Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 10. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom Zakona , u kojem je između ostalog navedeno:

“Ovim Prijedlogom zakona propisuju se uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom, produljuje se do 2029. godine, što je propisano odredbama ovoga Konačnog prijedloga Zakona. Propisuju se i novi uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom, produljuje se do 2029. godine, što je propisano odredbama ovoga Prijedloga zakona.

Također se predlaže se da se pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Ovu mirovinu ne može ostvariti osiguranik koji je navršio propisanu starosnu dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, kao ni osiguranik koji je tu dob navršio uz sniženje starosne granice.”

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 10. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Ocjena stanja za donošenje ovoga Zakona polazi sjedne strane, od postojećih odnosa na domaćem tržištu rada koje je obilježeno manjkom radne snage, a uređeno je propisima radnoga prava te s druge strane, od izrazite potrebe za održivošću cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti u okviru promjena u sustavu mirovinskog osiguranja. Postojeće stanje iziskuje odgovarajuće promjene radnoga zakonodavstva radi poticanja što duljeg ostanka u svijetu rada onih radnika koji mogu i žele raditi.

U svrhu rješavanja problema u odnosima na tržištu rada i potrebe za jačanjem održivosti sustava socijalne sigurnosti, potrebno je i općim propisom o radu urediti nove mogućnosti za zadržavanje i produljenje radnog odnosa, te u tome smislu, ovim Zakonom izmijeniti važeću odredbu Zakona o radu koja propisuje da ugovor o radu prestaje kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, na način da se umjesto šezdeset i pet godina dobna granica podigne na šezdeset i osam godina života.”

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 10. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Slijedom promjena u odnosima na tržištu rada i u cilju jačanja održivosti sustava socijalne sigurnosti, a nastavno na predložene izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, predloženim zakonom se mijenja odredba članka 67. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prema predloženoj izmjeni pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona zdravstvenom radniku u mreži javne zdravstvene službe prestaje kada zdravstveni radnik navrši 68 godina života. Međutim, ako privatni zdravstveni radnik namjerava ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju, sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, na njegov zahtjev Ministarstvo zdravstva će prethodno, donijeti rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse.

Ujedno predloženom izmjenom prestaje obveza ishođenja posebnog odobrenja privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za produljenje obavljanja privatne prakse koju, prema odredbi članka 67. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, daje ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, a u slučaju kada su ti zdravstveni radnici navršili 65 godina života, a namjeravaju i dalje obavljati privatnu praksu do navršenih 68 godina života, odnosno navedena obveza ishođenja posebnog odobrenja ostaje samo za zdravstvene radnike koji su navršili 68 godina.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.