Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Kaznenog Zakona (u daljnjem tekstu: KZ/11)  i njegove dosadašnje izmjene, ovom novelom „predlaže se usklađenje KZ/11 sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama (u daljnjem tekstu: Konvencija), usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD), 21. studenog 1997.

OECD je međunarodna organizacija koja okuplja zemlje opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unapređenju nacionalnih sektorskih politika kao i rastu svjetske trgovine. Razmjenom znanja i iskustava te iznalaženjem praktičnih rješenja za nacionalne, regionalne ili globalne probleme, kroz rad svojih više od 250 specijaliziranih odbora, radnih skupina i mreža, OECD predstavlja jedinstven multilateralni forum na kome se raspravlja o najboljim praksama u provedbi ključnih gospodarskih i razvojnih reformi među trideset i osam država članica, koje nedvojbeno pripadaju najrazvijenijem dijelu svijeta.

Svojom stručnošću i multidimenzionalnim pristupom aktualnim gospodarskim i razvojnim izazovima, poput suzbijanja korupcije i utaje poreza, poticanja investicija i ujednačenog pristupa globalnim lancima stvaranja vrijednosti, OECD daje preporuke u provođenju najzahtjevnijih reformi koje države žele provesti u cilju vlastitog dugoročnog razvoja.

Pristupanje u punopravno članstvo OECD-a složen je i dugotrajan proces. Temelji se na procjeni OECD-a o sposobnosti države, potencijalne kandidatkinje za članstvo o zadovoljavanju standarda Organizacije u širokom rasponu područja i razini suradnje temeljem „Okvira za razmatranje potencijalnih članova" koji je donesen 2017., a koji definira mjerljive kriterije za procjenu kandidata za otvaranje pregovora (Framework for the Consideration of Prospective Members).

Službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u, Republika Hrvatska uputila je u siječnju 2017., nakon čega je kandidatura Republike Hrvatske razmotrena i prihvaćena. Republika Hrvatska od tog trenutka bila je u statusu potencijalne države kandidatkinje (uz Bugarsku, Rumunjsku, Argentinu, Brazil i Peru).

Službeno pismo namjere za pristupanje Radnoj skupini OECD-a za suzbijanje korupcije i pristupanje Konvenciji Republika Hrvatska uputila je Glavnom tajniku OECD-a 9. listopada 2017.

Republika Hrvatska je od Vijeća OECD-a 25. siječnja 2022. zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, a 18. listopada 2022. ponovila je svoj zahtjev za pristupanje Radnoj skupini OECD-a za suzbijanje korupcije i pristupanje Konvenciji.

Radna skupina za suzbijanje korupcije OECD-a razmatrala je 8. ožujka 2023. zahtjev Republike Hrvatske za pristupanje Radnoj skupini OECD-a za suzbijanje korupcije i pristupanje Konvenciji, kojom prilikom je zaključila, da iako su pozitivni propisi Republike Hrvatske za suzbijanje korupcije, prvenstvo KZ/11 u bitnom usklađeni sa zahtjevima Konvencije, prije samog pristupanja Republike Hrvatske Konvenciji, potrebno je učiniti dodatne napore za njihovo daljnje usklađenje s relevantnim konvencijskim pravom.

Slijedom navedenoga, ovim Prijedlogom zakona predlaže se pooštriti novčanu kaznu iz članka 42. KZ/11, precizirati značenje izraza službene osobe u članku 293. KZ/11 (primanje mita) i članku 294. KZ/11 (davanje mita) stranim javnim službenikom te uskladiti kazneno djelo podmićivanja zastupnika iz članka 339. KZ/11 sa zahtjevima iz članka 1. Konvencije.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona sabora podnijela podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem novele Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (u daljnjem tekstu: ZOPOKD) odnosno „predlaže se usklađenje ZOPOKD sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, 21. studenog 1997. Konkretno, cilj novele je proširiti temelj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela iz članka 3. ZOPOKD, precizirati značenje izraza odgovorne osobe iz članka 4. ZOPOKD, te pooštriti zakonsku kaznenopravnu politiku kažnjavanja pravnih osoba za kaznena djela iz članka 10. ZOPOKD.“

Konačni prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

Konačni prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. kolovoza 2023. godine.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim se Zakonom određuju izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor sukladno odredbama članka 45. stavka 1. Ustava te članaka 38. i 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Propisuje se 10 izbornih jedinica u kojima se ukupno bira 140 zastupnika (izborne jedinice I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII., IX. i X.), u svakoj izbornoj jedinici bira se po 14 zastupnika, a koje zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, imajući u vidu sadržaj prethodno navedene odluke Ustavnog suda predlaže se određivanje takvih izbornih jedinica u kojim se poštuje ustavno načelo općeg i jednakog biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor, odnosno jednake vrijednosti biračkog glasa na tim izborima, vodeći računa da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5%.

Izborne jedinice u ovom Zakonu određuju se na temelju broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici, imajući u vidu ustavne i zakonske odredbe kojima se jamči, odnosno osigurava jednako pravo glasa.

Budući da odredba članka 45. stavka 1. Ustava jamči da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, osnova za određivanje izbornih jedinica bazira se na podacima o broju birača iz registra birača koji se vodi po službenoj dužnosti, u skladu s člankom članku 19. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine", broj 66/19.), kojim je kao posao državne uprave uređena neposredna provedba zakona koja obuhvaća vođenje propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija.

Također, predložene izborne jedinice određene su sukladno odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Odluci Ustavnog suda, a vezano za to da se pri određivanju izbornih jedinica mora voditi računa koliko je to najviše moguće o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, pritom imajući u vidu primarno pitanje, odnosno primarno mjerilo, a koje se odnosi na Ustavom utvrđeno jednako i opće biračko pravo na izborima za Hrvatski sabor, to jest na jednaku težinu biračkog glasa u izbornoj jedinici.

Predloženim rješenjem uvažile su se i zakonske odredbe i sadržaj Odluke Ustavnog suda u pogledu „zemljopisne kartografije" na način da se 14 od 21 jedinice područne (regionalne) samouprave nalazi unutar jedne izborne jedinice te se kod određivanja izbornih jedinica vodilo računa i o prirodnim granicama.

Sukladno Ustavu, Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj na izborima, pa tako i na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, glasuju birači kojima se Ustavom jamči opće i jednako biračko pravo i da stoga te birače predstavljaju izabrani zastupnici koji se biraju u zakonom propisanim izbornim jedinicama te da ti izabrani zastupnici zastupaju birače, a ne primjerice jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, ovim se Zakonom određuju i izborna jedinica u kojima zastupnike u Hrvatski sabor biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, XI. izborna jedinica te izborna jedinica u kojoj pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor, XII. izborna jedinica.

Ovim se Zakonom uređuje i pitanje delimitacije izbornih jedinica na način da se kao osnova za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj propisuje prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Navedena osnova utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem 10, a imajući u vidu da se utvrđuje 10 izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Također, propisuje se da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne može razlikovati više od + - 5% od prethodno navedene osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Nadalje, utvrđuje se obveza tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača da prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske te da u slučaju ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od + - 5% birača od zakonom propisane osnove o tome bez odgode obavještava Vladu Republike Hrvatske.

Također, propisuje se i da Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskome saboru izvješće o broju birača upisanih u registar birača dva puta tijekom kalendarske godine i to sa stanjem broja birača na kraju I. i III. tromjesečja.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator