Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti prijedlogom Zakona, navedeno je:

Propisuje se povećanje iznosa novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti sa sadašnjih 30 % na 35 % osnovice i to za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti. Na ovaj način procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda dok je naknada izdašna i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti. S obzirom da se Zakonom propisuje gornji limit novčane naknade, ovim Prijedlogom zakona na odgovarajući način povećava se i gornji limit za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade, pa se novčana naknada u navedenom razdoblju ne može isplatiti u iznosu višem od 40 % prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome upravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Omogućavanjem prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima, mladim osobama se olakšava pronalazak adekvatnog dugotrajnog zaposlenja, čime bi se prevenirao povratak ove ciljne skupine u evidenciju nezaposlenih. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže za osobe mlađe od 30 godina smanjiti uvjet vremena provedenog na radu i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Kako bi ohrabrili nezaposlene osobe koje su korisnici novčane naknade da prihvate zaposlenje, potrebno je omogućiti im nastavak korištenja novčane naknade i u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Naime, prema Zakonu ako je novčana naknada prestala zbog ponovnog zapošljavanja prije njezinog isteka, u slučaju ponovne nezaposlenosti, pod uvjetom da drugi radni odnos nije prestao na nedopušten način, nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko je preostalo za primanje te naknade i u utvrđenoj visini. Nedopuštenim načinom podrazumijeva se prestanak radnog odnosa voljom ili krivnjom nezaposlene osobe, što uključuje i sporazumni prestanak radnog odnosa. Takvo uređenje destimulira korisnike novčane naknade da prihvate novo zaposlenje te je potrebno omogućiti da kada do ponovne nezaposlenosti dođe po prestanku radnog odnosa sporazumom, nezaposlena osoba ostvaruje pravo na nastavak korištenja novčane naknade.

U slučajevima kratkotrajnog radnog odnosa potrebno je odrediti povoljniju osnovicu za stjecanje novčane naknade. Naime, Zakonom je propisano da u osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade ne ulaze naknade plaće odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima. Ujedno je propisano da se tromjesečnim razdobljem koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno obavljanju samostalne djelatnosti, smatra razdoblje od tri cijela kalendarska mjeseca. Ako se osnovica ne može utvrditi na opisani način, ista se utvrđuje u visini minimalne plaće. Intencija ovakvog rješenja bila je da nezaposlene osobe koje u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa ostvaruju naknadu plaće odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima (npr. naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad) ne budu u nepovoljnijem položaju od onoga u kojem bi bile da istu naknadu nisu ostvarivale budući da je navedena naknada u pravilu niža od iznosa plaće. Međutim, u nekim slučajevima kod utvrđivanja osnovice kombinacija plaće i naknade plaće bila bi povoljnija za nezaposlenu osobu od osnovice utvrđene u visini minimalne plaće. Također, za kraći prekid kontinuiteta na dane vikenda i blagdana između dva radna odnosa, nije prihvatljivo rješenje o primjeni odredbe o osnovici u visini minimalne plaće. Stoga se ovim Prijedlogom zakona propisuje povoljnije određivanje osnovice za utvrđivanje visine novčane naknade te bi se u osnovicu uračunavala i naknada plaće, ako bi to bilo povoljnije za nezaposlenu osobu. Ujedno se prekid kontinuiteta tromjesečnog razdoblja na dane vikenda i blagdana ne bi smatrao prekidom.

Nadalje, obzirom da se mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa provodila do 2020. godine, potrebno je brisati odredbe koje uređuju pravo na novčanu pomoć osobe uključene na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

U cilju dodatne zaštite učenika koji rade posredstvom srednjoškolskih ustanova, ovim Prijedlogom zakona predlaže se urediti povremeni rad redovitih učenika uz posredovanje srednjoškolske ustanove, propisati minimalnu učenikovu zaradu po satu, kao i uvećanje zarade za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom. Ujedno se predlaže propisivanje prekršajnih odredbi u slučaju nepoštivanja pravila o povremenom radu redovitih učenika.

Također, ovim Prijedlogom zakona jasnije i preciznije uređuje se obrazovanje odraslih na način da obrazovni programi moraju biti temeljni na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, bilo da se radi o formalnim ili neformalnim programima obrazovanja, uključujući i programe visokih učilišta na razini visokog obrazovanja koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja. Prihvatljivost programa za provedbu i financiranje utvrđuje se sukladno aktualnim i predviđenim potrebama tržišta rada na temelju analitičkih podataka iz portala tržišta rada u nadležnosti ministarstva nadležnog za rad, kao i praćenja zapošljivosti osoba sa stečenim kvalifikacijama. Stoga se propisuje zadaća ministarstva nadležnog za rad u praćenju sadašnjih i budućih potreba tržišta rada te definiranju preporuka za obrazovnu upisnu politiku na temelju portala tržišta rada i praćenja osoba sa stečenim kvalifikacijama.

Sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu na poziciji Zavoda na aktivnosti A689014 Naknade nezaposlenima, i to u 2025. godini u iznosu od 141.511.000,00 eura, u 2026. godini u iznosu od 140.611.000,00 eura i u 2027. godini u iznosu od 140.703.000,00 eura.

Na 3. sjednici, 25. listopada 2024. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator