Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 30. siječnja 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, u kojem je između ostalog navedeno:

“Svi poslovi važni za uspostavu NIPP-a i provedbu Direktive INSPIRE direktno ili indirektno primarno se vežu uz Nacionalnu kontaktnu točku. Navedeni prijedlog izmjene predsjednika Vijeća NIPP-a imao bi za posljedicu veću efikasnost u radu samog Vijeća, te bi veza tj. interakcija sa samom Nacionalnom kontaktnom točku u smislu uspostave NIPP-a i ispunjavanju obveza koje proizlaze iz Direktive INSPIRE bila još učinkovitija. Nacionalna kontaktna točka vodi i održava Registre NIPP-a i geoportal NIPP-a, nadzire prikaz nacionalnih podataka na INSPIRE geoportalu, potiče subjekte NIPP-a na prijavu metapodataka i harmonizaciju i interoperabilnost prostornih podataka u skladu s provedbenim pravilima koje propisuje Direktiva INSPIRE, kontinuirano educira subjekte i diže razinu znanja i svijesti iz područja infrastruktura prostornih podataka. Nadalje, predlaže se da svog predstavnika u Vijeće NIPP-a predlaže i tijelo nadležno za poslove meteorološke i hidrološke djelatnosti koje prikuplja prostorne podatke značajne za razvoj NIPP-a. Također, s ciljem usklađenja sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi (Narodne novine, broj 94/14), predlaže se da razmjena i dijeljenje podataka na nacionalnoj razini bude uređena protokolom, dok se i dalje zadržava postojeće zakonsko rješenje da se dijeljenje prostornih podataka između subjekata NIPP-a i tijela Europske komisije uređuju sporazumom.” 

Prijedlog Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 30. siječnja 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, s Konačnim prijedlogom zakona u kojem je između ostalog navedeno:

“Predloženim Zakonom uređuju se priprema, organizacija i provedba Popisa, jedinice i sadržaj Popisa, referentni datum Popisa, povjerljivost i zaštita podataka te druga pitanja važna za provedbu Popisa. Popis obuhvaća sljedeće tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove. Cilj je Popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova. Rezultati Popisa, osim za analizu stanja utvrđenoga Popisom, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave. Popis se provodi prema stanju na dan 31. ožujka 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa. Razdoblje trajanja Popisa jest od 1. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. U pripremi Popisa primijenjene su Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2020. godine (Conference of European Statisticians Recommendations for the 2020 Censuses of Population and Housing, United Nations, New York and Geneva, 2015). Glavna svrha navedenih preporuka jest davanje smjernica zemljama u planiranju i provedbi popisa stanovništva i stanova te bolja međunarodna usporedivost podataka putem predloženih osnovnih popisnih obilježja, definicija i klasifikacija. Svaka ...zemlja provodi popis za vlastite potrebe, ali radi izvršavanja međunarodnih obveza i bolje usporedivosti podataka s drugim zemljama mora poštovati i primjenjivati međunarodne standarde.”

Prijedlog Zakona o izmjenama Kaznenog zakona

Ivan Pernar (SIP) podnio je po redovnom postupku 30. siječnja 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama Kaznenog zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Najčešći oblik korupcije je upravo mito odnosno plaćanje fiksnog iznosa, postotka ugovora ili druge materijalne ili novčane vrijednosti dužnosniku ili djelatniku javne uprave koji je nadležan za sklapanje ugovora od strane države ili na bilo koji način ovlašten za raspodjelu beneficija pravnim i fizičkim osobama. Mito može podrazumijevati novac, povjerljivu informaciju, darove, i druge oblike. Nitko ne zna koliki je točan godišnji iznos novca izgubljen zbog koruptivnih pojedinaca i njihovih nezakonitih djelatnosti. Osim toga, mito ne mora biti samo u novčanom obliku. Pogodnosti, usluge ili pokloni su isto tako uobičajeni. Predloženim izmjenama povećale bi se kazne zatvora za počinitelja za kaznena djela davanja mita te samim tim bi te promjene mogle znatnije utjecati na politiku kažnjavanja, kao i na počinitelje koje bi strah od većih zatvorskih kazni mogao natjerati da prestanu sa dosadašnjom učestalom praksom davanja mita.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.