Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine.

Kako se navodi u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (dalje u tekstu: Prijedlog Zakona) „predloženi zakon usmjeren je poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.

Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za izmjenu dohodovnog cenzusa (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno), kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iz članka 16. Zakona, u cilju povećanja broja korisnika prava, kao i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Predlaže se povećanje dohodovnog cenzusa sa sadašnjih 70 % proračunske osnovice na 140 %, mijenjaju se dohodovni cenzusi temeljem kojih se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu iz članka 17. Zakona, definiranjem većeg broja dohodovnih razreda (predlaže se povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet), a sve u cilju pravednije raspodjele doplatka za djecu. U skladu s navedenim dohodovnim razredima, istovremeno se predlaže povećanje svote doplatka za djecu za korisničke skupine.

Prema predloženom zakonu propisuje se definiranje ukupno pet cenzusnih grupa s pripadajućim svotama doplatka kako slijedi:

1. grupa - u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 20 % proračunske osnovice (0 do 88,29 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 14 % proračunske osnovice, odnosno 61,80 eura po djetetu

2. grupa - u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 40 % proračunske osnovice (88,30 do 176,58 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 12,5 % proračunske osnovice odnosno 55,18 eura po djetetu

3. grupa - u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 60 % proračunske osnovice (176,59 do 264,86 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 11 % proračunske osnovice odnosno 48,56 eura po djetetu

4. grupa - u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 100 % proračunske osnovice (264,87 do 441,44 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 9 % proračunske osnovice odnosno 39,73 eura po djetetu

5. grupa - u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 140 % proračunske osnovice (441,45 do 618,02 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 7 % proračunske osnovice odnosno 30,90 eura po djetetu.

Uvažavajući potrebu i namjeru donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku, čije je stupanje na snagu predviđeno s danom 1. siječnja 2024., odnosno prije stupanja na snagu predloženog zakona, bilo je potrebno uzeti u obzir relevantna prava koja određene kategorije osjetljivih skupina i skupine s posebnim interesima i potrebama ostvaruju prema Zakonu. Naime, za korisnike koji ostvaruju pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom svota doplatka za djecu iznosi 110,36 eura, dok se za djecu s oštećenjem zdravlja prema posebnim propisom utvrđeni iznos doplatka za djecu uvećava za 25 %.

Za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja), svota doplatka i nadalje će se određivati u najvišem predviđenom iznosu, neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva, koji će u skladu s odredbama predloženog zakona iznositi 77,25 eura.

U cilju postizanja kvalitetnijih rješenja, predlaže se postupanje u životnim situacijama u kojima roditelji nisu postigli sporazum koji će od njih ostvarivati pravo na doplatak za djecu na način da pravo ostvaruje onaj roditelj kod kojeg dijete ima prebivalište te omogućavanje ostvarivanja prava na doplatak za djecu i u slučajevima kada je sklopljeni brak djeteta mlađeg od 18 godina razveden.

Radi olakšavanja podnošenja i rješavanja zahtjeva korisnika propisuje se mogućnost da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s Hrvatskom poštom, ugovori obavljanje poslova zaprimanja zahtjeva i dokumentacije u vezi s rješavanjem o pravu na doplatak za djecu, a nastavno na dosadašnju suradnju ovih dviju institucija u cilju olakšavanja ostvarivanja prava korisnika u svim hrvatskim poštanskim uredima. Nadalje, radi ažurnosti u rješavanju o pravima na doplatak za djecu omogućava se rješavanje o navedenim pravima u bilo kojoj područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Uz navedeno, jasnije se propisuje postupanje u slučaju nepripadne isplate doplatka za djecu, rok i tijek zastare prava na utvrđivanje nepripadne isplate, definiranje uvjeta za prijeboj potraživanja s osnove nepripadne isplate doplatka za djecu, prekršajne odredbe te druga pitanja u skladu s posebnim propisima.“

Prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku

Prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine.

Prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku (dalje u tekstu: Prijedlog Zakona) ima cilj objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta. Tako će se objedinit pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koja se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu („Narodne novine“, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, br. 118/18., 32/20. i 18/22.).

Od 17. veljače 2022., odnosno stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, broj 18/22.), prijašnje pravo na naknadu do zaposlenja iz sustava socijalne skrbi definira se kao novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, a rješavanje o navedenom pravu u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Nadalje, Zakon o doplatku za djecu propisuje pravo na doplatak za dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom, a za priznavanje istog nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Za svako od navedenih prava provodi se zasebni postupak, a za provođenje postupaka priznavanja prethodno navedenih prava koja se korisnicima priznaju na temelju invaliditeta nadležna su različita tijela. Pored toga, osobe s invaliditetom sukladno važećim propisima mogu u sustavu socijalne skrbi ostvarivati prava temeljem invaliditeta pod jednakim uvjetima, međutim njihove specifične potrebe u okviru određenog stupnja i vrste oštećenja mogu se značajno razlikovati.

Sažeto, inkluzivni dodatak predstavljao bi novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Prijedlog Zakona definirao bi pet razina postotka osnovice inkluzivnog dodatka. Razina se određuje na temelju vrste i stupnja invaliditeta te preostalih funkcionalnih sposobnosti koje se utvrđuju sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 96/23., dalje u tekstu: Uredba). Iznosi inkluzivnog dodatka ovisio bi o utvrđenoj razini inkluzivnog dodatka, pri čemu bi osobe s invaliditetom u prvoj razini ostvarile najviši iznos, a u petoj razini najniži iznos inkluzivnog dodatka.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen III. ili IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi, a koje imaju status osobe s invaliditetom sukladno Zakonu o Registru osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 63/22.), dok bi pravo na inkluzivni dodatak četvrte i pete razine potpore mogle ostvariti odrasle osobe II. ili III. stupnja težine invaliditeta neovisno o statusu osobe s invaliditetom. Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojima je utvrđen II., III. ili IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi, neovisno o tome imaju li status osobe s invaliditetom.

Prijedlogom Zakona propisat će se da pravo na inkluzivni dodatak neće moći ostvariti osobe koje ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu temeljem posebnih propisa. Također, predloženi zakon će propisati iznimku prema kojoj će korisnici prava na pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak u iznosu umanjenom za iznos koji se ostvaruje na temelju prethodno navedenog prava na pomoć i njegu.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator