Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, aktom od 4. studenoga 2021. godine. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

„Predlaže se ovlast imenovanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača povjeriti ministru nadležnom za poslove pravosuđa. S obzirom da se s vremenom izgubila suštinska razlika između kategorija stalnih sudskih vještaka i procjenitelja te da se više ne nalazi opravdanost postojanja odvojenog uređenja ovih kategorija, predlaže se ukidanje posebnog uređenja za stalne sudske procjenitelje, koji bi nastavili obavljati poslove u svojstvu vještaka.

U definicijama stalnih sudskih tumača i stalnih sudskih vještaka predlaže se jače naglasiti njihovu vezu s pravosudnim tijelima i postupcima koji se pred njima vode. U skladu s njihovim nazivom „stalni" predlaže se i ukidanje četverogodišnjeg razdoblja imenovanja te bi jednom imenovani mogli obavljati ove poslove sve dok za to postoje propisani uvjeti. Također se predlaže da se ovi statusi više posebno ne priznaju pravnim osobama, budući da se svi navedeni poslovi obavljaju individualno i da se za njihovo obavljanje isključivo osobno odgovara.

Postojeći opći normativni okvir za državne službenike pokazao je određene nedostatke i u odnosu na službenike ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koji obavljaju poslove osiguranja pravosudnih tijela. Navedeno se prvenstveno odnosi na činjenicu da ova kategorija službenika svoje poslove obavlja opremljena vatrenim oružjem i s ovlastima uporabe različitih sredstava prisile. U tom je smislu neprihvatljivo da se ovim službenicima za vrijeme obavljanja navedenih poslova tolerira prisutnost alkohola u organizmu do 0,50 g/kg kao za sve druge državne službenike te je stoga, na temelju odredbe članka 99. stavka 1. točke 18. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19. i 98/19.) u Zakonu o sudovima potrebno propisati da je posebna teška povreda službene dužnosti ovih službenika prisutnost bilo koje količine alkohola u organizmu za vrijeme njihovog rada.

Nadalje, predlaže se uvođenje obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u sudovima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine", broj 70/19.) reformirao je sustav polaganja državnog stručnog ispita, na način da će se na budućem državnom ispitu centralizirano provjeravati isključivo poznavanje materije iz općeg dijela ispita, koji se treba početi primjenjivati od 1. travnja 2022.

Konačno, kako je 1. siječnja 2021. započeo s radom Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i s obzirom da su njegove procesne ovlasti konačno definirane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine", broj 126/19.), koji je na snagu stupio nakon posljednjih izmjena Zakona o sudovima, potrebno je precizirati njegovu ulogu u kaznenom sudovanju općenito te mu dati ovlasti koje ima i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odnosu na prekršajno sudovanje.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu Vlada Republike Hrvatske je podnijela aktom od 4. studenoga 2021. godine. U prijedlogu se ukratko ocjenjuje postojeće stanje u sferi državnog odvjetništva te se određuju osnovna pitanja koja se trebaju urediti predloženim zakonom:

„Zakonom o državnom odvjetništvu („Narodne novine11, broj 67/18; dalje: Zakon) uređuje se ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, ovlasti, prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, ovlasti državnoodvjetničkih savjetnika, čuvanje službene tajne, osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja važna za njihov rad.

Izradi ovoga prijedloga za izmjenu Zakona prvenstveno se pristupilo radi preciziranja odredbi o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, propisivanja posebnog načina provedbe postupka obnavljanja temeljne sigurnosne provjere državnoodvjetničkih dužnosnika te unaprjeđenja sustava njihovog obveznog stručnog usavršavanja, ali i uređenja pojedinih pitanja koja se odnose na državne službenike zaposlene u državnom odvjetništvu.

Predlaže se propisati da samo pravodobne i potpune prijave Državnoodvjetničko vijeće dostavlja Vladi Republike Hrvatske koja će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnog tijela. Predlaže se propisati i da će, ako Vlada Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja niti jednog od kandidata ne predloži za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Državnoodvjetničko vijeće poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske objavom novog javnog poziva.

Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu pristupa se i radi uvođenja obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19.) reformirao je sustav polaganja državnog stručnog ispita, na način da će se na budućem državnom ispitu centralizirano provjeravati isključivo poznavanje materije iz općeg dijela ispita, koji se treba početi primjenjivati od 1. travnja 2022.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenoga 2021. godine podnesen je prvenstveno radi potrebe osiguranja učinkovitije obiteljskopravne zaštite, a naročito zaštite djece, u građanskoj grani sudovanja. U prijedlogu se navodi:

„Posljednjim izmjenama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 67/18.) posebno je naglašena dužnost predsjednika sudova da skrbe o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima, ali su se postojeći interni organizacijski mehanizmi u sudovima u provedbi ove zadaće pokazali nedostatnima.

Za učinkovito pružanje pravne zaštite na ovom području nužno je provesti specijalizaciju sudaca koji rješavaju u sudskim predmetima ove vrste. Redovno je specijalizacija moguća kao interna organizacijska mjera osnivanjem sudskih odjela u svakom sudu, ali pretpostavlja određeni veći priliv predmeta iz jednog ili više srodnih pravnih područja. S obzirom na opći društveni interes da se u ovoj sferi osigura djelotvorniji stupanj sudske zaštite najranjivijih društvenih skupina, takvu je specijalizaciju potrebno utvrditi zakonom.

Obiteljskopravna zaštita mora biti dostupna građanima pa je s obzirom na sve prethodno navedeno, između zahtjeva za osiguranje dostupnosti i zahtjeva za osiguranje učinkovitosti, kao najuravnoteženije rješenje utvrđeno ono koje obiteljskopravnu zaštitu osigurava na svakom pravosudnom području odnosno području nadležnosti svakog županijskog suda. Iz navedenog se razloga predlaže Zakonom o područjima i sjedištima sudova propisati da su općinski sudovi u sjedištima županijskih sudova nadležni za odlučivanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.“

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenoga 2021. godine. Izradi ovoga prijedloga pristupilo se prvenstveno radi potrebe reorganizacije općinskih državnih odvjetništava na području Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, a s obzirom da ustroj državnih odvjetništava na određenom području redovno prati ustroj sudova pred kojima državna odvjetništva postupaju. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„Zakonom o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj 67/18.) za područje Županijskog suda u Zagrebu ustanovljeni su Općinski građanski sud u Zagrebu, Općinski kazneni sud u Zagrebu, Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Općinski radni sud u Zagrebu, Općinski sud u Sesvetama i Općinski sud u Zlataru. Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava („Narodne novine“, broj 67/18.) za područje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu ustanovljeni su Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu i Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru. S obzirom da prema ovom ustroju Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu postupa pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu te Općinskim sudom u Sesvetama, funkcionalno i organizacijski otežano je njegovo djelovanje.

Radi bolje organizacije rada te lakšeg upravljanja ovim se zakonskim prijedlogom predlaže reorganizacija mreže općinskih državnih odvjetništava na području nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, i to na način da se razdvajanjem Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu ustanovljuju Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na građanske predmete te Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na kaznene i prekršajne predmete.“

Odabrala i priredila:

Ana Turić, mag.iur.