Prijedlog Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija

Prijedlog Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. veljače 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlažu pitanja koja je potrebno urediti donošenjem predloženog zakona:

„Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 158/03., 138/06., 124/09. i 45/11.) - u daljnjem tekstu: ZPIOK, a priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15., 70/19. i 47/20.) - u daljnjem tekstu: ZORP.

Postupak vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija primjenjuje se u svrhu pristupa tržištu rada u profesijama koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Nakon postupka vrednovanja izdaje se mišljenje o razini, obujmu, profilu i kvaliteti inozemne obrazovne kvalifikaciji koje mora biti obrazloženo. Mišljenje o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji je neupravni dokument koji donosi nadležna agencija na temelju provedenog postupka vrednovanja inozemne obrazovne kvalifikacije.

Nadalje, ovim se zakonom želi unaprijediti kvaliteta informacije o kvalifikaciji stečenoj u inozemstvu sa svrhom pristupa tržištu rada kako bi nadležna tijela i poslodavci mogli donositi utemeljene procjene.

U slučajevima kada nositelj kvalifikacije želi nastaviti obrazovanje u Republici Hrvatskoj ovim se zakonom predlaže priznavanje razdoblja obrazovanja, priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja i automatsko priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u srednjoškolskom i visokom obrazovanju.

Priznavanje razdoblja obrazovanja provodit će visoka učilišta ili odgojno-obrazovne ustanove za osobe koje su započele obrazovanje u inozemstvu, a nisu stekle inozemnu obrazovnu kvalifikaciju.

Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja na istoj ili višoj razini obrazovanja provodit će agencija nadležna za znanost i visoko obrazovanje u okviru upisnog postupka ili će ih samostalno provoditi visoko učilište ili agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije sa svrhom nastavka obrazovanja na višoj razini predviđeno je u sklopu prijavnog postupka u nadležnosti agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanja (središnjeg prijavnog ureda). Međutim, visoko učilište može postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu upisa na diplomske, poslijediplomske i studije na stranim jezicima provoditi samostalno i svojim općim aktima propisati objedinjeni postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije i upisa. Predviđeno je da postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini provodi agencija nadležna za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Visoko učilište i agencija nadležna za znanost i visoko obrazovanje provodit će automatsko priznavanje razine inozemne obrazovne kvalifikacije u sklopu prijavnih, odnosno upisnih postupaka bez provođenja postupka priznavanja. Automatsko priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u srednjoškolskom i visokom obrazovanju provodi se u slučajevima kada postoji opravdano povjerenje u sustav osiguravanja kvalitete obrazovanja u zemlji u kojoj je kvalifikacija stečena. Takvo povjerenje postoji ako se radi o kvalifikaciji stečenoj u državi u kojoj je nacionalni kvalifikacijski okvir povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom te s Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja i na visokom učilištu koje je vanjski vrednovano od strane agencije za osiguravanje kvalitete koja je upisana u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja (EQAR).

Nadalje, ovim se zakonom uvodi mogućnost vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja na istoj ili višoj razini obrazovanja te u svrhu pristupa tržištu rada za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom u Republici Hrvatskoj te članove obitelji azilanta, odnosno stranca pod supsidijarnom zaštitom koji zakonito boravi u Republici Hrvatskoj, koji nisu u mogućnosti dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju inozemnu obrazovnu kvalifikaciju ili razdoblje obrazovanja.“

Konačni prijedlog Zakona o naseljima

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Konačni prijedlog Zakona o naseljima aktom od 27. siječnja 2022. godine po redovnom postupku. Ovaj konačni prijedlog izmjene zakona je nastavak zakonodavnog postupka koji je započeo podnošenjem Prijedloga Zakona o naseljima od 19. kolovoza 2021. godine. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„Ovim prijedlogom Zakona o naseljima propisuje se obveza da se odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave o određivanju granica područja naselja, određivanju imena naselja, ulica i trgova donose na način da je obvezni sastavni dio odluke službena podloga iz registra prostornih jedinica na kojoj su prikazane granice i imena naselja, ulica i trgova prije donošenja odluke i granice i imena naselja, ulica i trgova kako se predlažu odlukom.

Nadalje, Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da poslove standardizacije geografskih imena obavljaju javnopravna tijela sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena kojeg imenuje i razrješava rješenjem Vlada Republike Hrvatske te se u tom smislu novim Zakonom o naseljima propisuje donošenje odluka o imenima naselja, ulica odnosno trgova u skladu s prethodno pribavljenim mišljenjem Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za standardizaciju geografskih imena.

