Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o o porezu na dodanu vrijednost

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o o porezu na dodanu vrijednost, podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

Prijedlogom se  rješava pitanje implementacije „pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, a ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se:

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća (SL L 62, 2.3.2020.)

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost (SL L 107, 6.4.2022.) u dijelu odredbi o mjestu oporezivanja usluga i s tim povezanih izmjena, s učinkom od 1. siječnja 2025.

- povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000,00 eura na 60.000,00 eura. Naime, u razdoblju od 2018. do 2024. godine zabilježena je kumulativna stopa inflacije od 23,7 %. Povećanje praga s 40.000,00 eura na 60.000,00 eura je povećanje od 50 % iz čega je vidljivo da prag za upis veći od kumulativne stope inflacije.

- ukidanje uvjeta uzajamnosti pri povratu PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije - omogućavanje odbitka pretporeza temeljem rješenja Porezne uprave kako bi se osigurala neutralnost PDV-a za porezne obveznike.“

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je: „- normativni izričaj odredbe članka 16. dodanog članka 89.a i odredbe članka 18. dodanih članaka 90.a i 90.d stavka 3. normativno je dorađen u skladu s primjedbom Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora.

- predlagatelj je u članku 17. kojim se mijenja članak 90. iznos godišnjeg prometa u tuzemstvu od 50.000,00 eura zamijenio iznosom od 60.000,00 eura, te je prag za upis u registar obveznika PDV-a povećan na 60.000,00 eura.

- predlagatelj je u članku 25. iznos godišnjeg prometa u tuzemstvu uskladio s iznosom iz članka 17. odnosno iznos od 50.000,00 eura zamijenio je iznosom od 60.000,00 eura.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

Prijedlogom se „predlažu se izmjene prvenstveno uslijed prelaska na elektronički način izdavanja akata i komunikacije s poreznim obveznicima. Radi se o potrebi da se sustav Porezne uprave digitalizira u najvećoj mogućoj mjeri što se ponajprije očituje u komunikaciji s poreznim obveznicima, osiguravanju interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanju učinkovitosti postupanja poreznih tijela.“

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je „- U članku 5. i u članku 28. izvršene su dorade radi usklađenja pojmova sa Zakonom o platnom prometu te se umjesto „zabrane izvršenja plaćanja platnim karticama putem Internet kanala“ propisuje „zabranom izvršenja platne transakcije platnim karticama putem interneta“.

 - U članku 11., u kojem je dopunjen stavak 8. i propisan je novi stavak 9. koji izuzima carine od pravila da se poreznom obvezniku vraća porez i kamate ako plati poreznu obvezu nakon što je nastupila zastara, kao i da se na zastaru prava na naplatu carine primjenjuju propisi kojima se uređuje sustav vlastitih sredstava EU.

- U članku 13. proširuje se promjena izričaja i na stavak 3. gdje je također potrebno zamijeniti riječi „se može obavljati“ u „može započeti“. U točki 6. istog stavka uz koruptivna kaznena djela navedeni su članci Kaznenog zakona i brojevi narodnih novina.

- U članku 19. je dodan stavak 5. koji propisuje da se obustava ovrhe ne odnosi na carine.

- Izvršene su dorade prekršajne odredbe u članku 27. Konačnog prijedloga zakona, kako bi se uskladila s normativnim određenjem u članku 114. Prihvaćene su primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na način da su nomotehnički dorađeni članci 5., 8., 13., 16. i 23. u Konačnom prijedlogu zakona.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

Prijedlogom nema posebnih promjena za građane i poduzetnike osim što se „- dodaje odredba koja se odnosi na „odgovaranje na usmene i pisane upite i zahtjeve građana i poreznih obveznika, koji moraju sadržavati OIB podnositelja upitaili zahtjeva“, čime će službenicima biti na raspolaganju više vremena za odgovaranje na konkretne i jasne upite/zahtjeve te će moći kontaktirati pošiljatelja u slučaju potrebe pojašnjenja upita/zahtjeva kada iz samog upita nije jasno koju informaciju pošiljatelj traži;

- vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju zbog povrede poreznih propisa i propisa o doprinosima prebacuje iz nadležnosti područnih ureda u nadležnost Središnjeg ureda, s tim da će se sami postupci i dalje voditi u nadležnim područnim uredima;

- definira da su službenici Porezne uprave ovlašteni utvrđivati istovjetnost osoba prije svake komunikacije s poreznim obveznikom u kojoj se razgovara o poreznim stvarima kako bi se spriječila zamjena identiteta poreznih obveznika i omogućilo očuvanje načela porezne tajne; - dodaje odredba kojom se propisuje da „u službenim prostorijama Porezne uprave nije dozvoljeno neovlašteno korištenje uređaja za snimanje zvuka i/ili slike“, kako bi se onemogućila zlouporaba i snimanje završnih razgovora poreznih inspektora s poreznim obveznicima.“

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je „U članku 1. točki 2. riječi: „putem medija i promotivnih kampanja“ brišu se.

U članku 5. stavku 3. riječi: „neposredno nadređeni službenik dužan je u aplikativnom sustavu Porezne uprave zahtjev usvojiti ili odbiti“ zamjenjuju se riječima: „nadležna ustrojstvena jedinica Porezne uprave će putem aplikativnog sustava Porezne uprave zahtjev usvojiti ili odbiti“.

U članku 5. stavak 4. mijenja se i glasi „(4) Ako zahtjev službenika i namještenika iz stavka3. ovoga članka u aplikativnom sustavu Porezne uprave nije osnovan, nadležna ustrojstvena jedinica Porezne uprave najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva donosi rješenje ili odluku o istome“.

U članku 5. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „(5) Na zahtjev službenika i namještenika nadležna ustrojstvena jedinica Porezne uprave donijet će i pisano rješenje ili odluku o usvajanju zahtjeva službenika i namještenika.“.

U članku 5. dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6. Članak 6., koji se odnosi na novi članak 16.a Zakona o Poreznoj upravi, briše se, čime dosadašnji članci 7.-16. iz Prijedloga zakona postaju članci 6.-15. u Konačnom prijedlogu zakona.

U članku 6. iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase: „(7) Protiv službenika Porezne uprave koji postupi protivno odredbi članka 28.a stavka8. ovog Zakona ili koji neovlašteno pristupi podacima koji su izvan opsega poslova i zadataka radnog mjesta na koje je raspoređen, bit će pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti ili drugi odgovarajući postupak. (8) Temeljem saznanja za protupravno postupanje iz stavka 7. ovog članka službeniku će biti onemogućen pristup Informacijskom sustavu Porezne uprave i bit će privremeno udaljen iz državne službe ili premješten na radno mjesto bez mogućnosti pristupa Informacijskom sustavu Porezne uprave, do okončanja postupka pred nadležnim sudom.“

U članku 8. dodaje se točka 7. koja glasi: „7. neovlašteno pristupanje podacima, neodgovorno postupanje s podacima, neuvažavanje povjerljivosti i tajnosti svih podataka te korištenja istih u privatne svrhe ili na način koji nije u skladu s propisima o poreznoj i poslovnoj tajni“.

U članku 9., stavku 4. Konačnog prijedloga zakona izbrisane su riječi ,,po dobivanju suglasnosti nadležnog javnopravnog tijela koje tražene podatke dostavlja u Evidenciju o osobnom identifikacijskom broju“ kao nepotrebne i nesukladne propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

U članku 9. stavku 5. briše se riječ „posebnom“ kao nepotrebna. Radi jasnoće izričaja u članku 9. stavku 7. promijenjen je redoslijed pojedinih riječi na način da stavak 7. glasi: „(7) Porezna uprava osigurava tijelima iz stavka 6. ovoga članka, na njihov zahtjev, dostupnost podataka sadržanih u Središnjem registru stanovništva, prema propisu kojim se uređuje sustav državne informacijske infrastrukture, u skladu s propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka.“

Radi jasnoće izričaja u članku 10. stavku 1. na kraju rečenice dodaje se zarez i riječi: „u skladu s propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka.“

U članku 10. stavak 4. briše se. U članku 12. stavku 1. iznos od 13.270,00 zamjenjuje se maksimalno dozvoljenim iznosom kazne od 6.630,00 eura te se briše točka 2, a u stavku 2. iznos od 26.540,00 eura zamjenjuje se maksimalno dozvoljenim iznosom kazne od 6.630,00 eura.

U članku 15. riječ „objavljuje“ zamjenjuje se riječima „objavit će“.

U skladu s primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora nomotehnički i jezično dorađen je izričaj pojedinih odredaba kako slijedi: - u članku 6. navedeno je kako se navedene riječi „zamjenjuju“, a ne „brišu se i mijenjaju“; - u članku 11. u uvodnoj rečenici dodano je kako se dodaje i „naslov iznad članka“."

Pripremila: Nensi Marinović mag.pol.

Fotografija: Novi informator