Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine po hitnom zakonodavnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 28/10.) propisuju se mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U članku 4. navedenoga Zakona propisana su ograničenja u iznosu plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika (u daljnjem tekstu: lokalni dužnosnici), pri čemu njihove plaće, bez uvećanja za radni staž, ne smiju se odrediti u iznosima većim od umnoška koeficijenta iz tog članka i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Takvo ograničenje plaća lokalnih dužnosnika utvrđeno je u odgovarajućem odnosu s plaćama državnih dužnosnika. 

Povećanje osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika utječe i na ograničenja plaća lokalnih dužnosnika koja su propisana u članku 4. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jer se njihove plaće, bez uvećanja za radni staž, ne smiju odrediti u iznosima većim od umnoška koeficijenta iz toga članka i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. 

Kako povećanje osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika ne bi dovelo do znatnog povećanja limita plaća lokalnih dužnosnika, potrebno je u članku 4. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrditi nove koeficijente, koji će množenjem sa novom osnovicom za izračun plaće državnih dužnosnika osigurati da propisani najviši iznosi plaća lokalnih dužnosnika ostanu u odgovarajućem odnosu s plaćama državnih dužnosnika. 

Nadalje, izmjenama Zakona predlaže se urediti naknade za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa.

Sukladno odredbama članka 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.), općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno. Kako je člankom 6. Zakona ta mogućnost predviđena samo za općinske načelnike i njihove zamjenike, gradonačelnike i njihove zamjenike te zamjenike župana, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, predlaže se prošiti primjenu odredbe članka 6. Zakona i na župane.

Također, predlažu se izmjene odredaba Zakona kojima se uređuju proračunska ograničenja plaća za zaposlenike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (članci 14., 15. i 16. Zakona).

Sadašnje odredbe o proračunskim ograničenjima plaća nisu u skladu s današnjim prilikama, budući da su se u međuvremenu izmijenili posebni propisi kojima se uređuje pitanje financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - Zakon o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.) i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, br. 127/17. i 138/20.), a sukladno kojima su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stekle dodatne prihode kojima se izravno utječe na izračun plaća zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Stoga se predlaže na drugačiji način propisati najviši iznos mase sredstava plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga proračunska ograničenja plaća.“

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Urša Raukar-Gamulin, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 23. studenoga 2022. godine uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. Zastupnica u prijedlogu ukratko ocjenjuje postojeće stanje i navodi izmjene koje je potrebno učiniti u Zakonu o doprinosima:

„Antirecesijske mjere od 1. kolovoza 2009. godine odredile su profesionalnim samostalnim umjetnicima kroz izmjene Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09) smanjenje koeficijenta s već malih i nedostatnih 1,2% na čak samo 0,8%. Dakle, radi se o osnovici osiguranja za uplatu doprinosa koja se izračunava množenjem propisanog koeficijenta i prosječne plaće u RH. Smanjenje koeficijenta sa 1,2% na 0,8% predstavlja smanjenje je od 33% odnosno najveće smanjenje u odnosu na sve ostale segmente obuhvaćene tadašnjim antirecesijskim mjerama. Tih značajnih 33% smanjenja baš u segmentu kulture i bas najranjivijoj skupini u sustavu kulture već je samo po sebi i tada bilo vrlo upitno s aspekta jednakog tretmana kulturnih radnika i načela nediskriminacije na osnovi radnog statusa.

Svima skupinama obuhvaćenima antirecesijskim mjerama 2009. godine mjere su ukinute 31.prosinca 2010., a prava uključujući i koeficijente vraćeni su na one prije recesije osim profesionalnim samostalnim umjetnicima. Ta situacija traje sve do danas: koeficijent 0,8 primjenjuje se već više od trinaest godina za obračun doprinosa samostalnih umjetnika. Dakle, već punih 13 godina, samostalni umjetnici su pod antirecesijskim mjerama iz 2009. godine. U tom razdoblju svjedočili smo i oporavku gospodarstva i značajnom porastom BDP-a, rastu plaća u javnom i privatnom sektoru no, profesionalnim samostalnim umjetnicima koeficijent 0,8 se nije mijenjao.

