražaja kod prekršaja gdje je kao sankcija predviđena i kazna zatvora, jer se uočava veliki nerazmjer između propisane visine novčane kazne u odnosu na alternativnu mogućnost izricanja kazne zatvora.Naime, kazna zatvora je sama po sebi teža vrsta sankcije i predviđena je za „teže“ prekršaje pa bi iz tog razloga i novčane kazne u tim prekršajima trebale biti propisane u većim iznosima.U prilog tvrdnji da su iznosi novčanih kazni u važećem Zakonu preniski, najbolje govori usporedba s Prekršajnim zakonom.

Naime, Prekršajnim zakonom je propisano da se vrijeme provedeno u uhićenju, zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava u izrečenu novčanu kaznu, na način da se svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja i drugog oduzimanja slobode izjednačuje s 39,82 eura. Kada se uzme u obzir visina novčane kazne predviđene za „teži“ prekršaj naročito drskog i nepristojnog ponašanja, opisan u članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (novčana kazna za taj prekršaj je u rasponu 20 do 170 eura), tada se u najvećem broju slučaja događa da počinitelj bude kažnjen novčanom kaznom u iznosu manjem od 80 eura i ako je u vezi tog prekršaja počinitelj uhićen i drugi dan doveden na nadležni sud, a zbog uračunavanja u kaznu, dva započeta dana oduzimanja slobode, odnosno uhićenja, počinitelj neće imati ništa za platiti, što svakako ne predstavlja poruku da se ne isplati činiti takve prekršaje.

Isto tako, iznosi novčanih kazni važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira mogu se usporediti s iznosima novčanih kazni drugih zakona koji propisuju prekršaje sa sličnim objektom kaznenopravne zaštite, pa je tako u članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (vrijeđanje i omalovažavanje službene osobe) propisana novčana kazna u iznosu od 20 do 100 eura, dok je za srodan prekršaj nepristojnog ili uvredljivog obraćanja ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegovoga službenog rada, opisan u članku 119.Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.) propisana novčana kazna za fizičku osobu u iznosu od 2.000,00 do 70.000,00 kuna, odnosno od 260,00 do 9 290,00 eura.

Također, u odlukama, odnosno općim aktima tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za prekršaje koje se odnose na komunalni ili javni red, propisane su novčane kazne u rasponu do 2.000,00 kuna (260,00 eura), a što je značajno viša novčana kazna od novčanih kazni propisanih Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Nadalje, kada se uspoređuju iznosi navedenih novčanih kazni u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira u odnosu na druge zakone u Republici Hrvatskoj sa sličnim načinom počinjenja prekršaja i sličnim stupnjem povrede društvenih vrijednosti, može se ustvrditi da su oni u ovom Zakonu propisani u daleko nižim novčanim iznosima.

Kao primjer mogu se navesti sljedeći zakoni:

Treba napomenuti da je analizom određenih prekršajnih predmeta iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u kojima je prekršaj počinjen isticanjem određenih simbola kojima se izražava ili potiče mržnja ili uzvikivanjem ili pjevanjem navedenog pozdrava, utvrđeno kako su u većini slučajeva počinitelji proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama, ali u iznosima od 25, 27, 53 1li 150 eura, što nikako nije dovoljan iznos kako bi se počinitelji u budućnosti odvratili od činjenja takvih prekršaja.

Od ostalih usporedivih zakona izdvajaju se sljedeći:

Uspoređujući iznose novčanih kazni propisanih u sličnim zakonima drugih zemalja Europske unije, odnosno članica Europola kojima se reguliraju kažnjive radnje iz područja javnog reda, može se zaključiti da se radi o znatno većim iznosima u odnosu na odredbe koje su na sličan način opisane u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Navedena usporedba prikazana je u sljedećoj tablici: 

Iz prethodno navedenog može se zaključiti da je neophodno pristupiti izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da bi se novčane kazne za protupravne radnje navedenog Zakona trebale prilagoditi zahtjevima vremena, odnosno stupnju povrede društvenih vrijednosti koje se njime štite i koje bi ujedno imale odvraćajući efekt na buduće počinitelje prekršaja.Stoga se predlaže da se za prekršaje propisane u članku 5. stavku 1. te člancima 6., 16., 17., 21. i 27. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao najtežim oblicima prekršaja, propiše novčana kazna u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura, dok bi se za teže prekršaje iz članka 5. stavaka 2. i 3. te članaka 7., 8., 10., 13., 22. i 23. propisala novčana kazna u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura. Za lakše prekršaje iz članaka 14., 18., 19., 20., 26., 28., 29., 30. I 36. stavka 5. Zakona propisana kazna bi bila u iznosu od 200,00 do 1.000,00 eura.

Novčane kazne ili kazne zatvora propisane člankom 4. (uništenje, oštećenje ili omalovažavanje domaćeg novca u opticaju), člankom 9. (neovlaštena prodaja ulaznica za sportske i druge priredbe), člankom 11. (skitnja, prosjačenje), člankom 12. (odavanje prostituciji) i člankom 15. (kršenje naredbe o zabrani pristupa ili zadržavanja, fotografiranja ili skiciranja na određenom mjestu) važećeg Zakona se ne mijenjaju.

