Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.

Platni promet u Republici Hrvatskoj odvija se preko tri platna sustava, a to su sustav TARGET-HR, sustav EuroNKS i sustav EuroNKSInst.

Transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija (TARGET) centralizirani je sustav koji obuhvaća platne sustave u eurima koji omogućuju namiru u novcu središnje banke i pružaju usluge središnjeg upravljanja likvidnošću (engl. Central Liquidity Management), bruto namiru u realnom vremenu za plaćanja i usluge za namiru sporednih sustava (T2 servis) te omogućuju plaćanja povezana s namirom vrijednosnih papira (TARGET2-Securities-T2S) i namiru instant plaćanja (engl. TARGET Instant Payments Settlement-TIPS). Usluge sustava TARGET razvija i njima operativno upravlja Eurosustav kako bi se osigurao slobodan protok novca, vrijednosnih papira i kolaterala diljem Europe. Svaka središnja banka Eurosustava upravlja svojom vlastitom komponentom sustava TARGET.

Euro Nacionalni klirinški sustav (EuroNKS) platni je sustav koji obrađuje međubankovne platne transakcije SEPA kreditnih transfera (SCT) i SEPA izravnih terećenja (SDD). Platni sustav EuroNKS interoperabilan je s klirinškim sustavima za mala plaćanja drugih država članica Europske unije, i za obračun SEPA kreditnih transfera (SCT), i za obračun SEPA izravnih terećenja (SDD), nacionalnih i prekograničnih, te omogućava punu SEPA dostupnost svim sudionicima. EuroNKSInst platni je sustav za izvršenje platnih transakcija između platitelja i primatelja plaćanja, u gotovo realnom vremenu, u samo nekoliko sekunda (SEPA instant kreditni transfer – SCTInst). Navedeno vrijeme uključuje terećenje IBAN računa platitelja, izvršenje međubankovnog obračuna zadane instant platne transakcije i odobrenje IBAN računa primatelja plaćanja.

Kako bi instant kreditni transferi u eurima bili u većoj mjeri prihvaćeni od strane pružatelja platnih usluga koji svojim korisnicima nude platnu uslugu slanja i primanja kreditnih transfera, donesena je Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/886). Uredba (EU) 2024/886 je objavljena u Službenom listu Europske unije 19. ožujka 2024., a stupila je na snagu 8. travnja 2024.

Uredbom (EU) 2024/886 propisuju se, prije svega, uvjeti, način i obveza izvršenja instant kreditnih transfera u eurima, u svim državama članicama Europske unije, za kreditne institucije i druge pružatelje platnih usluga koji ujedno pružaju i platnu uslugu kreditnih transfera. Instant kreditni transfer jest kreditni transfer koji se izvršava odmah, 24 sata na dan, svakog dana u godini (24/7/365). Naime, instant kreditni transfer u eurima omogućuje odobrenje novčanih sredstava na račun primatelja plaćanja u roku od 10 sekundi. Dostupnost 24 sata na dan svakog dana u godini svojstvena je značajka instant kreditnih transfera koji bi trebali ispunjavati posebne uvjete, među ostalim u pogledu vremena primitka naloga za plaćanje, obrade, odobrenja i datuma valute.

Pri tome je više nacionalnih regulatornih rješenja u državama članicama Europske unije već doneseno ili predloženo kako bi se povećala prihvaćenost instant kreditnih transfera u eurima. Razlike među tim nacionalnim regulatornim rješenjima predstavljaju rizik od fragmentacije unutarnjeg tržišta, što bi dovelo do povećanja troškova usklađivanja zbog različitih skupova nacionalnih regulatornih zahtjeva i težeg izvršenja prekograničnih instant kreditnih transfera.

Stoga je bilo potrebno uvesti jedinstvena pravila o instant kreditnim transferima u eurima, među ostalim o prekograničnim instant kreditnim transferima, kako bi se spriječilo pojavljivanje takvih prepreka.

Uredbom (EU) 2024/886 mijenja se i Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/26/EZ), čime se u osnovi omogućuje da, pored kreditnih institucija, sudionici platnih sustava mogu biti i institucije za platni promet te institucije za elektronički novac.

Uvođenjem na temelju ovoga Prijedloga zakona ovih institucija u važeći Zakon i otvaranjem mogućnosti da ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja, trebalo bi doprinijeti povećanoj konkurentnosti između pružatelja platnih usluga. Ujedno se ovim Prijedlogom zakona ostvaruju preduvjeti da svi pružatelji platnih usluga pod jednakim uvjetima razvijaju nova rješenja za plaćanja, kao što su primjerice mobilne aplikacije i druga rješenja za instant plaćanja.

Naposljetku, ovim Prijedlogom zakona se radi jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona izričito propisuje da je za prava i obveze koje, za sudionika nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koje se primjenjuje pravo druge države članice Europske unije, mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za sustav.

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku na temelju članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sukladno kojem se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Dana 12. studenoga 2024. na 4. sjednici prihvaćena je primjena hitnog postupka.
Zakon je donesen na 4. sjednici, 15. studenoga 2024.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator