Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2023. godine.

„U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike kao posljedica uvažavanja stajališta iznesenih tijekom prvog čitanja Prijedloga zakona i promišljanja predlagatelja u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona.

Predlagatelj je nomotehnički doradio članak 3. Konačnog prijedloga zakona.

Radi jasnoće dorađene su odredbe članka 4. Konačnog prijedloga zakona – u odnosu na članak 11. stavak 1. točku 2. i točku 9. Zakona, a u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjen je i članak 11. stavak 1. točka 8. Zakona radi dorade izričaja odredbi u vezi s nepoštenim i nedopuštenim trgovačkim praksama kojima kupac zaračunava dobavljaču naknadu za uvrštavanje u ponudu njegovih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što je povezano i s odredbom novog članka 5. u Konačnom prijedlogu zakona.

U Konačni prijedlog zakona dodan je novi članak 5. kojim se mijenjaju pojedine odredbe članka 12. Zakona radi uređivanja izričaja vezanog uz trgovačke prakse naplate naknade za uvrštavanje u ponudu, izlaganje na policama prodajnog mjesta kupca na maloprodajnoj razini te za skladištenje, čuvanje i manipulaciju nakon isporuke, kao i uvjeta provođenja akcijske prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, odnosno proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

S tim u vezi, razmotrene su i uvažene primjedba i prijedlog Kluba zastupnika HSLS-a i zastupnika Darka Klasića da se na jasniji način urede odredbe o plaćanju naknada koje se temelje na objektivnim i razumnim procjenama, te Kluba zastupnika Možemo! i zastupnice Sandre Benčić da se na jasniji način urede odredbe o plaćanju naknada za akcijsku prodaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te smještaj, oglašavanje, marketing kao i podatke o prodaji tih proizvoda koji se temelje na traženju dobavljača i ugovoru s kupcem– novi članak5. Konačnog prijedloga zakona.“

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi podnijela je Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskom Saboru, aktom od 11. prosinca 2023. godine.

Ovima zakonskim dopunama važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi se predlaže zabrana korištenja pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, osim u edukacijske svrhe kada to zahtjeva nastavna jedinica ili ukoliko je njihova uporaba opravdana medicinskim razlozima.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem izmjene zakona:

„Trenutno se nedopušteno korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno­obrazovnoga rada regulira Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Člankom 3. navedenog pravilnika ono je definirano kao lakše neprihvatljivo ponašanje za koje se izriču pedagoške mjere iz članka 1. stavka 5. Riječ je o pravilniku iz 2015. godine koji nije u dovoljnoj mjeri anticipirao proširenje pametne tehnologije, njezine mogućnosti te potencijalno štetni utjecaj te koji stoga predviđa najblažu kaznu za njezino nedopušteno korištenje. Također pravilnik regulira samo korištenje pametne tehnologije za vrijeme nastave, dok se ne osvrće na njezino korištenje u školskim ustanovama. S obzirom da je zabrana, odnosno dozvola korištenja pametne tehnologije ostavljena na volju svakoj ustanovi i njezinom osnivaču danas se nalazimo u situaciji u kojoj je u pojedinim školama, pa čak i gradovima đacima zabranjeno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, dok se u nekim drugima ono ni na koji način ne regulira. To dovodi učenike Republike Hrvatske u nejednak položaj zbog čega je potrebno ovu materiju načelno zakonski regulirati te time uvesti pravila koja će važiti za sve đake.“

Predloženim izmjenama Zakona očekuje se da će „zabrana korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u školskim ustanovama, osim kada je ona potrebna za nastavnu jedinicu ili u medicinske svrhe, doprinijeti ishodima učenja, snažnijem fokusu na nastavni proces te u dugoročnoj perspektivi, kroz privremenu pauzu u njihovoj upotrebi, razvoju kritičke svijesti o svim prednostima i nedostacima suvremene tehnologije te osnaživanju međusobnih odnosa u stvarnom svijetu, uvažavanju nastavničkog autoriteta, a u konačnici i poboljšanju mentalnog zdravlja djece i mladih.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator