Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona  podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem izmjene:

„U energetskom sektoru i dalje je prisutna nestabilnost i inflatorni pritisci. Stoga, kao nastavak mjera s ciljem zaštite građana i gospodarstva ovim Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Prijedlog zakona) do 31. ožujka 2025. produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuku prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. Produljenjem primjene snižene stope PDV-a od 5% na navedene isporuke zadržat će se sadašnja razina poreznog rasterećenja, ublažiti utjecaj na cijene čime će se spriječiti udar na standard građana te negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini.

U ostalom dijelu primjene stopa PDV-a ne dolazi do promjene.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

„Ovim Zakonom predlaže se ukinuti vodni doprinos, koji prihod se od ove vodne naknade posljednjih godina smanjivao, tako da će ukupno rasterećenje ukidanjem ove vodne naknade iznositi godišnje 16.573.272 eura.

Ukidanjem vodnoga doprinosa, ukinut će se i određene namjene za čije financiranje se koristio prihod od vodnoga doprinosa.

Vodni doprinos služio je za financiranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave, sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura te financiranje gradnje građevina obrane od poplava kao i mjere obrane od poplava. S obzirom na to da jedinicama lokalne samouprave pripada 8 % od naplaćenog vodnoga doprinosa na njenom području, a koji se ukida, efekt smanjenja prihoda tih jedinica iznosit će 812.905 eura godišnje, koliko su jedinice lokalne samouprave ukupno prihodovale u 2022. godini.

 S tim u vezi, dopunom Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva proširit će se namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda i za sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica te će se na taj način kompenzirati dio prema jedinicama lokalne samouprave u odnosu na gubitak prihoda od vodnoga doprinosa. Financiranje gradnje građevina obrane od poplave i mjera obrane od poplava financirat će se i dalje iz prihoda od naknade za uređenje voda.

Vezano za ukidanje namjene financiranja gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu županija, napominjemo da se u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osiguravaju sredstva za izradu projektne dokumentacije za sustave javnog navodnjavanja, čija se izgradnja financira EU sredstvima, osiguranim u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. U programskom razdoblju 2023.-2027. za realizaciju projekata javnog navodnjavanja osigurano je 72,3 milijuna eura.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

„Kako bi se pomirio opći interes za osiguranjem specijalističke djelatnosti za koju se specijalizira na određenom području i interes specijalizanata i specijalista za slobodom kretanja i slobodom pružanja usluga, ovim zakonskim prijedlogom uređuju se stvarni troškovi specijalizacije bez dodatnih troškova radi naknade štete.

Stoga, prema ovom zakonskom prijedlogu u slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist obvezni su zdravstvenoj ustanovi naknadi samo troškove specijalizacije, bez dodatnih drugih troškova.

Ovim zakonskim prijedlogom uređuje se da će zdravstvene ustanove u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, specijalizantima koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona obavljaju specijalističko usavršavanje, ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama u kojem će obveza naknade troškova za cijelo razdoblje specijalističkog usavršavanja biti usklađena s odredbama ovoga zakonskog prijedloga.

Isto tako, zdravstvene ustanove će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama i sa specijalistima kojima na dan stupanja na snagu ovoga zakona nije istekla ugovorena obveza rada iz sklopljenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama.

Predloženim rješenjem nastoji se ujednačiti ugovore o međusobnim pravima koje su specijalizanti sklopili sa zdravstvenim ustanovama s bitno različitim ugovornim obvezama koje se odnose na obvezu plaćanja različitih iznosa naknade u slučaju otkaza ugovora o radu, kao i na različito ugovoreno razdoblje obveze rada nakon završenog specijalističkog usavršavanja. Stoga je potrebno omogućiti da obveze po ugovorima o međusobnim pravima i obvezama svih specijalizanata koji su na specijalističkom usavršavanju, kao i svih specijalista koji odrađuju ugovorenu obvezu rada, budu uređene pod jednakim uvjetima.

Zakonskim prijedlogom također se propisuje iznimka ako specijalist u roku od godine dana od dana otkazivanja ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi osnuje privatnu praksu na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti odnosno ugovori djelatnost na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite u mreži javne zdravstvene službe na području koje pokriva zdravstvena ustanova koja je snosila troškove specijalističkog usavršavanja, specijalist neće biti u obvezi snositi troškove specijalizacije.

Zakonskim prijedlogom briše se obveza obavljanja pripravničkog staža za masera - kupeljara, jer više nema obrazovanja u tom zanimanju.

Nadalje, radi jasnoće u primjeni detaljnije se propisuje da zdravstveni radnik - fizioterapeutski tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar i sanitarni tehničar koji je obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i u istom zdravstvenom usmjerenju završio prijediplomski studij fizioterapije ili medicinsko-laboratorijske dijagnostike, odnosno prijediplomski ili diplomski studij sanitarnog inženjerstva, nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu ponovnog polaganja stručnog ispita. Navedenom zdravstvenom radniku nadležna komora obvezna je izdati odobrenje za samostalan rad na temelju dokaza o završenom prijediplomskom ili diplomskom studiju.

Nadalje, ovim se zakonskim prijedlogom propisuje da, između ostalih uvjeta, privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik koji nije u radnom odnosu odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost osim u slučaju ugovora s visokim učilištem koje izvodi studijski program za zdravstveno zanimanje.

Također, dodatno se, izmjenom članka 184.a Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uređuje da za stjecanje prava na naziv specijalista određene specijalnosti kandidat koji je položio europski specijalistički ispit pred Europskom udrugom medicinskih specijalista (UEMS) obvezan je položiti praktični dio specijalističkog ispita pred ispitnom komisijom iz članka 184. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Naime, polaganje ispita pred Europskom udrugom medicinskih specijalista (UEMS) nije propisano kao obveza, već je dobrovoljno te se kandidatima omogućava nepolaganje teorijskog dijela specijalističkog ispita na nacionalnoj razini.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator