Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2023. godine.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Zakona o šumama, kao temeljnog akta iz područja šumarstva kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, navode se osnovna pitanja koja se trebaju urediti Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (dalje u tekstu: Prijedlog Zakona).

Zbog planiranih brojnih infrastrukturnih zahvata sukladno odredbama mjesno nadležnih prostornih planova potrebno je zakonodavnim okvirom urediti postupak izdvajanja nekretnina iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske te rješavanje imovinskopravnih odnosa odnosno omogućiti promjenu pravnog statusa za iste. Stoga se ovim Prijedlogom Zakona omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata mogu izdvojiti iz šumskogospodarskog područja, uz mogućnost prenošenja prava vlasništva, o čemu odlučuje Ministarstvo poljoprivrede. Promjena pravnog statusa ili prijenos prava vlasništva određen je posebnim propisima kojima se regulira pravni status nekretnine (Zakon o cestama, Zakon o željeznici, Zakon o vodama). Predmetna odredba predstavlja značajan iskorak u realizaciji investicijskih projekta na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.

Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda predstavlja sve važniji segment razvoja ruralnih područja Republike Hrvatske. U razdoblju između isteka pa do odobrenja obnovljenog ili revidiranog 3 šumskogospodarskog plana, potrebno je omogućiti korištenje nedrvnih šumskih proizvoda u skladu s potrebama kako bi se bez obzira na administrativno donošenje šumskogospodarskog plana kontinuirano omogućilo korištenje nedrvnih šumskih proizvoda uz poštivanje propisa iz područja zašite prirode. Ovim Zakonom se to omogućuje, odnosno omogućuje se nastavak gospodarske djelatnosti uz uvjet poštivanja posebnog propisa iz zaštite prirode koji ima za cilj očuvanje staništa ili vrsta od interesa.

Licencirane izvoditelje šumarskih radova u šumama privatnih šumoposjednika potrebno je obvezati da u propisanom roku od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) unose u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica). Ovim Zakonom se propisuje da te podatke unesu u Registar u roku od 24 sata od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice). Predmetna odredba ponajprije je potrebna radi učinkovitije i brže kontrole izvršenih radova.

Proglašenje urbanim šumama predstavlja određeni otklon naspram redovitog gospodarenja, koje u šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske provodi javni šumoposjednik, Hrvatske šume d.o.o., stoga je neophodno izmjenama, odnosno dopunama Zakona omogućiti sudjelovanje javnog šumoposjednika u navedenom postupku, koji daje prethodno mišljenje kod proglašenja urbanih šuma.

Predlaže se uređenje propisa na način da srednji šumoposjenik (šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20, a manjom od 300 ha) podnosi zahtjev za doznaku stabala licenciranom izvoditelju šumarskih radova, a mali šumoposjednik Ministarstvu poljoprivrede.

Sukladno odredbama posebnih propisa iz djelokruga zaštite prirode ovim Prijedlogom Zakona je predviđena mogućnost donošenja dozvole o krčenju degradiranih oblika šume (šibljaci, garizi) radi očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta, od interesa za Europsku uniju. Predmetna odredba potrebna je radi usklađivanja s posebnim propisima iz djelokruga zaštite prirode. Dozvolu za krčenje šuma izdaje Ministarstvo poljoprivrede na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Poradi neusklađenosti načina uporabe nekretnina (u odnosu na kulturu katastarske čestice), neophodno je pristupiti sustavnom radu na usklađenju istih na način da se osobama koje gospodare ili koriste šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske propiše obveza predaje zahtjeva nadležnom uredu za katastar za promjenom načina uporabe nekretnina. Predmetna odredba omogućuje učinkovito usklađenje načina uporabe nekretnina. Promjena kulture katastarskih čestica, u šumu ili šumsko zemljište, uključenih u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske predstavlja značajan iskorak poradi vođenja evidencija šuma i šumskog zemljišta.

Ministarstvo poljoprivrede, sukladno važećem zakonodavnom okviru, daje suglasnost za provođenje promjena u katastru zemljišta isključivo u postupcima parcelacije šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, što predstavlja značajno ograničavajući faktor naspram svih ostalih vrsta elaborata sukladno posebnom propisu iz područja geodezije. To više neće biti potrebno ako se parcelacija provodi po posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Naime, u postupcima koji se provode prema propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje uključeno je i javnopravno tijelo nadležno za šume i šumsko zemljište. Ti postupci provode se u skladu s prostornim planovima prilikom čije izrade je također sudjelovalo imenovano tijelo. Stoga, predmetni izuzetak predstavlja administrativno skraćenje postupka.

Isto tako, izmjenom članka 54., onemogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od 1 ha osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja, u slučajevima nasljeđivanja kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica.

Detaljnije je propisana mogućnost zakupa šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Predmetnom promjenom zakonodavnog okvira omogućit će se donošenje provedbenog propisa - pravilnika kojim će se pobliže propisati postupak davanja u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, npr. radi efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima u svrhu pašarenja kao i ostalim gospodarstvenicima te sve ostale radnje u okviru zakupa šumskog zemljišta.

Najveća i najznačajnija novost je da gospodarski program postaje sastavni dio ponude na javnom pozivu za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Gospodarski program je plan korištenja šumskog zemljišta koji sadrži: osnovne podatke o podnositelju ponude, vrstu djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka. Gospodarski program predstavlja novi kriterij odabira za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Sam obrazac gospodarskog programa propisat će se pravilnikom kao i minimalni uvjeti proizvodnje, u svrhu efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima te transparentnosti cijelog postupka.

Isto tako, utvrđeni su kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja. Predmetne izmjene Zakona predstavljaju značajan iskorak u zakonodavnom okviru koji određuje područje zakupa šumskog zemljišta, a sve u cilju učinkovitijeg provođenja postupka davanja u zakup koji ima za posljedicu smanjenje depopulacije stanovništva u ruralnim područjima Republike Hrvatske.

Neophodno je u poslovnim knjigama omogućiti evidentiranje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, poradi knjiženja vrijednosti imovine Republike Hrvatske. Stoga je ovim Prijedlogom Zakona propisano da su javni šumoposjednik, Pravna osoba i Ustanova u obvezi Ministarstvu poljoprivrede dostaviti do 31. siječnja tekuće godine vrijednost šuma i šumskog zemljišta u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u poslovnim knjigama.

Nadalje, neophodno je rasteretiti pravne i fizičke osobe, koje su obveznici plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, obveze dostave obrasca obračuna naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, te je to ovim Zakonom i učinjeno, brisanjem potrebe za propisivanjem obrasca, što predstavlja mjeru administrativnog rasterećenja poslovnih subjekata.

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnom okupljanju

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnom okupljanju Klub zastupnika SDP-a, aktom od 18. listopada 2023. godine.

U ocjeni stanja se spominje kako „trenutni Zakon o javnom okupljanju u dovoljnoj mjeri ne propisuje zabranu okupljanja u krugovima zdravstvenih ustanova, što za posljedicu ima narušavanje privatnosti pacijenata i bolesnika, suprotno odredbi članka 28. Zakona o zaštiti prava pacijenata.“ Stoga predloženom izmjenom detaljnije će se propisati zabranu okupljanja ispred zdravstvenih ustanova, bolnica, klinika i ordinacija koji narušavaju privatnost pacijenata i bolesnika.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator