Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se ukratko navode pitanja koja je potrebno urediti izmjenama zakona:

„Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22. i 114/22., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.

Zakonom se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.

Potreba za izmjenama i dopunama Zakona vezana je uz Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 56/22., u daljnjem tekstu: Akcijski plan).

Odbor stručnjaka (Vijeća Europe) za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: MONEYVAL) donio je Izvješće o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske koje je usvojeno na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021.

Vlada Republike Hrvatske je 12. svibnja 2022. donijela Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana koji sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz citiranog Izvješća.

Radi sprječavanja zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe i s ciljem transparentnosti podataka o pravnim osobama potrebno je uvesti mehanizme koji će, među ostalim, osigurati provjeru svih podataka danih u fazi osnivanja pravne osobe te spriječiti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranje novca i financiranje terorizma da djeluju kao dioničari, udjeličari ili direktori, uvodeći zahtjev za provjeru kriminalne prošlosti tih osoba, uključujući provjeru ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. prosinca 2022. godine. U prijedlogu se navode pitanja koja će se urediti predloženim izmjenama:

„Izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama pristupa se prvenstveno s obzirom na preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom broj POSI-1.15.4-432/21-03-03, od 27. kolovoza 2021. kojom je ukazano na sadržaj odredbe članka 10. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, iz koje proizlazi neravnopravan odnos među osobama s invaliditetom s obzirom na uzrok nastanka invaliditeta te potreba uspostave pravednog i jednakog zakonodavnog okvira za sve osobe s invaliditetom. Zbog navedenog je ovu odredbu Zakona potrebno izmijeniti te propisati oslobođenje u odnosu na sve osobe s invaliditetom, koji status dokazuju odgovarajućim ispravama nadležnih tijela.

Navedene izmjene koriste se i kako bi se materija Tarife javnobilježničkih pristojbi izdvojila iz sadržaja samog Zakona o javnobilježničkim pristojbama te propisala Uredbom Vlade Republike Hrvatske, na način kako je to uređeno za upravne i sudske pristojbe, a što omogućuje veću fleksibilnost i jednostavnije izmjene tarifnih vrijednosti.

Radi naknadnih izmjena mjerodavnih propisa koji su stupili na snagu nakon donošenja ovoga Zakona, a koji uređuju postupke oslobođenja od plaćanja troškova postupka odnosno sudskih pristojbi, potrebno je u tekstu Zakona o javnobilježničkim pristojbama izvršiti potrebna usklađenja, a ovaj Zakon potrebno je i uskladiti s važećim prekršajnim zakonodavstvom te izostaviti njegove odredbe koje po svojem sadržaju više nisu aktualne (članak 36. Zakona).

Konačno, izmjenama se predlaže i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu o javnobilježničkim pristojbama u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.) koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a u skladu s načelima učinkovitosti i ekonomičnosti koje Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj razrađuje te njegove namjere da se postupak konverzije provede bez naknade ovim se izmjenama propisuje i oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi u odnosu na javnobilježničke radnje koje se poduzimaju isključivo radi usklađenja iznosa temeljnog kapitala društava s ograničenom odgovornošću i dioničkih društava s uvođenjem eura.

U tekstu Zakona potrebno je izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 13. siječnja 2023. godine uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 28/10. – u daljnjem tekstu: Zakon) propisuju se mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave.

Izmjenama Zakona predlaže se urediti naknade za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa. Sukladno odredbama članka 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.), općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno.

Kako je člankom 6. Zakona ta mogućnost predviđena samo za općinske načelnike i njihove zamjenike, gradonačelnike i njihove zamjenike te zamjenike župana, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, predlaže se prošiti primjenu odredbe članka 6. Zakona i na župane. Također, predlažu se izmjene odredaba Zakona kojima se uređuju proračunska ograničenja plaća za zaposlenike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (članci 14., 15. i 16. Zakona).

Sadašnje odredbe o proračunskim ograničenjima plaća nisu u skladu s današnjim prilikama, budući da su se u međuvremenu izmijenili posebni propisi kojima se uređuje pitanje financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - Zakon o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.) i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave („Narodne novine“, br. 127/17., 138/20. i 151/22.), a sukladno kojima su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stekle dodatne prihode kojima se izravno utječe na izračun plaća zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne)samouprave.

Stoga se predlaže na drugačiji način propisati najviši iznos mase sredstava plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga proračunska ograničenja plaća.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Novi informator