Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.

Predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona usklađuje se kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske sa standardima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Direktivom (EU) 2024/1712 od 13. lipnja 2024. o izmjeni Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava, koju je Hrvatska u obvezi prenijeti do 15. srpnja 2026.

''Ovim izmjenama i dopunama predlaže se izmijeniti zakonski opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika iz članka 339. Kaznenog zakona, na način da sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja zastupnika na centraliziranoj i decentraliziranoj razini, razini Europske unije i međunarodnih javnih organizacija nađu pravni kontinuitet u ovom kaznenom djelu, i to tako da obuhvaćaju radnje zastupnika izvan zakonodavnog postupka, u zakonodavnom postupku koji prethodi glasovanju i prilikom glasovanja.   

Također se predlaže predlaže izričito propisati primjenu teritorijalnog načela (članak 10. Kaznenog zakona) i načela zastave broda i registracije zrakoplova (članak 11. Kaznenog zakona) na pravne osobe za koje postoje pretpostavke kaznene odgovornosti prema posebnom zakonu. Nadalje, predlaže se izričito propisivanje kriterija registracije, kao uvjeta za primjenu načela aktivnog personaliteta (članak 14. Kaznenog zakona), u odnosu na pravne osobe za koje postoje pretpostavke kaznene odgovornosti prema posebnom zakonu. Isto tako, predlaže se normativno rješenje koje će omogućiti uspostavu kaznene vlasti nad stranom pravnom osobom koja ima registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj, a za koju stranu pravnu osobu postoje pretpostavke kaznene odgovornosti prema posebnom zakonu za kazneno djelo odgovorne osobe te podružnice počinjeno izvan područja Republike Hrvatske. Ovakvo se rješenje predlaže s obzirom na činjenicu da podružnica nema pravnu osobnost.''

Radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2024/1712 predlaže se novi cilj počinjenja kaznenog djela trgovanja ljudima, iskorištavanje zamjenskog majčinstva te se predlažu novi kvalificirani oblici kaznenog djela. Pooštrava se zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja u odnosu na nehajno prouzročenje smrtne posljedice te se prdlaže nezastarijevanje kaznenog progona i izvršenja kazne zatvora za nehajno prouzročenje smrtne posljedice kod djeteta. Direktiva propisuje ''pozitivnu obvezu država članica da uspostave mjere koje će ovlastiti nadležna tijela da kazneno ne progone ili ne primjenjuju kazne u odnosu na protupravna postupanja koja počine žrtve trgovanja ljudima pod utjecajem sile, a analiza kaznenog materijalnog i procesnog zakonodavstva već sada govori u prilog njihove usklađenosti sa zahtjevima Direktive (EU) 2024/1712, a koji se mogu ostvariti kroz opći institut krajnje nužde iz članka 22. Kaznenog zakona i kroz načelo svrhovitosti (oportuniteta) kaznenog progona, koji kao iznimku od načela oficijelnosti kaznenog progona omogućava državnom odvjetniku da pod zakonom propisanim uvjetima kod određenih kaznenih djela (za koja je zapriječena kazna do pet godina zatvora) ne pokrene kazneni progon u javnom interesu ili od njega odustane.''

Uvažavajući činjenicu razvoja tehnologije umjetne inteligencije, uključujući automatiziranih vozila, i s njom poveznih ugroza za život i tijelo te imovinu, predlaže se uvođenje novog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, kao i propisivanje značenja izraza ,,sustav umjetne inteligencije“.

Ovim izmjenama i dopunama predlaže se i pooštriti zapriječeni zakonski minimum zatvorske kazne za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 2. Kaznenog zakona, njegovim povisivanjem s jedne godine na tri godine zatvora, radi jačanja učinka generalne i specijalne prevencije.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.

Zakon o kaznenom postupku propisuje stroga pravila o izdvajanju nezakonitih dokaza, čak iako je riječ o povredi manjih procesnih formalnosti te predstavlja nerazmjernu procesnu sankciju. Praksa je ukazala i na odugovlačenje postupka u fazi optužnog vijeća, posebno kad je riječ o složenim kaznenim postupcima.

''Predloženi zakon utjecat će na ubrzanje kaznenog postupka, posebno u fazi optuživanja, a također će na ubrzanje postupka utjecati i reduciranje broja ex lege nezakonitih dokaza u slučajevima kada se radi o čistoj povredi procesne forme, bez posljedica na prava obrane, jer se zbog takve povrede neće morati iznova izvoditi dokaz čije je ponovljeno izvođenje moguće.  

Konačnim prijedlogom zakona redefiniraju se nezakoniti dokazi na način da se sudu daju veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava, postići će se veća učinkovitost kaznenog postupka, ali i zaštita interesa žrtve i okrivljenika.

Također, predloženim izmjenama utjecat će se na ubrzanje postupka u stadiju optužnog vijeća, kroz izmjenu njegova koncepta prema kojoj će se sjednica optužnog vijeća održati bez prisutnosti stranaka, osim u slučaju prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza i donošenja presude na temelju sporazuma stranaka. Isto tako, na ubrzanje postupka utjecat će se kroz nemogućnost ulaganja posebne žalbe protiv rješenja, kojom se odlučuje o izdvajanju dokaza, osim ako sud smatra da je odluka o zakonitosti od ključne važnosti za daljnji postupak.''