Vezano za određivanje kućnih brojeva, važećim Zakonom o naseljima, nadležnost za određivanje kućnih brojeva zgradama propisana je na drugačiji način nego li je propisana Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te stoga postoji potreba usklađenja navedenih zakonskih propisa na način da se ovim prijedlogom zakona propisuje da rješenja o kućnom broju određuje mjesno nadležni katastarski ured.

Također, propisuje se kako se pločom s imenom naseljenog mjesta, u smislu ovoga zakona, smatra ploča koja je prometni znak »naziv naseljenog mjesta« te se ujedno jasnije propisuju obveznici pribavljanja i postavljanja ploča s imenima naselja, odnosno ploča s imenima ulica i trgova.

Ovim prijedlogom zakona postići će se horizontalna usklađenost zakonodavstva, unaprijedit će se i uskladiti način određivanja granica područja naselja, određivanja imena naselja, ulica i trgova, označavanje naselja, ulica i trgova te obilježavanja zgrada kućnim brojevima.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. veljače 2022. godine. Ovaj konačni prijedlog izmjene zakona je nastavak zakonodavnog postupka koji je započeo podnošenjem Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, aktom od 23. rujna 2021. godine. U njemu se najprije ocjenjuje postojeće stanje, a zatim i navode potrebne izmjene spomenutog zakona:

„U odnosu na važeći Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19; u daljnjem tekstu: važeći Zakon), ovim Prijedlogom Zakona (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predlažu se izmjene i dopune pojedinih odredbi radi poboljšanja učinkovitosti u provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu te kako bi se omogućila efikasnija i brža provedba postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske i stavljanje zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Prijedlogom zakona se propisuje da su jedinice lokalne samouprave dužne u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona izraditi Program i u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspisati natječaj za slobodno poljoprivredno zemljište i ono koje se koristi bez valjane pravne osnove. Ako jedinice lokalne samouprave to ne učine Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, a sredstva od tog raspolaganja postaju prihod državnog proračuna umjesto prihod jedinica lokalne samouprave.

Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se da se maksimalna površina za zakup ne utvrđuje Programom već ju može odrediti jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju za zakup s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti prihvatljivosti.

Radi brže i efikasnije provedbe natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) samouprave izuzimaju se u odnosu na davanje mišljenja u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, propisuje se elektronička provedba natječaja, a radi bolje kontrole postupka u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju uključuju se kao članovi po jedan predstavnik županije na području koje se zemljište nalazi i Ministarstva poljoprivrede.

U odnosu na kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup, uvodi se sustav bodovanja, prednost ostvaruju ponuditelji s najvećim brojem bodova od ukupno mogućih 100 bodova, a najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu kao najvrjednijem i ograničenom resursu stvaraju dodanu vrijednost (stočarska proizvodnja, trajni nasadi, prerada), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Preciznije se uređuje rok zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske vezano za pojedine vrste poljoprivredne proizvodnje te se propisuje rok od 25 godina za trajne nasade i rok od 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje pri čemu je propisana i mogućnost produljenja tih rokova za isto razdoblje.

Propisuje se da prednost u natječaju za prodaju  ostvaruju dosadašnji posjednici i vlasnici zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je predmet prodaje te ponuditelj koji prihvati najveću cijenu postignutu u natječaju za to zemljište.

Prijedlogom zakona dodaju se i odredbe u vezi s odabirom i dodjelom zamjenskog zemljišta u postupcima povrata oduzete imovine koje se određuje na temelju Programa pri čemu se ne mogu cijepati komasirane i arondirane površine, propisuje se da se vrijednost oduzetog i zamjenskog zemljišta utvrđuje na temelju podataka iz informacijskog sustava tržišta nekretnina (eNekretnine), da troškove eventualne parcelacije snose jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi zemljište te da ugovore s ovlaštenicima prava na naknadu sklapaju jedinice lokalne samouprave na temelju rješenja o pravu na naknadu za oduzetu imovinu nadležnog upravnog tijela u jedinici područne (regionalne) samouprave.

Propisuje se obveza dostave odnosno izrade Gospodarskog programa za ugovore koji sadrže odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, a fizički Gospodarski program nije priložen uz ugovor ili ne postoji, propisuju se i dodatne mjere kontrole provedbe tih programa, od strane Ministarstva poljoprivrede i jedinica lokalne samouprave.

Također se propisuje da se Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu uključuje u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera te da se na poljoprivrednom zemljištu ne može odlagati otpad koji nije porijeklom iz primarne poljoprivredne proizvodnje.

Propisuju se prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i za nedostavljanje godišnjeg izvješća o provedbi Gospodarskog programa koje važećim Zakonom nisu bile propisane a prvenstveno radi odvraćanja od neovlaštenog ulaska u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i radi provedbe Gospodarskog programa.“

Priredila: Ana Turić, mag. iur.