Treba javno reći da samostalni umjetnici odlaze u mirovinu s 1.700 kuna, odnosno, 225,62 eura. Smatramo da je ponižavajuće da umjetnici i kulturni radnici imaju jedan od najnižih koeficijenata u državi punih 13 godina. Uz to smatramo da se ovakvim koeficijentom direktno i nepovratno utječe na njihove mirovine jer se, kao što znamo, za izračun mirovina uzima čitav radni vijek. Ostavljanjem koeficijenta 0,8, tj. antirecesijskih mjera iz 2009., profesionalnim samostalnim umjetnicima učinjena je velika šteta i osnovano je postaviti pitanje jesu li oni propustom Vlada od 2010.g. naovamo bili stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na sve druge radnike u kulturnom sektoru, te na sve ostale radnike koji su bili obuhvaćeni antirecesijskim mjerama no iste su im ukinute nakon godinu dana. Podsjećamo i da Ustav Republike Hrvatske, članak 69., stavak 2, kaže da država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.

Važno je naglasiti da se u ovom slučaju radi o profesionalnim samostalnim umjetnicima čije umjetničko stvaralaštvo i profesionalno javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

Zbog proteka čak 13 godina unutar kojih je došlo do rasta plaća u usporednim zanimanjima, smatramo da se koeficijent treba podignuti na 1,8 po uzoru na kolege umjetnike zaposlene u javnim ustanovama RH, čiji su koeficijenti propisani Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (npr. koeficijent 1,843 imaju glumci, kostimografi, scenografi, restauratori, redatelji, dirigenti, solisti itd.). Ne postoji niti jedan razlog zašto bi profesionalni samostalni umjetnici bili iznosom koeficijenta u podređenom položaju u odnosu na svoje kolege zaposlene u javnim ustanovama RH, te bi takvo postupanje moglo predstavljati ekonomsku diskriminaciju na osnovi vrste rada i zaposlenja.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, aktom od 24. studenoga 2022. godine. Vlada u prijedlogu navodi:

„Predlaže se odredbe koje propisuju svrhe u koje se mogu koristiti podaci o putnicima dopuniti na način da se, uz već propisanu mogućnost korištenja podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela propisana Zakonom, propisuje i mogućnost korištenja tih podataka u svrhu izvršavanja kaznenopravnih sankcija za navedena kaznena djela. Svrha namjeravanog nastavka obrade podataka o putnicima (izvršavanje kaznenopravnih sankcija za zakonom propisana kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti) je nužna radi izvršavanja zakonom utvrđenih poslova nadležnih tijela te je proporcionalna izvornoj svrsi prikupljanja podataka. S obzirom na navedeno, na predloženi način će se omogućiti korištenje podataka o putnicima u situacijama kada je kazneni progon tih kaznenih djela formalno završio, ali i dalje postoje okolnosti zbog kojih je obrada tih podataka nužna, kao što je primjerice prikupljanje podataka o osobama koje su pobjegle s izdržavanja kazne zatvora za kazneno djelo terorizma ili drugo teško kazneno djelo ili radi prikupljanja podataka o osobama koje su pravomoćno osuđene u odsutnosti za takva kaznena djela. 

Nadalje, tijekom primjene Zakona uočene su poteškoće u primjeni odredaba kojima je uređeno provođenje procjene putnika primjenom kriterija procjene od strane jedinice za informacije o putnicima, stoga se te odredbe nastojalo preciznije urediti. 

Također, praksa primjene Zakona ukazala je na potrebu otklanjanja nejasnoća i dvojbi u pogledu materijalnog kaznenog prava koje se treba primjenjivati u slučajevima međunarodne razmjene informacija o putnicima koja se odvija, na temelju obrazloženog zahtjeva, s jedinicama za informacije drugih država članica Europske unije i Europola u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i progona kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela. Iz postojećih odredbi ne može se jasno razaznati koje materijalno kazneno pravo (domaće ili strano) se ima primijeniti u tim slučajevima. Uvođenjem odredbe koja bi izrijekom isključila provjeru dvostruke kažnjivosti, odnosno postojanje pretpostavke dvostruke kažnjivosti kao preduvjeta za razmjenu podataka o putnicima otklonile bi se nejasnoće i dvojbe koje proizlaze iz postojećeg normativnog uređenja.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Novi informator