Naime, analizom je utvrđeno kako prethodno navedeni prekršaji zauzimaju mali udio u broju ukupno evidentiranih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i ne utječu u većoj mjeri na stanje javnog reda i mira, kao jednog segmenata opće sigurnosti.Tako je utvrđeno da je u posljednjih pet godina (2018. - 2022.) ukupno evidentirano 3.295 prekršaja iz spomenutih članaka Zakona, što u odnosu na ukupni broj evidentiranih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira iznosi samo 4% (ukupno je evidentirano 82.422 prekršaja), a ako se izuzmu prekršaji iz članka 11., onda se radi o gotovo beznačajnom udjelu od 0,2% u ukupnom broju prekršaja iz ovoga Zakona.Kada se pojedinačno razmatraju spomenuti prekršaji utvrđeno je da su prekršaji iz članaka 4. i 9. u proteklih pet godina evidentirani u vrlo malom broju (58 prekršaja).

S obzirom na nizak udio počinjenih prekršaja iz navedenih članaka u odnosu na ukupni broj prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nameće se zaključak da ne predstavljaju ozbiljnu društvenu i ekonomsku opasnost, slijedom čega se ne ukazuje potreba za povećanjem iznosa novčane kazne s ciljem eventualnog odvraćanja počinitelja na činjenje tih prekršaja. Dodatni razlog da se važeća kazna za prekršaj iz članka 9. ne mijenja je i što se prodaja i plasman ulaznica za sportske i druge priredbe odvija putem suvremenih načina prodaje (internet), a često su ulaznice i personalizirane što onemogućava daljnju preprodaju.Odredbe članka 11. ovoga Zakona odnose se na sankcioniranje osoba koje se odaju skitnji i prosjačenju, a s obzirom da se radi o osobama koje zbog osobnih prilika nemaju sredstava za život i smještaj nije ih svrhovito kažnjavati višom novčanom kaznom te se stoga ne predlaže promjena važeće sankcije.Propisane sankcije za članak 12., koji propisuje kažnjavanje osobe koja se odaje prostituciji, ne mijenjaju se.

Naime, u posljednjih pet godina evidentiran je izrazito mali broj spomenutih prekršaja (66 prekršaja). Nadalje, usporednim prikazom propisane kazne i obilježja djela u Hrvatskoj s kaznama i obilježjima djela u drugim državama članicama Europske unije utvrđeno je da se još samo u malom broju država kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji.

Naime, zakonodavni okvir u Europskoj uniji koji regulira područje prostitucije može se podijeliti u dvije glavne skupine, u skupinu država (21 država) u kojima je prostitucija legalizirana te skupinu država u kojima je ona zabranjena (šest država). Od 21 države gdje je prostitucija legalizirana, u šest država (Austrija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija i Nizozemska) je ona legalna i regulirana, dok je u preostalih petnaest prostitucija legalna, ali neregulirana.Od država u kojima je prostitucija zabranjena, u tri države se kažnjava korisnik usluge (Francuska, Irska i Švedska), dok se, kao što je već navedeno, u manjem broju država kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji.

S obzirom na sve navedeno, ne predlaže se povećanje iznosa novčane kazne.U odnosu na članak 15. ovoga Zakona koji sankcionira onoga tko krši naredbu o zabrani pristupa ili zadržavanja, fotografiranja ili skiciranja na određenom mjestu, smatra se također da nema potrebe za povećanjem iznosa novčane kazne, a s obzirom na raširenost i dostupnost suvremenih informacijskih tehnologija bilježenja i prenošenja audiovizualnih snimki i malu zastupljenost objekata i prostora koje se štiti na ovaj način, te dodatno imajući u vidu izrazito mali broj evidentiranih prekršaja (57 prekršaja) u posljednjih pet godina.

S obzirom na naprijed navedeno, potrebno je istaknuti da je osnovana Međuresorna radna skupina za izradu novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja će raditi na temeljitoj reviziji odredaba važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uključujući odredbe članaka 4., 9., 11., 12. i 15., odnosno na izradi novog Zakona, usklađenog sa zahtjevima vremena, potrebama struke i prakse te promjenama u nizu drugih, u međuvremenu, donesenih zakona.

Analizirat će se sve odredbe važećeg Zakona te će se revidirati sva pravila kojima se sada uređuje javni red i mir, a prema rezultatima analize bit će moguće odrediti se i o smjeru uređenja pravila, odgovarajućih prekršajno pravnih sankcija za kršenje pravila kao i svih ostalih pitanja povezanih s osiguranjem javnog reda i mira.

Zaključno se ističe kako se, s ciljem osiguranja vladavine prava, kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka, ovim Prijedlogom zakona nastoji propisati odgovarajuće visine novčanih kazni kao prekršajno pravnih sankcija kojima se izravno utječe na osjećaj osobne sigurnosti građana te postiže da svi građani poštuju pravni sustav, nitko ne počini prekršaj te da se počinitelji prekršaja i ubuduće tako ponašaju.“

Priredila: Ivana Šimunović

Fotografija: Novi informator