''Sud Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB, od 11. srpnja 2024. donio je presudu u kojoj utvrđuje kako je unutarnji mehanizam ujednačavanja sudske prakse u nacionalnom sudu protivan pravu Europske unije. Naime, Sud Europske unije smatra kako je opisani mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan kako zahtjevima interne sudačke neovisnosti, prema kojoj vijeća koja odlučuju o određenom zahtjevu, ne smiju biti pod utjecajem sudbene vlasti, ali je protivan i pravu koje jamči isključenosti svakog neopravdanog zadiranja u postupak odlučivanja od strane onih sudaca koji nisu članovi sudskog vijeća. Važeće normativno rješenje Sud Europske unije smatra protivnim i pravu na zakonom uspostavljen sud jer su ovlasti suca nadležnog za evidencije, dijelom sadržana i u podzakonskom propisu, odnosno Sudskom poslovniku. U konačnici, Sud Europske unije ocjenjuje kako je ovakav mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan pravu na kontradiktoran postupak jer onemogućava stranke (koje nisu obaviještene o sadržaju odgovarajućih radnji suca nadležnog za evidenciju i sudskog odjela) da kontradiktorno raspravljaju o činjeničnim i pravnim elementima predmeta i da se izjasne o onim okolnostima koje mogu u konačnici utjecati i na ishod postupka.''

Nedostaci utvrđeni presudom Suda Europske unije otklonit će se uspostavom mehanizma proširenih sudskih vijeća, čime će se udovoljiti zahtjevu interne sudačke neovisnosti, ali i pravu na transparentno uređenje postupka. Radi osiguranja mehanizma ujednačavanja sudske prakse u kaznenim predmetima predlaže dopuna odredbi o izvanrednom pravnom lijeku - zahtjevu za zaštitu zakonitosti i zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presudeTo će omogućiti odlučivanje proširenog Vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske u situacijama kada vijeće ocijeni da bi u konkretnom predmetu svojom odlukom odstupilo od ustaljene prakse.

Konačnim prijedlogom predlaže se i otkloniti nedostatke na koje je ukazala praksa pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. ''Stoga se izrijekom propisuje da odluku o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, u situacijama kada sud tu odluku nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku zbog proteka radnog vremena, blagdana ili neradnog dana, donosi, sudac istrage nadležnog županijskog suda, odnosno županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza, kao i rok od 24 sata od uhićenja u kojem je policija dužna uhićenika dovesti sucu istrage radi odlučivanja o kršenju mjera opreza te da će nadležno sudsko tijelo bez odgode odlučiti o tome je li protiv uhićenika zbog kršenja mjera opreza potrebno odrediti istražni zatvor.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.

''Izmjenama Zakona o sudovima pristupa se prvenstveno radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANNINVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. odnosno radi revidiranja važećih normativnih rješenja Zakona o sudovima kojima je uređena obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela.  

(…) Ovim se zakonom propisuju alternativni mehanizmi ujednačavanja sudske prakse u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Reorganizira se način praćenja i proučavanja sudske prakse, kao i europskih propisa te prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava obveznim osnivanjem posebnih odjela u svim županijskim i visokim sudovima te propisivanjem prethodnog dostavljanja nacrta sudskih odluka odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse. Uvažavajući poseban položaj i ustavnu ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, posebno se za ovaj sud propisuje da se, u slučaju  ocjene da nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća ovoga suda ili da praksa ovoga suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena, a nadležno vijeće ostaje kod nacrta, donošenje odluke prepušta proširenom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čiji će se sastav i način rada detaljnije urediti u temeljnim postupovnim propisima.''

Zbog početka rada sustava ANON nužno je pristupiti reorganizaciji unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ukida se Centar sudske prakse te se posebno uređuje djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

Zakonom se propisuje zabrana primanja darova od strane sudaca te iznimke od zabrane, što je trenutno uređeno Kodeksom sudačke etike, povećava se udio mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju i mijenja se nadležnost za propisivanje obveze stručnog usavršavanja sudaca i predsjednika sudova, koja se prenosi s ministra nadležnog za poslove pravosuđa na predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Osniva se novi sudski odjel specijaliziran za predmete korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu, što će rasteretiti Županijski sud u Zagrebu u ovoj vrsti predmeta.

Radi ispunjenja preporuka Pravobraniteljice za djecu ovim Zakonom  se propisuje obvezno specijalističko stručno usavršavanje za suce drugostupanjskih sudova koji odlučuju u predmetima kojima se uređuju obiteljski odnosi, a zbog pojednostavljenja postupka suce za postupanje u predmetima nasilja u obitelji više neće imenovati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina, već će ih određivati isključivo predsjednici sudova godišnjim rasporedima poslova.

Posljednjom izmjenom Zakona o sudovima ''reformiran je institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku te je odlučivanje o navedenom zahtjevu povjereno predsjedniku neposredno višeg suda. U praksi se ovako određena nadležnost pokazala previše opterećujućom za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje o osnovanosti svih zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji se odnose na postupke pred svim županijskim i visokim sudovima.'' Stoga se ovom izmjenom predlaže nadležnost za odlučivanje o zahtjevima za suđenje u razumnom roku prenijeti s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku postupak zbog čijeg je trajanja zahtjev i podnesen.

Sudski savjetnici  se izuzimaju iz primjene općih službeničkih propisa ''u dijelu koji se odnosi na kriterije i postupak ocjenjivanja  te se daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa posebnim aktom propisati kriterije i postupak ocjenjivanja, sukladno važećem rješenju Zakona o Državnom sudbenom vijeću.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator