Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 17. prosinca 2020. godine Saboru Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija. Prijedlog zakona obrazlaže se kako slijedi:

“Zakon o zaštiti novčarskih institucija stupio je na snagu u svibnju 2015. godine. Ovim Zakonom propisuju se mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija, mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti, mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama te nadzor nad njegovom provedbom. Svrha ovoga Zakona je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba u novčarskim institucijama.

Praćenjem imovinskih kaznenih djela tijekom posljednjih nekoliko godina uočen je trend porasta kaznenih djela teških krađa provaljivanjem odnosno „fizičkih” napada na bankomate. Jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate je ugrađivanje elektrokemijske zaštite u uređaje, što trenutno prema postojećim Zakonskim odredbama nije obveza. Primjerice, uvođenjem sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca, od 2007. do danas gotovo su iskorijenjena kaznena djela razbojništva na specijalna oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki.

U konačnici, ugradnjom sustava zaštite koji primarno djeluje na gotov novac u bankomatima i čini ga neupotrebljivim, smanjili bi se ili potpuno prestali fizički napadi na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva.

Uspostava mjere ugradnje sustava elektrokemijske zaštite za interne bankomate ovisit će o kategorizaciji bankomata sukladno izrađenim prosudbama ugroženosti u kojima će se procijeniti rizik s obzirom na visinu ugroze koja ovisi o smještaju, tipu, frekvenciji korištenja i drugim vanjskim i unutarnjim čimbenicima ugroze. Uspostava mjera u eksterne bankomate mora biti obvezatna za sve eksterne bankomate bez iznimke.

Mjerom uvođenja sustava zaštite koji po neovlaštenom prodoru u sef bankomata uništava novčanice i čini ih neuporabljivim postići će se efekt odvraćanja počinitelja i otežavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa, a posredno povećanom sigurnosti osoba i imovine koji su u velikoj mjeri ugroženi s obzirom na način počinjenja kaznenih djela (eksplozije koje uništavaju okolnu imovinu i mogu ozlijediti ljude).”

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru, aktom od 17. prosinca 2020. godine. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

“Ovim Prijedlogom zakona osigurava se primjena izmjena i dopuna Uredbe (EU) br, 2016/1011, koje su na snagu stupile krajem 2019. Naime, Uredba (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/2089) je predvidjela nove specifične referentne vrijednosti, a koje za cilj imaju potaknuti tranziciju Europske unije prema održivom financiranju.

Republika Hrvatska je važećim Zakonom osigurala postojanje zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe (EU) br. 2016/1011, te je i imenovala nacionalna nadležna tijela zadužena za provedbu Uredbe (EU) br. 2016/1011. Nadležna tijela zadužena za regulaciju financijskih institucija i tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) i Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: HNB). Važeći Zakon u članku 4. predviđa njihovu podjelu nadležnosti u sljedećim područjima:

1. nadziranje pružanja referentnih vrijednosti na temelju reguliranih podataka i doprinošenja referentnim vrijednostima reguliranih podataka i nadziranje pružanja robnih referentnih vrijednosti i doprinošenja robnim referentnim vrijednostima
   
   
2. nadziranje pružanja referentnih kamatnih stopa i doprinošenja referentnim kamatnim stopama.

S obzirom da Uredba (EU) 2019/2089 uvodi dvije nove vrste referentnih vrijednosti, referentnu vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju i referentnu vrijednost EU-a usklađenu s Pariškim sporazumom, nužno je pojasniti koje od ova dva tijela je nadležno za njih. Osim obveza direktno vezanih za ove dvije nove referentne vrijednosti, Uredba (EU) 2019/2089 donosi i druge nove, izravno primjenjive obveze za administratore referentnih vrijednosti.

Nadalje, nužnom se pokazala i revizija postojećeg članka 14. važećeg Zakona, koji propisuje ovlast Agencije i HNB-a za donošenje niza podzakonskih akata, a koji su u međuvremenu odgovarajuće uređeni delegiranim uredbama Europske unije te smjernicama europskih nadležnih tijela.

Republika Hrvatska će donošenjem ovoga Prijedloga zakona ispuniti obveze propisane Uredbom (EU) br. 2016/1011 i Uredbom (EU) 2019/2089. Također, njegovim će donošenjem uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije te na taj način ispuniti dio preuzetih obveza.”

Odabrala i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.