Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2024.  godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem izmjene:

„U cilju unaprjeđenja organizacije rada potrebno je stvoriti novi zakonodavni okvir ustrojstva i djelokruga vladinih stručnih službi. Tijekom protekle četiri godine uočena je potreba da se pojedini poslovi izdvoje u zasebne službe radi povećanja učinkovitosti i kvalitete njihovog izvršenja, kao i potreba za većim brojem izvršitelja na pojedinim poslovima.

U svrhu ostvarenja navedenih ciljeva predlaže se ustrojavanje Ureda za odnose s javnošću koji obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe Vlade i predsjednika Vlade koji se odnose na izvješćivanje javnosti o politici i aktivnostima Vlade, komunikacije s medijima i građanima, upoznavanja Vlade o sadržaju i stajalištima medija i javnosti, koordiniranja komunikacijskih aktivnosti tijela državne uprave, provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama u Vladi, te koordinacije rada u vezi s provedbom tog Zakona u Vladinim uredima i službama. Radom Ureda za odnose s javnošću upravlja glasnogovornik Vlade, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi.

Također predlaže se ustrojavanje i Ureda za socijalno partnerstvo koji obavlja stručne, analitičke, savjetodavne i administrativne poslove za potrebe Vlade i predsjednika Vlade koji se odnose na stvaranje uvjeta za unaprjeđenje razine socijalnog dijaloga i partnerstva u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini, a što je i predviđeno Programom Vlade Republike Hrvatske od 2024. do 2028. godine kroz prioritet Uspješna Hrvatska kao jedan od zadanih ciljeva Sigurnije tržište rada. Radom Ureda za socijalno partnerstvo upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi.

Nadalje, radi bolje operativnosti kao i raspodjele radnog opterećenja predviđa se mogućnost da čelnici vladinih stručnih službi imaju više izvršitelja zamjenika.

Prijedlogom zakona se također uređuje radnopravni status zatečenih službenika, te propisuju rokovi za donošenje podzakonskih akata.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2024.  godine.

Prijedlogom izmjene Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređuje se radnopravni status zajedničkog službenika ili službenika zajedničkog upravnog tijela jedinica lokalne samouprave koje su funkcionalne povezane, dok će se detaljnija pitanja uređivati sporazumom kojeg te jedinice sklapaju, a na što upućuju predložene zakonske odredbe.

Predloženim Zakonom se utvrđuje obveza raspisivanja i provedbe javnih natječaja za imenovanje pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu temeljem nove odluke o ustrojavanju upravnih tijela, a u slučaju razrješenja dotadašnjeg pročelnika, u roku od 30 dana od dana kada je pročelnik razriješen, kao i obveza donošenja rješenja o imenovanju pročelnika ili odluke o poništenju javnog natječaja, u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj, dok je u slučaju imenovanja pročelnika upravnih tijela Grada Zagreba predviđen dulji rok za donošenje potrebnih akata (90 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj).

Imajući u vidu trajanje postupka imenovanja pročelnika temeljem javnog natječaja, ovim Zakonom se propisuje mogućnost da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, do imenovanja pročelnika, ovlasti nekog od službenika upravnih tijela lokalne jedinice, koji ispunjava uvjete za radno mjesto pročelnika propisane pravilnikom o unutarnjem redu, da privremeno obavlja poslove pročelnika, pri čemu se utvrđuje najduži vremenski rok trajanja takve ovlasti (do šest mjeseci). Pritom se ukazuje da službenik koji će biti privremeno ovlašten obavljati poslove pročelnika u naprijed navedenim slučajevima imat će sva prava, obveze i odgovornosti pročelnika upravnog tijela imenovanog temeljem javnog natječaja (primjerice, pravo na plaću pročelnika). Osim toga, predloženim zakonom utvrđuje se prekršajna odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ukoliko u propisanom roku ne raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika, ukoliko ne donese rješenje o imenovanju pročelnika temeljem provedenog javnog natječaja ili odluku o poništenju javnog natječaja u propisanom roku, odnosno ukoliko imenuje pročelnika bez raspisanoga javnog natječaja ili za pročelnika imenuje osobu koje ne ispunjava propisane uvjete te osobu u vezi koje postoje zapreke za prijam u službu.

S obzirom da Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne daje mogućnost prijma odnosno zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine koji ima manje od 67 godina života, kao ni mogućnost zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, predloženim Zakonom se utvrđuju takve mogućnosti.

U cilju uspostave sveobuhvatnog sustava integriteta u javnoj upravi, a osobito u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predloženim Zakonom Vlada Republike Hrvatske obvezuje se donijeti etički kodeks kojim će detaljnije urediti pravila ponašanja službenika i namještenika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i utvrditi institucionalni okvir za njegovu provedbu te obvezati službenike da na dan početka rada potpišu izjavu o nepostojanju sukoba interesa, a što je preduvjet za ispunjavanje mjera iz Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

S obzirom da su sve izraženije potrebe za radom na izdvojenom mjestu rada, radom na daljinu i radom u nepunom radnom vremenu, dok Zakon o radu („Narodne novine“, br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.) ne uvažava posebnost službe koja se obavlja u javnom interesu, između ostalog, službe u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predloženim Zakonom utvrđuje se mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na odgovarajući način je potrebno utvrditi obvezu polaganja državnog ispita propisane razine, rokove za polaganje državnog ispita i posljedice neizvršenja obveze polaganja državnog ispita. Time će se osigurati da se službenicima upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrdi obveza polaganja državnog ispita propisane razine na isti način i pod istim uvjetima koji su propisani za državne službenike.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi je predviđen kratak vremenski period u kojem vježbenik može pristupiti polaganju državnog ispita, koji ne ostavlja mogućnost ponovnog polaganja državnog ispita u propisanom roku (istek vježbeničkog staža) te se predloženim Zakonom omogućava vježbeniku da pristupi polaganju državnog ispita najranije tri mjeseca prije isteka propisanog vježbeničkog staža.

Pored toga, u praksi se pojavila potreba za određenim poboljšanjem pojedinih odredaba Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (primjerice, odredbe o odlučivanju o pravima i obvezama službenika i namještenika u prvom stupnju, prijmu u službu bez provedbe javnog natječaja, načinu provođenja intervjua, sadržaju, objavi i poništavanju javnog natječaja, prijmu u službu na određeno vrijeme, lakim povredama službene dužnosti, zastari pokretanja i vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti, ocjenjivanju, premještaju, napredovanju, i drugo) ili je potrebno doraditi odredbe tog Zakona odnosno otkloniti njihovu neusklađenost s drugim zakonskim propisima.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator