Prijedlog Zakona o izmjeni Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjeni Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, Hrvatskom saboru je podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 9. prosinca 2020. godine uz prijedlog da se spomenuti zakon donese po hitnom postupku. Prijedlog zakona obrazlaže se kako slijedi:

“Kazneni zakon (Narodne novine, br.125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - ispravak, 101/17, 118/18 i 126/19), ( u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) donesen je 2011. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine te je od tada mijenjan pet puta.

Posljednjim izmjenama iz 2019. godine izmijenjen je između ostalog i članak 156. Kaznenog zakona koji se odnosi na kazneno djelo spolnog uznemiravanja i to na način da su pooštrene kazne, odnosno propisano je da će onaj tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kazniti kaznom zatvora do dvije godine, umjesto kaznom zatvora do jedne godine kako je bilo propisano do tada.

Jednako tako, spolno uznemiravanje, koje je definirano kao svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, koje se do tada progonilo samo po prijedlogu, izmjenama Kaznenoga zakona iz 2019. godine, progonilo bi se i po službenoj dužnosti, ali samo u slučajevima ako je počinjeno prema osobi posebno ranjivoj zbog dobi.

Opravdanost pooštravanja zakonske politike kažnjavanja, odnosno povisivanje posebnog maksimuma zapriječene kazne zatvora s jedne na dvije godine, argumentirana je tada od strane predlagatelja, a što je i prihvaćeno od zakonodavca, pogibeljnošću i učestalošću kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona te potrebom snažnije kaznenopravne zaštite žrtava tih kaznenih djela.

Takvo zakonsko rješenje proizvelo je nažalost situaciju da se u većini slučajeva, a s obzirom da se veći broj kaznenih djela spolnog uznemiravanja počini prema osobama koje nisu u kategoriji posebne ranjivosti zbog dobi, te osobe kao žrtve spolnog uznemiravanja moraju same podnijeti prijedlog za pokretanje kaznenog postupka.

Ono što je u takvim situacijama pokazalo naročito sporno je to što se, kada se radi o kaznenom djelu koje se progoni po prijedlogu, sukladno članku 47. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19) prijedlog za progon mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od kad je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja, a ukoliko se taj rok prekorači državno odvjetništvo će prijavu odbaciti.

Konkretno, to u praksi znači da žrtve spolnog uznemiravanja, u roku od najviše tri mjeseca od trenutka kad su doživjele spolno uznemiravanje, moraju podnijeti prijedlog za progon počinitelja, a ukoliko to ne učine u navedenom roku, njihova prijava će biti odbačena, a što se nedavno i dogodilo u medijski popraćenom slučaju.

Treba imati na umu da je osobama koje su izložene spolnom uznemiravanju, naročito ako se ono čini od nadređene osobe i na radnom mjestu, vrlo teško odvažiti se i odlučiti podnijeti prijavu protiv počinitelja, što je pak uzrokovano strahom između ostalog i za radno mjesto i za druga egzistencijalna i s tim povezana pitanja, ali i zbog subjektivnog osjećaja sramote i nelagode pa je stoga najčešće potrebno i znatno duže vrijeme kako bi se donijela tako teška odluka poput podnošenja prijave protiv počinitelja spolnog uznemiravanja.

Postojećim zakonskim rješenjem upravo se, zbog kratkoće roka, obeshrabruje žrtve spolnog uznemiravanja da prijavu podnesu, jer će ona nakon isteka tako kratkog roka ionako biti odbačena, a eventualne negativne posljedice, ali i stigmu, snosit će žrtva, a ne počinitelj spolnog uznemiravanja, što svakako nije i ne može biti intencija zakonodavca. U tom smislu potrebno je pristupiti izmjeni Kaznenog zakona, odnosno njegovog članka 156.

Zakonom o izmjeni Kaznenog zakona, odnosno intervencijom u njegov članak 156., uvelo bi se provođenje kaznenog progona po službenoj dužnosti za kazneno djelo spolnog uznemiravanja u svim slučajevima, a ne samo iznimno, u slučajevima određenim važećim zakonom. Na navedeni način, a upravo zbog pogibeljnosti i učestalosti kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona te zbog često vrlo teškog donošenja odluke o podizanju prijave u okvirima propisanih rokova iz članica 47. Zakona o kaznenom postupku, predlagatelj smatra potrebnim zakonsku politiku vezanu za progon tog djela, urediti na način kako je predloženo. Navedeni cilj postigao bi se brisanjem stavka 3. u članku 156. Kaznenog zakona.”

Prijedlog Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku Hrvatskom saboru 23. prosinca 2020. godine Prijedlog Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

“Zakon o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (Narodne novine, br. 81/13, 14/14, 56/15 i 32/19) donesen je 2013. godine s ciljem osiguranja provedbe Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja.

Uredbom (EU) 2017/625 područje primjene proširuje se i na zdravlje bilja i sredstva za zaštitu bilja koja prethodno nisu bila obuhvaćena Uredbom (EZ) br. 882/2004. Uredba (EU) 2017/625, osigurava konsolidirani pravni okvir za podupiranje integriranog pristupa provedbi službenih kontrola u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu. Uspostavljen je jedinstveni zakonodavni okvir za organizaciju službenih kontrola kojim je znatno poboljšana učinkovitost službenih kontrola, izvršavanje zakonodavstva o poljoprivredno-prehrambenom lancu te razina zaštite od rizika za zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja, kao i razina zaštite okoliša od rizika koji bi mogli proizići iz genetski modificiranih organizama i sredstava za zaštitu bilja.

Ovim Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu: Zakon) omogućuje se provedba Uredbe (EU) 2017/625.

Osim prenošenja odredbi nove Uredbe (EU) 2017/625 u odnosu na važeći Zakon o službenim kontrolama ovaj Prijedlog zakona proširuje se na zdravlje bilja i sredstva za zaštitu bilja, te je bilo potrebno urediti pitanje nadležnosti pojedinih tijela državne uprave, a posebno vezano za uspostavu Državnog inspektorata te izdvajanje inspekcija u području hrane, hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstava za zaštitu bilja iz Ministarstva poljoprivrede, odnosno Ministarstva zdravstva u sklopu kojih su te inspekcije provodile službene kontrole prije uspostave Državnog inspektorata.

Zakon uspostavlja jedinstveni zakonodavni okvir za organizaciju službenih kontrola u svrhu poboljšanja učinkovitosti službenih kontrola te osiguranja visoke razine zaštite od rizika za zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja, kao i razine zaštite okoliša.

Predloženi Zakon određuje da nadležna tijela koja djeluju u javnom interesu, imaju odgovarajuće resurse i opremu te jamče nepristranost i profesionalnost. Nadležna tijela trebaju osigurati kvalitetu, dosljednost i djelotvornost službenih kontrola. Neke svoje zadaće povjeravaju drugim tijelima sukladno odgovarajućim uvjetima kojima se osigurava očuvanje nepristranosti, kvalitete i dosljednosti službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti. U tu svrhu Zakonom je omogućeno povjeravanje određenih zadaća delegiranim tijelima i fizičkim osobama u skladu s Uredbom (EU) 2017/625, posebnim propisima iz područja veterinarstva i poljoprivrede te Zakonom o sustavu državne uprave.

Po prvi puta se u sustav provedbe drugih službenih aktivnosti kao stručnih poslova od javnog interesa uvodi mogućnost povjeravanja istih fizičkim osobama koje se ovlašćuju u skladu s posebnim propisima iz područja poljoprivrede i veterinarstva te sukladno Zakonu o sustavu državne uprave.

Zakonom se uređuje sustav službenih i referentnih laboratorija na način da se osigurava provedba odredbi Uredbe (EU) 2017/625 po pitanju laboratorija pod istim uvjetima za sve laboratorije uključene u provedbu analiza u svim područjima primjene članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/625 te se daje temelj nadležnim tijelima da donesu pravilnike u svrhu pobližeg omogućavanja provedbe Uredbe (EU) 2017/625.

Republika Hrvatska treba osigurati stalnu dostupnost adekvatnih financijskih sredstava za odgovarajuće osoblje i opremu nadležnih tijela koja provode službene kontrole i druge službene aktivnosti. U tu svrhu Zakonom su određena nadležna tijela za financiranje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti te se pobliže uređuje pitanje prikupljanja pristojbi i naknada.”

Obradile i pripremile:
Ana Turić, mag.iur.,
Lea Jagar