Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2023. godine po redovnom zakonodavnom postupku. U prijedlogu se taksativno navode predložene izmjene Zakona:

„Cilj izmjena i dopuna Zakona je primjena novih aktivnosti u načinu obavljanja poslova općeg i tehničkog izvida, razminiranja i kontrole kvalitete kojima će se osigurati učinkovitije, kvalitetnije, sigurnije i ekonomičnije uklanjanje opasnosti od mina - minskih polja i zone niskog rizika u minski sumnjivom području do 2026. godine, bez nepotrebnih administrativnih barijera i neracionalnog trošenja proračunskih sredstava.

Kako bi se unaprijedila primjena Zakona predlaže se sljedeće:

- pojmovi koji se koriste u Zakonu preciznije se i točnije definiraju i u većoj mjeri usklađuju s međunarodnim standardima

- u potpunosti se ukida dopunski opći izvid koji se pokazao nepotrebnim i neracionalnim

- utvrđuje se rok do kada jedinice područne (regionalne) samouprave moraju Ministarstvu dostaviti svoje prijedloge za prioritetno razminiranje, kako bi se prijedlog Plana protuminskog djelovanja mogao na vrijeme uputiti Vladi Republike Hrvatske na donošenje

- propisuje se osnovna tehnička dokumentacija koja omogućava bolju provjeru kvalitete obavljenih poslova

- opći izvid - analiza MSP-a se kvalitetnije uređuje, prvenstveno na način da ga mogu obavljati i drugi osposobljeni službenici Ministarstva, a ne samo pirotehničari (npr. viši savjetnici za projektiranje i nadzornici za praćenje projekata), što omogućuje kvalitetnije i racionalnije obavljanje općeg izvida

- tehnički izvid se uređuje na način da se preciznije i točnije može potvrditi postojanje minsko-eksplozivnih zapreka, da se može utvrditi točan raspored i pravac protezanja te vrste minsko-eksplozivnih zapreka, da se može preciznije utvrditi vrsta i broj mina, da se mogu prikupiti točniji podaci o terenskim karakteristikama i da se sa sigurnošću može isključiti iz MSP-a ono područje na kojemu se provođenjem tehničkog izvida utvrdi nezagađenost

- da se prilikom obavljanja poslova razminiranja točno zna do koje dubine se razminira, a što bi se navelo u svakom Idejnom planu

- preciznije je definirano tko obavlja uništavanje MES-a i NUS-a na radilištima razminiranja, a tko na radilištima tehničkog izvida

- kontrola kvalitete se uređuje na učinkovitiji način koji ovlaštenim službenicima Ministarstva omogućuje kvalitetniju kontrolu svih kapaciteta na radilištima razminiranja, te im omogućuje da djeluju i preventivno, a ne samo naknadno, čime se doprinosi i kvaliteti obavljenih poslova razminiranja, ali i većoj sigurnosti pirotehničara koji obavljaju poslove razminiranja. Također se i završna kontrola kvalitete uredila na učinkovitiji način, jer ju više ne obavlja Povjerenstvo, u kojem su bila dva pirotehnička nadzornika za kontrolu kvalitete i jedan inspektor Ministarstva, uz obveznu nazočnost nadzornika za kontrolu kvalitete (četiri službenika) budući da se tijekom primjene Zakona pokazalo da se završna kontrola ne obavlja ništa kvalitetnije kad ju obavlja Povjerenstvo, a zbog velikog broja službenika Ministarstva koji su angažirani na njoj često se kasnilo sa završnim kontrolama kvalitete, dok članovi Povjerenstava nisu mogli obavljati ni svoje druge redovne zadaće

- omogućuje se da oznake minske opasnosti postavljaju i kontroliraju svi osposobljeni službenici Ministarstva, a ne samo pirotehničari.“

Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju

Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Iako je određivanje i dodjeljivanje osobnoga identifikacijskoga broja hrvatskim državljanima rođenim i pravnim osobama osnovanim prije stupanja na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju završilo do kraja 2010. te se osobni identifikacijski broj redovito određuje i dodjeljuje fizičkim osobama odmah po rođenju, a pravnim osobama prilikom osnivanja, matični broj građana je ostao u uporabi i nakon 2010. Naime, tijekom uporabe matičnog broja građana kao identifikacijske oznake hrvatskih državljana koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama, veliki broj evidencija koja vode razna tijela zasnovan je na matičnom broju odnosno postoji velik broj poslovnih procesa gdje je potrebno upisati matični broj građana da se proces pokrene kao i sustavi gdje je matični broj građana obvezan podatak kao kontrola.

Naprijed navedene sustave je prije ukidanja matičnog broja građana potrebno prilagoditi za uporabu korištenjem isključivo putem osobnoga identifikacijskog broja, što zahtijeva dosta vremena i ljudskih resursa.

S obzirom da je u međuvremenu osobni identifikacijski broj ušao u punu primjenu, tako da institucije korištenjem OIB sustava mogu koristiti i ostale podatke koji se nalaze u OIB sustavu, kao što su osobno ime, datum rođenja i prebivalište fizičke osobe, a institucije koje to ranije nisu učinile prilagođavaju svoje sustave za korištenje putem osobnoga identifikacijskog broja, prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao druge odnosno pomoćne identifikacijske oznake.

Danom prestanka važenja Zakona o matičnom broju prestat će se određivati matični brojevi građana i na taj način će se ukinuti ta identifikacijska oznaka za kojom, nakon ulaska u punu primjenu osobnoga identifikacijskog broja, ne postoji potreba.

Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.

Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008. odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Novi informator